Usporedili smo Hrvate s Nijemcima i Austrijancima: U jednome smo još daleko od njih

Dok Hrvatska posljednjih godina uvodi razne varijante oko gospodarenja otpadom, situacija u Njemačkoj je već na puno višoj razini. Kako građani zbrinjavaju otpad kod njih razgovarali smo sa stanovikom Nürtingena. Kazao nam je kako je posebno u Baden-Württembergu zbrinjavanje otpada organizirano po okruzima, a ne samo po gradovima ili pojedinim manjim općinama. "Moj okrug ima oko 530.000 stanovnika, nalazi se pokraj Stuttgart-a. Svaki okrug obično ima jedno veće sanirano odlagalište te više manjih reciklažnih centara. Svaka općina ima jedno ili više reciklažnih dvorišta, gdje se besplatno može odložiti višak reciklažnog otpada koji ne stane u kante kod kuće", rekao je za portal Direktno.

"Svi termini za odvoz otpada i potrebne informacije dostavljaju se svakom kućanstvu u obliku knjižice, koja obuhvaća cijeli okrug. Također, postoji i mobilna aplikacija koja nudi sva objašnjenja, podsjetnike, termine te odgovore na često postavljana pitanja. Otpad se odvozi na tjednoj, dvotjednoj ili mjesečnoj bazi, prema rasporedu i plaćenoj usluzi - raspored se dobije svake godine u obliku knjižice. Troškovi odvoza otpada variraju ovisno o broju članova domaćinstva i volumenu kante za otpad. Svako domaćinstvo besplatno dobiva kante, ali plaća godišnju naknadu koja ovisi o odabranoj zapremini kante. Svatko može odlučiti sam koliko velika kanta/kontejner mu treba (po potrebi se naravno može naručiti nova kanta s većom ili manjom zapreminom)", poručio je.

"Ako kućanstvo ima više otpada nego što može stati u kantu, moguće je kupiti posebne vreće za dodatni otpad (za miješani otpad i biootpad) - vreće se plate prema zapremini. Vreće za reciklažni otpad, poput plastike, besplatne su. Troškovi za četveročlano domaćinstvo iznose između 150 i 250 eura godišnje - ovisno o svijesti i odnosu prema otpadu. Miješani otpad je najskuplji, zbog čega se isplati odvajati i reciklirati što više. U slučaju većih zahvata kod kuće, moguće je naručiti kontejner za miješani otpad, ali razdvajanje otpada i njegovo odvoženje na reciklažna dvorišta značajno je povoljnije. Može se naravno naručiti i kontejner za samo jednu vrstu otpada (povoljniji je nego za miješani otpad)", spomenuo je stanovnik Nürtingena.

FOTO: Unsplash

'Postoje kazne za nepravilno odvajanje otpada'

Kazao je i da se otpad koji se može reciklirati na njemačkom zove "Wertstoff", što znači vrijedni materijal. Takav je, rekao nam je, i odnos prema stvarima koje se mogu reciklirati. Naglasio je kako je kod njih odvajanje otpada obavezno. "U domaćinstvima se odvajaju papir, plastika, biootpad, staklo i miješani otpad. U naseljima postoje i kontejneri za reciklažu staklenki (razvrstanih po bojama) te odjeće. Građani mogu prijaviti glomazni otpad dva puta godišnje za odvoz ili ga osobno dovesti na odlagalište i predati uz popunjenu prijavnicu. Opasni otpad (ono što je otrovno), elektronika i željezarija, prikuplja se ponekad besplatno na određenim lokacijama, ili se osobno odveze na reciklažna dvorišta gdje se predaje bez naknade", poručio je.

Odvajaju papir (papir i karton), uz redovan odvoz prikupljaju ga i lokalne udruge, poput sportskih i vatrogasnih, više puta godišnje. Zatim plastiku i ambalažu (plastične boce, limenke, tetrapak ambalaža), biootpad (ostaci hrane, vrtni otpad), staklo (razvrstano na bijelo i obojeno staklo), miješani otpad (ostaci koji ne pripadaju u druge kategorije), otpad za reciklažno dvorište (u pravilu se odvozi po potrebi u vlastitoj režiji). Uz to, kazao je da reciklažni centri primaju specifične materijale poput elektronike, baterija, željeznih predmeta te opasnog otpada. "Svake godine, božićna drvca npr. organizirano prikuplja lokalno dobrovoljno vatrogasno društvo, uz mogućnost davanja male donacije, koja nije obavezna, ali se podrazumijeva", istaknuo je za naš portal.

Naveo je i da postoje kazne za nepravilno odvajanje otpada. "Ovisno o težini prekršaja, kazne mogu iznositi od 20 do 500 eura. Ipak, budući da je ekološka svijest visoka, većina ljudi se pridržava pravila, što doprinosi urednom sustavu zbrinjavanja otpada, zato i nema nekakvih provjera sadržaja u pojedinim kantama. Iskustva su uglavnom vrlo pozitivna. Sustav je dobro organiziran, a većina informacija lako dostupna putem knjižica, aplikacija, internet stranica. Ako imate dodatnih pitanja, odgovori su jasno navedeni. Postoji i tradicija organiziranja 'dana za razmjenu robe', gdje građani mogu razmjenjivati ili prodavati rabljene stvari, što dodatno smanjuje količinu otpada", rekao nam je.

