Vedriš za Direktno: Ne mislim da će doći do potpune obustave isporuke plina, Hrvatska mora raditi na dva scenarija

Guverner Boris Vujčić izjavio je u nedjelju na 28. ekonomskoj konferenciji HNB-a kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta višu od pet posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini. Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila sedam posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

"Rekao bih da je to vrlo realistično. Naime, kriza koja se nazire za iduću godinu je zapravo zbog problema koji su nastali u ovoj godini. To je energija, poskupljenja, mogući deficiti u dobavnim lancima. Tako da je za pretpostaviti da stopa rasta ne može biti iznad tih ograničenja. Međutim, sve što bi bilo u plusu, svaka stopa rasta koja u ovim kriznim uvjetima se ostvaruje, je sigurno afirmativna. I ova sredstva koja smo dobili za oporavak i obnovu jednim dijelom su smanjena jer je stopa rasta bila nešto veća od očekivane. U budućem razdoblju je bolje biti realist i pretpostaviti ograničenja koja utječu na stopu rasta nego nerealno predviđati jer ako predvidite veću stopu rasta prema toj stopi rasta kreirate BDP. Prema BDP-u radite visinu proračuna i onda koji put dođete u situaciju da odsustvo realnosti stvori probleme", rekao je Vedriš. 

Guverner je rekao kako je moguća obustava isporuke plina što će dovesti do krizne zime. 

"Ne mislim da će doći do potpune obustave isporuke plina, ali će biti sigurno smanjene količine. Jednim dijelom će biti kompenzirane drugim dobavnim lancima, međutim sigurno će doći do smanjenja. Hrvatska ipak zahvaljujući LNG terminalu neće biti suštinski toliko pogođena", kaže profesor Vedriš. 

Dodao je kako smo u puno boljoj situaciji od ostatka Europe te da će situacija s plinom biti delikatna. 

"Na primjer, projekcije koje radi Njemačka za svoje područje predviđa daleko veći udar recesije. Dakle, ne priča se više o mogućim stopama rasta već o mogućem padu BDP-a. Tako da, Europa i Europska unija sigurno ulaze u jednu neizvjesnu zimu, što se tiče poglavito plina. Mislim da će kod nafte biti lakše jer je nafta mobilnija. Nakrcate je na brod i prevezete, postoje i alternativni pravci dobave od Venezuele do Irana koji se aktiviraju", kaže. 

O rastu cijena goriva 

Vujčić je rekao kako je rat u Ukrajini dodatno pritisnuo tržište energenata te da Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije.

"Tu postoji prostor koji će država morati iskoristiti kako bi jednim dijelom smanjila trošarine, a vjerojatno će i Europska unija dati dodatna olakšanja što se tiče trošarina. Ostaje naravno pitanje PDV-a i ostaju naknade od gotovo jednu i pol kunu po cijeni benzina i dizela u Hrvatskoj. Tu su Hrvatske ceste, željeznice kao i PDV na to, tako da ako raste cijena nafte sigurno će nešto tu utjecati rafinerijski gledano na cijenu. Ali, država ima i prostora i obveze da reducira svoj udio u toj litri benzina i dizela i tako spriječi daljnji veći porast", dodaje naš sugovornik. 

Profesor Vedriš iznio je svoja predviđanja za ovu zimu i rekao je kako Hrvatska već sada mora biti spremna na sve moguće događaje. 

"Mislim da Hrvatska mora raditi na dva scenarija. Jedan mora biti kao da će u ovim okolnostima biti ovako i možda negdje na toj razini, a druga procjena mora biti da ako dođe ne samo do ograničenja korištenja ili dobave plina, već i do recesije unutar Europske unije, koja je i dalje naše glavno tržište, izvozno i poslovno, vidjeti kako će se ponašati. Taj scenarij treba napraviti sada u još uvijek relativno pristojnim okolnostima ako se u kasnu jesen ili zimu s njime suočimo. Potrebno je dakle pripremiti plan B", zaključuje Mladen Vedriš.