PREDSJEDNIČKI IZBORI
Utrka za Pantovčak postaje sve zanimljivija: Evo tko je podržao čiju kandidaturu
Odluku o datumu predsjedničkih izbora očekuje se kroz idućih nekoliko tjedana. Donijet će je Vlada za koju se pretpostavlja da neće puno eksperimentirati kao što je to učinio predsjednik Zoran Milanović koji je prošle parlamentarne izbore zakazao u srijedu.
Iako su kandidati već sad poprilično aktivni te pokušavaju na sve načine privući pažnju birača i medija još ih veliki posao očekuje da bi i službeno uopće postali predsjednički kandidati. Naime, nakon što Vlada objavi datum izbora pred njima je akcija prikupljanja 10 tisuća potpisa podrške što će biti posebno izazovno za nezavisne kandidate koji iza sebe nemaju stranačku infrastrukturu koja im može priskočiti u pomoć.
Nakon isteka roka od 12 dana prikupljeni potpisi se odnose na provjeru u Državno izborno povjerenstvo koje provjerava njihovu valjanost te potom objavljuje tko i službeno može početi s predizbornom kampanjom. To znači da ljudi koji su do sad istaknuli predsjedničke kandidature u principu nisu predsjednički kandidati nego samo pretendenti na tu poziciju.
Za sad su interes za fotelju na Pantovčaku iskazali Zoran Milanović (SDP), Dragan Primorac (nezavisni uz potporu HDZ-a), Marija Selak Raspudić (nezavisna), Ivana Kekin (Možemo!), Miro Bulj (Most), Tomislav Jonjić (nezavisni), Branka Lozo (DOMiNO), Aurora Weiss (nezavnisni) i Niko Tokić Kartelo (nezavisni).
FOTO: Damir Skomrlj/CROPIX
Podrška umirovljenika
Osim njihovih matičnih stranaka otvorenu potporu pojedinim kandidatima odlučile su istaknuti neke manje stranke. Tako su predsjednika Milanovića u novom pohodu podržale dvije umirovljeničke stranke. To su Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Stranka umirovljenika (SU) koja je to napravila i na prošlim izborima.
BUZ je svoju podršku Milanoviću odlučio dati baš neposredno prije prosvjeda "Protiv siromaštva" kojeg su održali na Trgu bana Josipa Jelačića. Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika njihovu odluku je argumentirao tim da je Milanović već godinama "praktički jedina brana, jedina barijera HDZ-u i politici Andreja Plenkovića koja sve više tendira ka jednom apsolutizmu na hrvatskoj političkoj sceni i koja se pokazala poputno indolentnom, nezainteresiranom za rješenje problema umirovljenika".
Aktualni predsjednik može se pohvaliti i podrškom stranke Centar. Oni smatraju da je Milanović jedini koji može pobijediti bilo kojeg HDZ-ovog kandidata. "Hrvatska ne smije biti talac stranke koja generira kriminal i korupciju. Nemamo nikakve šanse postati suvremena i poštena europska država, dokle god oni njom upravljaju, a predsjednički izbori u ovom su trenutku najbolja prilika da se pokaže određena protuteža", rekao je Ivica Puljak.
FOTO: HINA/Ured predsjednika RH/Marko Beljan
Uvijek zajedno
Uz Milanovića su stali i drugi članovi koalicije Rijeka pravde poput Narodne stranke – Reformista, Nezavisne platforme Sjever (NPS) i Hrvatske seljačke stranke (HSS). "Pri kraju Milanovićevog aktualnog mandata, možemo ustvrditi da je definitivno i u potpunosti opravdao naše povjerenje koje smo mu kao stranka dali na izborima prije četiri i pol godine", poručili su iz HSS-a.
Njegov najopasniji protukandidat, barem tako pokazuju ankete, Dragan Primorac osim HDZ-a uživa i potporu Domovinskog pokreta s kojim HDZ koalira i u Vladi i Saboru. Jednoglasna odluka donesena je nakon tjedana medijskih nagađanja.
"Sagledali smo sve mogućnosti ali i propitivali političke svjetonazore kandidata. Uz to DP nije imao svog kandidata koji bi imao nekakve realne šanse za pobjedom. Sukladno svemu tome odlučili smo se dati podršku jedinom kandidatu koji ima realnu šansu ugroziti aktualnog predsjednika RH Zorana Milanovića", pojasnio je predsjednik DP-a Ivan Penava.
FOTO: HINA
Neočekivani vjetar u leđa
Uz Primorca su stali i drugi HDZ-ovi koalicijski partneri poput Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Hrvatske demokršćanske stranke (HDS). Tu su i Hrvatski nacionalni pomak (HNP), stranka iz BIH koju su osnovali bivši članovi HDZ-a te Koordinacija iseljeničkih organizacija HDZ-a.
Kao treća snaga izbora sve dosadašnje ankete ističu nezavisnu saborsku zastupnicu Mariju Selak Raspudić koja je na samom početku kampanje neočekivano dobila potporu od bivšeg predsjednika HSLS-a i nekadašnjeg predsjedničkog kandidata Dražena Budiše. On joj se samoinicijativno javio i donio pismo podrške za predsjedničku kandidaturu.
"Njeno demokratsko usmjerenje i hrvatski patriotizam usidreni su na humanističkom stavu: moje pravo na slobodu i dostojanstvo podrazumijeva ista prava za sve ljude, pravo mog hrvatskog naroda na slobodu i dostojanstvo podrazumijeva ista prava za sve narode. Imat ćemo dobru predsjednicu!", poručio je Budiša.
Gužva na desnici
Najveću pomutnju izazvali su ipak Hrvatski suverenisti koji se nikako nisu mogli odlučiti kojem desnom kandidatu će dati podršku pa su podržali njih čak troje. "Naš stav je i preporuka da glasaju prema svojoj savjesti, ali i da biraju između Mire Bulja, Branke Lozo i Tomislava Jonjića", rekao je predsjednik te stranke Marijan Pavliček.
Hrvatska saznala vijest koja će utjecati na izbore: Sve se dogodilo u samo šest mjeseci
"Ako dođe do drugog kruga opet ćemo pozvati birače da glasaju po svojoj savjesti i nećemo nametnuti za koga trebaju glasati. Zoran Milanović i Dragan Primorac za nas su znak jednakosti", poručio je Pavliček.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.