Predsjednica predstavila svoje mjere: Demografija je životno pitanje, pitanje opstanka hrvatskog naroda

Predsjednica je to učinila nakon što je u proteklih nekoliko tjedana o toj temi zatražila i zajedničku sjednicu Vlade, što je premijer Andrej Plenković odbio. 

Podsjetimo, Ured predsjednice tom je prigodom ušao i u sukob s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. 

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izjavila je u četvrtak kako je korisna svaka dobronamjerna, kvalitetna mjera predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović vezano uz demografsku politiku, istaknuvši kako s nestrpljenjem očekuje ponedjeljak.

"Svaku dobronamjernu, kvalitetnu mjeru mi ćemo razmotriti i prihvatiti. I evo ja isto tako s nestrpljenjem očekujem da vidimo taj prijedlog od predsjednice, tim više što Ured predsjednice nije povodom ove problematike kontaktirao s nadležnim Ministarstvom ni u smislu upita, niti u smislu nekih preporuka, a mišljenje predsjednice vezano za demografsku problematiku čujem jednako kao i vi, uglavnom preko medija", rekla je Murganić novinarima.

Mjere demografske politike:

Predsjednica je, zajedno sa svojim savjetnicima Matom Radeljićem, Markom Jurčićem i Anđelkom Akrapom, predstavila svoje mjere demografske politike. 

"Riječ je o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske i hrvatskog naroda", rekla je na samom početku predstavljanja i rekla kako je već u svom izbornom programu najavila borbu za demografsku revitalizaciju Hrvatske.

Demografija je po riječima predsjednice bitna i za ekonomiju, a i za sigurnosnu situaciju u budućnosti.

"Ostati ravnodušnim na demografsku situaciju značilo bi u krajnjoj liniji odustati od našeg budućnosti", istaknula je predsjednica i rekla kako ove mjere dolaze nakon tri godine nastojanja za poboljšavanjem demografske situacije.

Predsjednica je također napomenula kako ove mjere nisu trošak već ulaganje u budućnost i budućih generacija: "Ovaj prijedlog sadrži niz mjera od kojih se mnoge trebaju provoditi odmah, a neke od njih se moraju provoditi u fazama. Mjere se oslanjaju na državne institucije i potrebno ih je uklopiti u proračunske projekcije".

Katastrofalna demografska situacija će dovesti do gubitka milijun i sto tisuća stanovnika u daljnjoj budućnosti. Projekcije stanovništva također pokazuju kako je poseban problem izražen među mladim osobama.

"Veliki prostori u Hrvatskoj su ostali bez stanovnika koji bi mogli pokrenuti razvoj. Povećavat će se broj mrtvih naselja sa starim stanovništvom ili bez stanovništva. Hrvatska ima problema s pravim egzodusom stanovništva, pogotovo mladog stanovništva. Odlaze cijele obitelji, pogotovo mlade osobe", upozorila je predsjednica i napomenula kako država i nema službenih statističkih podataka o tome koliko je ljudi zapravo otišlo iz Hrvatske.

Samo u prošloj godini po podacima Hrvatsku je napustilo 80 tisuća radno sposobnih mladih osoba.

Kolinda Grabar-Kitarović je nabrojila i razne razloge zbog kojih građani odlaze živjeti van Hrvatske. Među njima su i zapošljavanje po podobnosti, pravosudni sustav, obrazovni sustav,  očekivanja od ljudi kako je život negdje drugdje a priori bolji.

"Riječ je o nizu elemenata nadam se neke buduće razvojne strategije. Stoga ovaj prijedlog postavlja okvire ne samo kvantitativnih mjera povećanja stanovnika, već i kvalitativne mjere koje imaju za cilj poboljšavanja ljudskih i materijalnih resursa", istaknula je predsjednica.

Prva grupa mjera su gospodarske mjere

Prva skupina su gospodarske mjere koje imaju za cilj stvaranje okruženja koje će biti poticajne za stvaranje proizvoda više vrijednosti :

"Porezna reforma je ključ svega. Glavni cilj je smanjiti troškove za radnike i poslodavce. Druga ključna reforma je reforma javne uprave, pogotovo putem digitalne transformacije. Ključno je i poticanje izvoznih aktivnosti te privlačenje stranih ulaganja u Hrvatskoj.

