Plenković o Istanbulskoj konvenciji: Usvojit ćemo tri poruke, nema skrivenih namjera!

U izjavi će, prema najavama, biti navedeno kako Hrvatska smatra da je cilj Konvencije zaštita od svih oblika nasilja te sprječavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, da je ona u skladu s Ustavom RH, posebno s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te da ne sadržava obvezu uvođenja rodne ideologije ni redefiniranja ustavne definicije braka kao zajednice muškarca i žene.

Potpisnice Konvencije trebaju osigurati provedbu mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status.

Pratite uživo na portalu Direktno od 8:30 sati.

"Najprije da se prisjetimo da je jučer bio dan osoba sa sindromom Down. Država daje podršku našim prijateljima sa jednim sindromom više", rekao je premijer Andrej Plenković na samom početku sjednice. 

Napomenuo je i kako je danas Svjetski dan voda te se osvrnuo na poplave u Hrvatskoj. Zahvalio je ministru Damiru Krstičeviću na angažmanu vojske. Zahvalio je i vatrogascima, policiji i svima onima koji su se uključili u pomoć i sprječavanje 'većih šteta'. "Ukupni angažman cijeloga sustava podignut je na najvišu razinu", rekao je Plenković i dodao kako očekuje da se nađe odgovarajući smještaj za one kojima su u poplavama stradale obiteljske kuće. 

"Glavna politička tema proteklih dana je nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Riječ je o Konvenciji koja zaslužuje nekoliko riječi više, izazvala je pažnju javnosti, donekle i prijepore, angažirala je i brojne civilne udruge da manifestiraju svoje stavove, neke u prilog, a neke protiv, uglavnom zbog određenih strahova svjetonazorskih", uvodno je rekao Plenković.

"Prvo, u okviru koje organizacije je ova Konvencija prihvaćena? Prihvaćena je u okviru Vijeća Europe. Sjetit ćete se da je devedesetih godina, nakon što smo postali članica UN-a i nakon što smo postali članica tadašnje Konferencije za europsku sigurnost i suradnju, članstvo u Vijeću Europe koje smo ostvarili '96. godine bilo jedno od glavnih vanjskopolitičkih postignuća tog desetljeća. Na čemu se temelji ta europska organizacija? Na četiri stupa: sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava. To su četiri noge stolice koja se zove Vijeće Europe i to treba imati na umu kada se sagledava konvecijski sustav Vijeća Europe", rekao je Plenković i nastavio:

"Jedna od tih konvencija je i ova Konvencija koja se bavi groznim društvenim fenomenom, a to je nasilje nad ženama i u obitelji. To nije problem jedne zemlje,  jednog društva, to je problem svih europskih država", rekao je premijer. 

Podsjetio je kako je u vrijeme HDZ-ove vlade između 2007. i 2009. godine počeo rad na toj Konvenciji. 

"U njoj su sudjelovali hrvatski stručnjaci s mandatom hrvatske vlade da pregovaraju o toj Konvenciji. Za vrijeme iste te HDZ-ove vlade nastavljen je rad na Konvenciji i ona je dovršena. I u tom procesu sudjelovali su hrvatski stručnjaci. U vrijeme SDP-ove vlade ta je Konvencija potpisana i to u siječnju 2013. godine od strane Hrvatske. Ona je stupila na snagu nakon deset potrebnih ratifikacija 2014. i od tada je na snazi za one države koje su je potpisale", rekao je Plenković.

To su činjenice koje treba znati, naglasio je. 