FOTO: Unsplash

U Njemačkoj postoje humanitarne akcije za prikupljanje otpada

Stanovnik Nürtingena nam je istaknuo i kako je ekološka svijest vrlo visoka. "Ljudi aktivno razdvajaju otpad, sudjeluju u lokalnim inicijativama i često posjećuju reciklažna dvorišta. Postoje i humanitarne organizacije koje prikupljaju glomazni otpad u dobrom stanju, kako bi ga preprodale po povoljnim cijenama ili darovale potrebnima. Održavanje okoliša, reciklaža i očuvanje prirodnih resursa smatraju se dijelom svakodnevnog života", rekao nam je. Naglasio je kako je Nürtingen, kao i većina gradova u okrugu, vrlo uredan te da se puno pažnje posvećuje održavanju čistoće javnih prostora.

"Ulice su čiste, a kontejneri za otpad postavljeni su na vidljivim mjestima. Čak i prikupljanje otpada je organizirano tako da se poštuju strogi standardi higijene. Gradske i općinske vlasti pridaju veliku važnost odvajanju i zbrinjavanju otpada. Postoje razne inicijative koje potiču građane na razdvajanje otpada i odgovorno ponašanje prema okolišu. Reciklažna dvorišta omogućuju stanovnicima svakodnevno besplatno odlaganje reciklažnih materijala, dok je cijena za firme nešto viša. Također, mnoge lokalne udruge aktivno sudjeluju u prikupljanju papira i ostalog otpada, čime dodatno doprinose održavanju okoliša", poručio je.

Osim u Njemačkoj, važnosti čistoći grada daje se i u Austriji pa nas je Bečanin Mario upoznao sa situacijom. Kazao je za portal Direktno kako kod njih svaka zgrada ima tvrtku koja se brine o otpadu te da se toj tvrtki plaća oko 230 eura mjesečno. "Odvajaju se biootpad, plastika, metal, tetrapak, papir i ostali otpad zajedno. Kad imaš tu mogućnost, nije problem ubaciti u kontejner", kazao nam je. Istaknuo je da je Beč čist grad te da ljudi odvajaju otpad. Također je naveo kako po ulicama grada nema kontenjera jer su oni svi smješteni u prostorijama zgrada. "Postoji tzv. Mistplatz gdje možeš baciti ostalo smeće (namještaj, metal, električne aparate, stare baterije...) i to se ne plaća. U gradu postoje kazne, na primjer za bacanje cigarete na cestu kazna je 100 eura ili dva dana nekog dobrovoljnog rada (čišćenje). Postoji i kazna ako se ne pokupi izmet od psa", rekao nam je.

FOTO: Direktno

Evo kakva je situacija u Lijepoj Našoj

Odvoz otpada u drugom najvećem hrvatskom gradu Splićanin je za naš portal ocijenio ocjenom dobar, tri. "Račun za Čistoću u Splitu iznosi 10,43 eura za peteročlano kućanstvo. Mjesečno je 12 pražnjenja, to jest tjednom tri. Budući da u prostoru za smještaj kontejnera nemamo kontejnere za razvrstavanje otpada, nismo zadovoljni jer do najbližeg kvartovskog imamo oko 100 metara što predstavlja problem za većinu stanara, a posebno za one starije. Zbog toga samo uporni i svjesni se potrude razvrstati i odložiti otpad u za to pripremljene kontejnere", rekao je za portal Direktno.

Istaknuo je i kako nije zadovoljan čistoćom ulice, kvarta i cijelog grada. Kazao je da u tome uočava nedostatak radne snage, što je, kako nam je naveo, nedavno priznao i splitski gradonačelnik Ivica Puljak odgovarajući na kritike medija i javnosti zbog smeća po gradu tijekom turističke sezone. "Svakako ljudi su spremni razvrstavati otpad ako im se kvalitetno i na lako dostupan način omogući razvrstavanje. Što se tiče djelatnika Čistoće koje susrećem, nemam primjedbi jer oni jednostavno ne mogu stići sve očistiti jer ih je premalo, a cijena koju plaćamo nije mala za ovaj nivo usluge", naglasio je Splićanin.

Hrvatski grad obara sve rekorde po uspješnosti: Zadovoljili su i oštre EU kriterije

Malo skuplja usluga je na sjeveru Hrvatske, u Varaždinu, a ona iznosi 17,94 eura, kako nam je kazao Marijan. "Jednom tjedno dolazi komunalna služba (Čistoća) po svo smeće. Odvajaju se posebno plastika, biootpad, papir, komunalni, pelene i to dolaze kamioni svaki ponedjeljak. Postoji kazna za neodvajanje. Dobar dio kućanstava se trudi i brine se o razdvajanju otpada, odnosno da se sve sortira onako kako treba. Grad Varaždin kao takav je čist u usporedbi s drugim gradovima zbog toga što je gradska vlast omogućila sortiranje otpada tako što je postavila dovoljan broj spremnika (kontenjera) za odvajanje otpada", poručio je.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.