BANKE NE DAJU KREDITE, A PROIZVOĐAČI LIJEKOVE

Veledrogerije imaju zalihu lijekova još za tri ili četiri tjedna; Ravlić: Njima su isporuke obustavljene i ne mogu bolnicama ispostaviti nešto što nemaju

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Veledrogerije su već nekoliko puta ove godine upozoravale na drastično povećanje duga zdravstvenog sektora prema dobavljačima lijekova i ostale medicinske opreme. Unatoč tome što je u srpnju za sanaciju dugova Vlada izdvojila pola milijuna kuna, veledrogerije poručuju: "Mi više ne možemo".

21.10.2020. u 18:37
Ispiši članak

U ponedjeljak je održan sastanak predstavnika dobavljača s ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom zdravstva Vilijem Berošem. Tada je, potvrdili su nam to i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dobavljačima ponuđeno 200 milijuna kuna, odnosno tek 10 posto onoga što su oni tražili. 

Predstavnik Koordinacije veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Jasminko Erceg u utorak je izjavio da veledrogerije mogu kreditirati zdravstveni sustav do iznosa od tri milijarde kuna, a taj dug se u međuvremenu popeo na nevjerojatnih pet. Posljedično, kazao je Erceg, banke ne daju više kredita, a proizvođači lijekova stopirali su isporuku istih.

"Četiri veledrogerije koje su odgovorne za više od 70 posto tržišta mogu biti partner sustavu do visine od dvije milijarde kuna duga, uz uvjet da se taj dug ne povećava. Dug bolnica je trenutno 4,3 milijarde kuna, ljekarni još 700 milijuna, dakle ukupni dug je pet milijardi kuna, a ponuđeni iznos od 200 milijuna kuna je ispod svakog minimuma i nije dovoljan za osiguranje opstojnosti sustava. Neke veledrogerije su prestale s isporukom lijekova i medicinskih proizvoda pojedinim bolnicama. Vremena nemamo i očekujemo žurnu reakciju Vlade RH u cilju zaštite zdravlja građana i sprječavanja kolapsa čitavog zdravstvenog sustava", stoji u odgovoru na naš upit iz HUP-a.

Situacija je zaista alarmantna, kazala je za portal Direktno direktorica sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislava Ravlić

Otkada je samostalne države Hrvatske, postoje i dugovi u zdravstvu, a to je stanje koje nikada nije riješeno. "Jedina razlika u cijeloj ovoj priči je to što je od 31. prosinca 2019. do sada, 30. rujna dug narastao skoro 100 posto. Dugovi su se zadnje dvije godine kretali oko 2-2,5 mlijarde kuna i veledrogerije su zaista stoički podnašale kreditiranje sustava, a to nisu samo bolnice. To su i domovi zdravlja i hitne medicinske ustanove, dakle cijeli zdravstevni sustav. Problem je u tome što je dug u zadnjih devet mjeseci porastao na 4,3 milijarde kuna plus 700 milijuna  kuna duga u ljekarnama i to je sada zaista neizdrživo. Ovaj put stvarno nije situacija, što se špekulira u medijima, da je neko puhanje na hladno", kazala nam je Ravlić.

Domino efekt

Naglašava da nije stvar u tome da veledrogerije ne žele, one jednostavno više ne mogu. "Ovaj put je stvarno došlo do kraja. One se više ne mogu zaduživati kod banaka jer nemaju kreditnu sposobnost da bi se više zadužile, a s obzirom da one nisu platile svoje dobavljače, a to su u stvari proizvođači lijekova iz cijelog svijeta, uključujući i iz Europe i Hrvatske, njima su isporuke obustavljene i oni ne mogu bolnicama ispostaviti nešto što nemaju", upozorava naša sugovornica.

Lijekova u skladištima ipak još ima i kako kaže, ono što je u skladištima to će se naravno isporučivati bolnicama "jer je to socijalno osjetljivo pitanje i jer je zdavlje ljudi na prvom mjestu". Osim toga, svima je jasno da smo usred epidemije.

"Problem će doći kada se skladišta isprazne, to javnost mora razumjeti. Načelno ne treba stvarati veliku paniku, dosta nam je straha vezano uz pandemiju, a kamoli da krenemo strahovati da neće biti lijekova, ali isto tako mislim da vladajući moraju shvatiti da je ovo sada prilično ozbiljno. Treba napraviti balans između ove dvije stvari, dakle ne stvarati paniku, ali u isto vrijeme ne shvatiti ovo olako".