Ključno je i uskladiti obrazovanje s potrebama gospodarstva. Potrebno je i pokrenuti novi projekt 'regulatorne giljotine'".

Drugi fokus je na blokiranim građanima. Predsjednica je upozorila kako sve dosadašnje promjene ovršnog postupka nisu dale nikakve pomake. Rekla je kako su mjere za blokirane građane napravljene uz podršku Udruge Blokirani:

"Potrebno je maknuti sve posrednike u ovršnom postupku poput Fine i javnih bilježnika. Druga mjera je uvođenje instituta apsolutne zastare. Treća mjera je izmijeniti zakon o stečaju osobnih potrošača. Četvrta mjera je regulirati zatezne kamate. Peto je ispitati zakone rada institucija za naplatu. Šesto je pozabaviti se postupkom ništetnosti".

Obiteljski set mjera ima za cilj smanjiti nesrazmjere u društvu

Postoje tri segmenta obiteljskih mjera.

Prvo su razne naknade i olakšice, poput obiteljskih naknada, usluge skrbi o djeci, vrtićka i institucionalna skrb, vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste itd.

'Moramo raditi na tome da ovi instituti odgovaraju natalitetnoj politici. Posebno sam kritična prema institutu dječjeg doplatka, moramo uvesti univerzalni dječji doplatak kao i druge razvijene države. Mnogi će od vas pitati koliko to košta, a na to se može odgovoriti koliko košta budućnost?"

Među nekim prijedlozima su i delimitiranje raznih naknada, vrtić za svako dijete, produženi boravak i besplatni prijevoz za školsku djecu, dostupnost zdravstvene zaštite.

Drugo su mjere useljavanja:

"Hrvatska ne može značajnije preokrenuti demografske trendove. Potrebne su nam mjere useljavanja poput naše dijaspore itd. U tom smislu potrebno je ojačati Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, također su potrebne i izmjene zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva."

Potrebno je osnovati središnje tijelo za koordinaciju svih politika

Treća bitna stvar po predsjednici je osnivanje središnjeg tijela za koordinaciju svih demografskih mjera i politika:

"Ključni element je posjedovanje središnjeg tijela koji će to sve koordinirati. Prvi element je Ministarstvo demografske revitalizacije jer je demografija razvojna, a ne socijalna politika. Ukoliko je osnivanje posebnog ministarstva neprihvatljivo, moguće su i druge mjere."

Predsjednica je pojasnila kako bi se to tijelo trebalo baviti mjerama nadzora demografske politike sa svojim posebnim uredom, a na čelu bi trebao biti potpredsjednik Vlade.

Na kraju predstavljanja Grabar-Kitarović je spomenula i niske administrativne kapacitete i spomenula je europske fondove te je pozvala sve nadležne da se uključe u javnu raspravu o demografskim mjerama.

"Ako ovo ne provedemo, dogodit će nam se krah mirovinskog i socijalnog sustava. Nemamo vremena za čekanje kod reforme poreznog sustava, kod administrativnog rasterećenja, kod reforme javne uprave", odgovorila je predsjednica na novinarsko pitanje.

Također je spomenula i kako se Hrvatska treba ugledati na Irsku, ali i Australiju u pogledu "privlačenja" stanovništva. 

"Nisam u svom mandatu rekla da će Hrvatska biti jedna od najbogatijih zemalja svijeta, nego sam rekla da vjerujem u to. Promijenile su se tri vlade i s nijednom nisam uspjela postići pravu suradnju", odgovorila je na pitanje da li je zadovoljna svojim mandatom s obzirom na to d aje rekla da će u njenom mandatu Hrvatska biti jedna od najbogatijih zemalja svijeta.

Na kraju je zaključila kako joj je iznimno žao što Vlada nije prihvatila prijedlog za zajedničku sjednicu:

"Ne treba se skrivati iza formalističkih razloga koji služe opravdanju za nečinjenje. Nadam se da ću s Vladom nastaviti u konstruktivnoj suradnji te da će oni neke mjere preuzeti i kao svoju platformu".