BANSKI DVORI

VIDEO - VLADA Plenković otkrio o čemu se razgovaralo na sastanku šefova u Salzburgu i koje pitanje izaziva najviše prijepora

Autor

iz/h

U četvrtak se u Banskim dvorima održava sjednica Vlade. 

20.09.2018. u 17:18
Ispiši članak

Vlada će na sjednici, među inim, predstaviti nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina. 

Sjednicu možete pratiti uživo na portalu Direktno:

Iako je trebala početi u 17 sati, sjednica Vlade ni u 17:30 nije počela. 

Počela je u 17:45, a premijer Andrej Plenković ispričao se zbog kašnjenja, opravdavši ga povratkom iz Salzburga.

"Sastanak šefova država i vlada u Salzburgu - tri bitne teme: hrvatska policija štiti hrvatske granice, odlično surađuje s Frontexom, podaci koji on prikuplja koriste. Druga točka je pitanje unutarnje sigurnosti. Jedna od tema je sprječavanje radikalizacije. Pitanje je kako možemo pomoći kada je riječ o prihvatnim centrima. Treća tema je Brexit, polako se okončavaju rokovi. Najvažnije je pitanje Sjeverne Irske i ono izaziva najviše prijepora", rekao je Plenković. 

"Drago mi je da smo ministrica Žalac i ja bili na Vinkovačkim jesenima, stavljanju u prvi plan naše baštine. Hvala svima koji su pridonijeli da se ta manifestacija održi".

Napomenuo je kako ćemo za dva dana obilježiti Dan zaštite žena od nasilja. "Riječ je o danu kada se prisjećamo tragedije koja se dogodila na Općinskom sudu, kada su ubijene žene. Puno smo o tome govorili kada smo uputili u Sabor Konvenciju za zaštitu žena", rekao je premijer.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je i kako je glavni cilj Vladina jesenskoga poreznog reformskog paketa daljnje rasterećenje građana i poduzetnika.

"Ove jeseni imao dva velika reformska paketa - jedan je porezna reforma, a drugi će biti upućen vjerojatno sutra ujutro u javno savjetovanje, a  riječ je o mirovinskoj reformi. Ukupni iznos rasterećenja od 1. siječnja 2017. do trenutka kada treći dio porezne reforme stupi na snagu bit će oko 6,3 milijarde kuna", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je glavni cilj porezne reforme nastavak rasterećenja građana i poduzetnika.

Za to po njegovim riječima ima prostora, što pokazuju rezultati na prihodnoj strani proračuna.

"Ima prostora za rasterećenje i ovo je put zdravih javnih financija i jedini ispravni put koji odgovorna vlada može poduzimati i zato mislim da su predložena rješenja jako dobra", rekao je premijer.

Dodao je kako je Vlada pažljivo odvagnula kako pristupiti smanjivanju stope PDV-a i da se odlučila za smanjenje stope s 25 na 13 posto za proizvode koji su izuzetno važni za velik dio hrvatskoga društva.

"Procijenili smo da će potrošačka košarica biti jeftinija za najveći dio naših ljudi, ako se od 1. siječnja smanji PDV na svježe meso, ribu, svježe voće i povrće, dječje pelene i namirnice koje su praktički nezaobilazne za najveći broj hrvatskih obitelji. Mislim da će ti efekti biti izrazito dobri i pozitivni", rekao je Plenković.

Vlada danas sa sjednice upućuje u saborsku proceduru izmjene i dopune devet poreznih zakona, kojima planira daljnje porezno rasterećenje gospodarstva i građana, treće po redu, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi kuna. U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo 3,6 milijarde kuna.

Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, među ostalim na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene, čime bi rasterećenje u 2019. dosegnulo 1,4 milijardi kuna.

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.