"Važno je znati da je SDP-ova vlada imala pune tri godine da predloži Hrvatskom saboru ratifikaciju. Oni to nisu napravili, a danas su među najagilnijima koji zagovaraju ratifikaciju te Konvencije i na neki način 'pritišću' Vladu RH da to napravi. Slanje u proceduru te Konvencije nije plod pritiska oporbe, nije plod pritiska udruga civilnog društva, nije plod inicijative naših koalicijskih partnera, bilo u Vladi, bilo parlamentarnoj većini. Slanje ove ratifikacije u proceduru je čvrsta, jasna, nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našeg izbornog programa, temeljem programa Vlade, temeljem zakonodavnog plana aktivnosti od prošle godine, temeljem rada međuresorne radne skupine koje je koordiniralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i temeljem postignutog čvrstog uvjerenja da će ratificiranje ove Konvencije osnažiti i pravni i institucionalni i financijski okvir rješavanja problema koje se zove nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. I to je ključ i to je bit, ni više ni manje od toga", rekao je Plenković. 

Tu Konvenciju ratificiralo je 28 članica Vijeća Europe, potpisalo ih je 45, 17 članica Europske unije, podsjetio je premijer. 

"Ta činjenica je bitna, relevantna, ona otvara oči, ona gleda komparativno na to kako, recimo, na ovu Konvenciju gledaju nama susjedne države, kako gledaju velike europske države, kako gledaju društva i kulture koje nisu u potpunosti slične nama, ali imaju isti problem i žele ga riješiti. Priče o financijskim obvezama koje slijede, a koje su u eter puštene, o nekakvih milijardu kuna, nisu točne. Hrvatska ima svoj nacionalni program koji smo usvojili ove jeseni, za sprječavanje nasilja alocirano je 70 milijuna kuna u proračunu za ovu godinu. Dio tih sredstava predviđen je i za provedbu ove Konvencije. Dakle, nikakve priče o nekakvim enormnim iznosima za provedbu nisu točne", rekao je Plenković. 

Osvrnuo se i na "jedno tijelo koje se zove skupina stručnjaka za  borbu protiv nasilja nad ženama, takozvani GREVIO".

"Želim razjasniti ulogu u različitim konvencijama Vijeća Europe. Taj GREVIO nije nikakvo neobično tijelo, ono je uobičajeno tijelo ovakve vrste konvencija. Imamo i GREKO, GRETA... Ovo tijelo je tijelo koje nadzire povremeno, periodično, kao što to rade i u drugim konvencijama provedbu konvencija u državama strankama. Ništa manje, ništa više, nego što je uobičajeno. Zemlje koje su stranke mogu svoje stručnjake kandidirati da budu članice ili članovi tog stručnog tijela, čije nadležnosti ne zadiru u bilo kakve elemente, kakve možemo čuti u javnoj raspravi", rekao je Plenković. 

Što je bit ove Konvencije? 

"Bit je da statistika koju imamo, a koju nam kažu podaci MUP-a, govori da je ukupni broj ubojstava koji je bio između 2013. i 2017. 195. Od tih 195 osoba, ukupni broj ubojstava žena je 91. Od tih 91 ubojstva žena, čak 61 dolazi od bliskih osoba, a 46 od intimnih partnera. To je bit i to je problem i to je fenomen kojim se moramo baviti i kao Vlada i kao politička stranka koja je dio vlasti. Zbog toga ova Konvencija mora biti podržana u Hrvatskom saboru, jer ona mora ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje ovoga negativnog fenomena", rekao je Plenković.

S obzirom na konotacije o pitanju roda i tzv. rodne ideologije, Vlada , uvažavajući zabrinutost određenih aktera u društvu, rekao je Plenković,  odlučuje u članku 4 prijedloga zakona o  potvrđivanju konvencije dati interpretativnu izjavu.

"To su instrumenti koje države koriste kad žele pojasniti doseg pojedinih odredbi. One nisu samo naš izum, dio su međunarodnog prava. Zbog osjetljivosti jednog dijela javnosti, usvojit ćemo 3 poruke - da konvencija ne sadrži preuzimanje nikakvih obveza koje bi uvodile nešto što bi se kosilo s pravnim poretkom, da se ne uvodi rodna ideologija u hrvatski pravni sustav kao ni promjena definicije braka.

"Nema skrivenih namjera. S punom odgovornošću predlažem ovaj zakon da ga uputimo u Sabor", rekao je Plenković.