Ustavni stručnjak o dramatičnom izboru: 'Ne vidim neku logiku u tome, moram to iskreno reći'

Podsjetimo, novi predsjednik i njegova zamjenica stupaju na dužnost 13. listopada, istekom mandata dosadašnjeg predsjednika i njegova zamjenika Mate Arlovića. Staničić je izabran na mandat od četiri, a Marochini Zrinski na mandat od dvije godine. Međutim, njegov izbor ipak je zasjenio potez petorice sudaca koji su napustili sjednicu. To su Lovorka Kušan, Goran Selanec, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Biljana Kostadinov, a prema Abramovićevim riječima, u izboru novog predsjednika nisu sudjelovali jer smatraju da je izbor preuranjen.

Podsjetimo, Abramović je u izjavi novinarima podsjetio da se u Saboru biraju tri nova ustavna suca te da bi bilo puno pametnije i oportunije pričekati kako bi se postigao dogovor. "Ako se to radi unaprijed, biramo predsjednika za one koji u tome ne mogu sudjelovati. Nema razloga ne čekati da Sabor odradi svoje", rekao je Abramović. Suprotno Abramoviću, Miroslav Šeparović (predsjednik Ustavnog suda u dva mandata, kojeg nasljeđuje Staničić, op. a.) smatra da je napuštanje sjednice nedopustivo te da se ništa ne bi riješilo da se pričekalo 10 ili 12 dana, jer se u tom roku novi ustavni suci ne mogu izabrati. Predsjednik i zamjenica su, kaže, izabrani s osam glasova – predsjednik u tajnom, a zamjenica u javnom glasovanju.

Upravo na temu izbora novog predsjednika Ustavnog suda i dramatične sjednice portal Direktno razgovarao je s profesorom na Katedri ustavnih i političkih znanosti na Sveučilištu u Osijeku te ekspertom za pitanja Ustava, Matom Palićem, koji tvrdi da je izbor proveden sukladno Ustavu i zakonu. Međutim, Palić se ne slaže s potezom petero spomenutih sudaca jer, kako ističe, "mogli su glasat protiv ili istaknuti nekoga drugoga da bude kandidat ili kandidatkinja za predsjednicu ili predsjednika Ustavnog suda". Palić se također ne slaže s ocjenom da je izbor Staničića preuranjen, jer napominje da se bližio istek mandata Šeparoviću. "Bližio se istek mandata sadašnjem predsjedniku, stoga je bilo neophodno izabrati drugoga. Ne vidim neku pravnu logiku u tome, moram to iskreno reći", istaknuo je ustavni stručnjak te dodao kako "ne zna što su sa time dobili jer ranije nismo imali takav slučaj".

FOTO: Tomislav Kristo / CROPIX

'Kod njihovog izbora je stvar čista'

"Ne vidim koji bi to mogli biti opravdani razlozi, osim da je u pitanju nekakva bolest pa da se nije moglo doći u dan kad se održava sjednica. A to nije bio slučaj", dodao je. Zanimalo nas je i kako Palić vidi Staničićev mandat, obzirom na to da je njegov izbor ponukao takvu reakciju njegovih kolega. "Vjerujem da će se on potruditi da sve što bude radio ide na smirivanje tih podjela po tom ključu tko od sudaca je izabran na prijedlog jedne ili druge političke opcije, odnosno vladajuće stranke ili jednog dijela opozicije", smatra Palić. Treba podsjetiti da dosadašnji predsjednik Šeparović nije imao glatki odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji ga je često optuživao da su neke presude pristrane, ističući njegovu poveznicu s doajenom HDZ-a Vladimirom Šeksom. Zato smo se u razgovoru dotaknuli i pitanja kako će se Milanović postaviti prema Staničiću, kojeg već sada oporba i lijevi mediji prezentiraju kao HDZ-ov kadar.

"Svi oni koji su izabrani u Ustavni sud su ispunili zakonom propisane uvjete. Kod njihovog izbora je stvar čista. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je u proceduri utvrdio listu kandidata i zaključio tko su kandidati koji ispunjavaju uvjete. Nekima od njih je dao potporu na način da je procijenio da su oni najbolji", istaknuo je Palić te dodao da su formalno uvjete ispunili svi koji su izabrani u proceduri te da "moramo uzeti da je među tih 10 sudaca koji su izabrani četvero, dakle skoro polovica, onih koji su već obnašali dužnost sudaca Ustavnog suda". "Dakle, imaju i neko prethodno iskustvo, a ovi koji su stigli noviji imaju sve reference koje su potrebne i nema razloga za sumnju da bi moglo biti nešto sporno u funkcioniranju Ustavnog suda. Samo kažem, nije dobro da se one podjele koje postoje unutar politike reflektiraju na ponašanje, da tako kažem, sudaca Ustavnog suda i na njihovo glasanje kad odlučuju na sjednici Ustavnog suda", istaknuo je Palić te podsjetio na jedan od posljednjih slučajeva preglasavanja.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

Linija podjele 

Naime, riječ je o odluci Ustavnog suda oko valjanosti listića Roberta Modrića iz "Prava i pravda" za mjesto u Gradskom vijeću Zadra. Tada je sedmorica sudaca dala mišljenje za poništavanje listića, dok ih je šestero smatralo da listić "jasno i nedvosmisleno pokazuje volju birača". Oni su pak u izdvojenom mišljenju naveli kako bi ovaj slučaj mogao predstavljati "opasan presedan". "Točno je, linija podjele išla je prema onom kako je proveden postupak izbora sudaca Ustavnog suda. Suci koji su bili izabrani na prijedlog vladajuće većine zauzeli su jedan stav, a njihove kolegice i kolege su zauzimali drugi stav,  i to ne u jednoj situaciji, nego u više različitih slučajeva", rekao je Palić.

Sada kada odlazi s mjesta šefa Ustavnog suda, Šeparović otkrio što stvarno misli o ZDS-u

Zatim je ponovio kako ne misli da će novi suci biti izabrani do datuma kada ističe mandat trojici sudaca koje bi trebali zamijeniti. Međutim, kako je ranije pojasnio za naš portal, do ustavne krize neće doći jer će im Ustav automatski produžiti mandat za još šest mjeseci. Za kraj smo ustavnog stručnjaka pitali kako riješiti upravo taj problem preglasavanja zbog političkih pritisaka na suce. "Treba ukinuti reizbor i onda suci neće kalkulirati na neki način. Može to ići u kombinaciji s tim da im se produži mandat, ali ako postoji reizbor, onda se dođe u situaciju da oni kod donošenja odluka prate na neki način kakve stavove zauzimaju političari koji u konačnici onda mogu odlučivati o tom reizboru. Kad reizbora ne bi bilo i kad bi sudac bio svjestan da mu više nije bitno kako na njegov rad gleda politika, onda bi on bio zapravo oslobođen na neki način u donošenju odluka", zaključio je Mato Palić u razgovoru za Direktno.