MATO PALIĆ ZA DIREKTNO

Ustavni stručnjak objasnio nam je kako bi sada, dok je Sabor raspušten, izgledala procedura opoziva predsjednika

Autor

lb

Izjava aktualnog predsjednika Zorana Milanovića kako se '30. svibnja ne može zvati Danom državnosti jer on to nije' izazvala je niz reakcija, a najoštrija bila je ona HDZ-ovog veterana Vladimira Šeksa. Podsjećamo, Šeks je rekao kako je takva izjava ozbiljna povreda Ustava te da bi se trebalo razmisliti o Milanovićevom opozivu.

01.06.2020. u 15:34
Ispiši članak

O tome koja je procedura za opoziv predsjednika te može li se opoziv uopće provesti u vrijeme kad je Hrvatski sabor raspušten razgovarali smo s prof. dr. Matom Palićem, ustavnopravnim stručnjakom te profesorom ustavnih i političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku. Kako smo već pisali, za opoziv predsjednika potrebna je dvotrećinska većina u Saboru i Ustavnom sudu, što je potvrdio i Palić.

"Jedno su ustavne odredbe, a drugo su poslovničke odredbe Hrvatskog sabora koje to razrađuju. Ustav propisuje da se zahtjev za pokretanje postupka opoziva donosi u Hrvatskom saboru dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Da bi taj zahtjev izašao iz Hrvatskog sabora 101 zastupnik mora reći za. To je najveća propisana većina i pokretanje postupka opoziva nikad se nije dogodilo u povijesti Republike Hrvatske", rekao je Palić za  portal Direktno.

Dodao je i kako konačnu potvrdu povrede Ustava, a tako i opoziva donosi Ustavni sud, što automatski prekida mandat predsjednika. 

"Kad Hrvatski sabor podnese zahtjev Ustavnom sudu, dvije trećine svih ustavnih sudaca, njih devet, mora se složiti da je predsjednik povrijedio Ustav. Naravno, to je samo hipotetski i sigurno se neće dogoditi, ali ako Ustavni sud donese odluku da je bilo povrede ustav, čim ta odluka stupi na snagu predsjedniku prestaje mandat i ide se na izbore", istaknuo je stručnjak.

Iako Ustav predviđa osnovnu proceduru opoziva predsjednika, Palić ističe da su finese cijelog postupka jasnije propisane u Poslovniku Hrvatskog sabora.

'Sve piše u članku 118. Poslovnika Hrvatskog sabora'

"Za samo pokretanje postupka važne su odredbe Poslovnika Hrvatskog sabora. Jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru predsjedniku Sabora podnosi prijedlog pokretanja postupka utvrđivanja posebne odgovornosti. Predsjednik Sabora dostavlja taj prijedlog na očitovanje predsjedniku RH najkasnije mjesec dana prije sjednice na kojoj će se o tom prijedlogu raspravljati. Predsjednik onda ima 30 dana da se očituje. Nakon toga očitovanje mora dati i saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Odbor to mora učiniti u roku od tri dana od dana kad primi predsjednikovo očitovanje i saborski prijedlog. Nakon što je svoje očitovanje dao Odbor, u roku od 15 dana mora se donijeti odluka u Hrvatskom saboru za koju je potrebna ona dvotrećinska većina. To je članak 118. Poslovnika Sabora, tu sve piše, dodao je Palić.

Ustavni stručnjak osvrnuo se i na okolnosti pokretanja opoziva predsjednika države kad je Sabor raspušten.

"U ovakvoj situaciji ne može se donijeti zahtjev da se od Ustavnog suda traži odluka o tome je li predsjednik povrijedio Ustav. Morao bi se pričekati novi saziv Sabora ili bi se moglo tražiti izvanredno zasjedanje Sabora kako bi se raspravila samo ta jedna točka. Ustav predviđa mogućnost da se Sabor pozove na izvanredno zasjedanje. To je uvedeno kako bi se u razdoblju od 15. srpnja do 15. rujna i od 15. prosinca do 15. siječnja zbog nekih izvanrednih okolnosti skupilo saborske zastupnike. Trenutno imamo specifičnu situaciju da je raspušten ranije. Međutim, izvanredno zasjedanje koristi se samo za izuzetne i grandiozne okolnosti. Ako Vlada ili saborski zastupnici zatraže izvanredno zasjedanje, za to moraju imati jako dobro obrazloženje", zaključio je Palić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.