A skladišta će se isprazniti za otprilike tri do četiri tjedna, a za nekih mjesec dana možemo očekivati i rebalans proračuna kojim će se pokušati namaknuti novac za, po tko zna koju po redu, sanaciju zdravstva. Ravlić nam je potvrdila da krajem tjedna kreću novi razgovori u Ministarstvu financija na kojima će se pokušati dogovoriti o kojem iznosu će biti riječ: "Veledrogerije hitno trebaju dvije milijarde jer bez toga smo stvarno u problemu".

Činjenice pokazuju da u posljednja četiri mjeseca dug zdravstvenog sustava raste za otprilike 220-240 milijuna kuna. Čak 80 posto tog duga priprada četvero najvećim veledrogerijama koje se često spominju u medijima, ali kako napominje Ravlić, na hrvatskom tržištu postoji 329 gospodarskih subjekata koji se bave prodajom lijekova i medicinskih proizvoda.

"Tu je još puno drugih dobavljača, koji su vrlo respektabilni i rade neke stvari koje te četiri velike ne rade. Oni se bave prodajom i trgovinom medicinskih uređaja, koji su isto prilično važni, a riječ je o uređajima za dijalize, respiratorima, EKG-ima, to četiri velikih ne radi. Ne smijemo ih zanemariti", kaže nam naša sugovornica.

Ljekarne prepuštene same sebi

Hrvatska ljekarnička komora nije službeno dobila dopis od veledrogerija pojedinačno niti njihovih udruženja, rekla nam je predsjednica Ana Soldo i upozorila: "Naši članovi u bolničkim ljekarnama jesu dobili dopise od veledrogerija jer u ovom trenutku je obustavljena ili usporena isporuka lijekova za bolnički sustav. 'Novi' način isporuke lijekova uz prethodne uplate na postojeća dugovanja našim kolegama, koji rade u bolničkom sustavu, predstavljaju veliki logistički i organizacijski problem i strahuju da za neke pacijente neće moći pribaviti lijekove na vrijeme", kazala je.

U javnim ljekarnama sustav naručivanja lijekova je drugačiji. Zalihe lijekova koji se češće izdaju su veće nego u bolnicama "no to ne znači da će svi lijekovi pacijentima biti dostupni. Ukoliko se lijekovi ne isporuče veledrogerijama, u kratkom vremenu će taj problem osjetiti i ljekarne jer su veledrogerije naši jedini dobavljači", kaže Soldo.

Ističe da su rokovi plaćanja sa HZZO-om su u vrlo kratkom vremenu, od kolovoza do danas, sa 60 došli na 140 dana. "To sigurno u velikoj mjeri otežava poslovanje ljekarni, naročito manjih ljekarni u malim mjestima koje već neko vremena imaju veće probleme u poslovanju. No nestabilnost plaćanja će, ukoliko se ovaj trend nastavi, ugroziti održivost svih ljekarni", pribojava se predsjednika Komore. 

Dodaje da je ljekarništvo djelatnost koja nema "tako veliku slobodu probijanja rokova plaćanja" i ovaj trend produžavanja rokova plaćanja može značiti veliku ugrozu za poslovanje "koju se do sada nije saniralo nekim državnim mjerama nego je vodilo u zatvaranje ili preuzimanje ljekarni".

Svrsihodnija potrošnja zdravstvenog novca

Kao i svi ostali dionici kaže da dugovanja sustava za lijekove nisu novi problem, a u ovim financijski zahtijevnom vremenu je došlo da faze koja više nije održiva za većinu dionika.

"Nužno je da se svi mi konsolidiramo, pripremimo prijedloge koja će u skorom vremenu pripremiti rješenja za svrsishodniju potrošnju zdravstvenog novca jer u tom dijelu sigurno imamo prostora za napredak. U tom dijelu se HLJK i ja osobno stavljamo na raspolaganje i Ministarstvu i HZZO-u za dugoročno rješavanje problema", poručuje Soldo.

Kao i predstavnici dobavljača, smatra da je za rješavanje ovog akutnog stanja "nužna uplata značajne količine novca kako bi se normalizirala isporuka lijekova", a dugoročno je, po njezinim riječima, jedino riješenje "napraviti strukturne i orgaanizacijske promjene koje će spriječiti stvaranje novih dugovanja u zdravtsvu".

Podsjetimo na poruku bivšeg ministra zdravstva Andrije Hebranga koji u razgovoru za portal Direktno komentirao aktualnu situaciju s dugovima u zdravstvu i rekao da je jedini način simptomatskog rješavanja ovog problema isplata potraživanog duga dobavljačima, ali i paralelno s tim, rješavanje uzročnog problema nizanja dugova, a to je neodrživ sustav zdravstvenog osiguranja kojeg bi trebalo reformirati. Ako to ne napravimo sada, za godinu do dvije ponovo ćemo biti u istoj situaciji.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.