Usvojena odluka koja je podijelila hrvatske lijeve i desne eurozastupnike: 'Bitna je za naše unuke'

O mjerama su pregovarači parlamenta prethodno postigli dogovor s državama članicama, odnosno Vijećem EU-a, te će one postati obveza članica Unije. Izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obnovi prirode na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržalo je 329 zastupnika dok je protiv bilo 275. Suzdržana su bila 24 zastupnika. Nova pravila bi trebala obnoviti biološku raznolikost i degradirane ekosustave u kopnenim i morskim područjima država članica i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. 

Uredba postavlja obvezujuće ciljeve u sedam područja djelovanja, kao što su obnova kopnenih, obalnih i slatkovodnih ekosustava, obnova morskih ekosustava, obnova urbanih ekosustava, obnova prirodne povezanosti vodotoka i prirodnih funkcija susjednih poplavnih područja, obnova populacija oprašivača i obnova šumskih ekosustava. Države članice trebat će u svojim nacionalnim planovima definirati kako će ispuniti te ciljeve.

Iz mjera su izuzeta područja koja se koriste za vojne svrhe i ključna su za nacionalnu obranu, a predviđena je mogućnost odgode ciljeva u slučaju iznimnih socioekonomskih posljedica. Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju.

FOTO: Pixabay

Što je sporno?

U prijedlogu se navodilo da bi države članice trebale obnoviti najmanje 20 posto područja koja su u lošem stanju do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine. Prijedlog Uredbe koji je iznijela Europska komisija izazvao je oštre podjele među desnim zastupničkim klubovima, s jedne strane, i socijalista i zelenih koji su prijedlog zagovarali, a u pregovorima Vijeća i Parlamenta prvotni ambiciozniji ciljevi Komisije su umanjeni.

Zastupnički klub Europske pučke stranke isticao je da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo "do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju". HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol isticao je, primjerice, da "ako preoštrim mjerama idete ograničiti mogućnost ribarenja i kočarenja dogodit će vam se to da više na tržnicama i u restoranima nećete moći kupovati ribu iz Jadrana, već uvoznu ribu".

Prijedlog su u postupku tri odbora Europskog parlamenta odbacila, no u srpnju prošle godine tijesno je prošao glasanje na plenarnoj sjednici. Prijedlog je podijelio je i hrvatske lijeve i desne zastupnike koji su različito tumačili utjecaj zakona na hrvatske ribare. 

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

Matić: Obnova staništa u interesu je ribara

Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić, potpredsjednik Odbora za ribarstvo Europskog parlamenta i izvjestitelj u sjeni za uredbu u tom odboru, ističe da se mjere odnose isključivo na 20 posto ugroženih područja i da se njihovom obnovom stvaraju uvjeti za oporavak ribljeg fonda, a ujedno i posla za ribare.

Matić je za Hinu rekao da je konačna verzija teksta u skladu sa zahtjevima eurozastupnika te da se "na par mjesta kroz novu verziju teksta češće spominje nužnost sigurnosti opskrbe hranom jer je to bio jedan od kamena spoticanja u pregovorima gdje desne stranke i dio liberala tvrdi da se kroz obnovu prirode ne smije ugroziti opskrbni lanac prehrane, odnosno da na primjeru obnove morskih staništa, količina isporučene ribe potrošačima i građanima mora ostati ista".

"Vrlo bitno za naglasiti, radi istinitog informiranja naših građana i ribara, je da ukoliko hrvatski znanstvenici procjene da su ugroženi primjerice Telašćica, Lastovo i Vis, onda će se mjere obnove implementirati na 20 posto tih ugroženih područja, a ne na 20 posto cijelog Jadrana. Ali očuvanje Jadrana je najvažniji korak; bez toga neće biti riba i morskih plodova za našu djecu i unuke", napomenuo je.

FOTO: HINA/Admir Buljubašić

'Ključna poruka...'

Matić ističe da se obnovom staništa "poboljšavaju i ekonomski izgledi za ribare". "Veći riblji fond znači veće ulovne kvote, a ujedno i povećanje prihoda ribara. Ono što je posebno bitno za naše ribare je činjenica da mjere obnove nisu nužno poistovjećene s lovostajem nego i postavljanjem ograničenja ulova, korištenjem selektivne ribolovne opreme, ili primjerice sađenjem morskih trava, obnavljanjem koraljnih grebena i drugim metodama za koje država odluči da su primjerene za određeno ugroženo područje", rekao je.

Europska komisija zaprijetila Hrvatskoj tužbom: Plenković nema puno vremena

"Uostalom, područja koja su devastirana ili opustošena ne obiluju ribom pa ulov na tim područjima niti nije zagarantiran. Ključna poruka je: nitko ribarima neće nametati kako i što, to će Hrvatska sama procijeniti i provesti, temeljem znanstvenih analiza i u konzultacijama s našim ribarima", tumači SDP-ov eurozastupnik.