davor gjenero

Uspije li s Cerarom, Plenkoviću će biti lakše voditi pregovore s BiH i Srbijom

Autor

Direktno.hr

"Uspije li s Cerarom, Plenković će na neki način definirati hrvatski diplomatski stil. Uspije li takva afirmacija hrvatske vanjske politike, lakše će biti voditi pregovore s BiH i Srbijom o otvorenim graničnim pitanjima."

24.09.2017. u 09:51
Ispiši članak

Izjavio je to kolumnist portala Direktno  Davor Gjenero u intervjuu za Glas Slavonije u kojem je progovorio o diplomatskoj aktivnosti Hrvatske, radu hrvatskih europarlamentaraca, Predsjednici...

Kako ocjenjujete nedavnu turneju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, njezin posjet Australiji, Mađarskoj, i prošloga tjedna Malti, a sprema se i u Rusiju?

"Tri predsjedničine misije bitno se međusobno razlikuju i nisu međusobno povezane. Putovanje u Australiju i na Novi Zeland bilo je odlično pripremljeno i usmjereno prije svega prema hrvatskoj dijaspori. Usput, predsjednica Grabar-Kitarović otvarala je vrata ekonomskoj suradnji, razgovarala o ugovoru o slobodnoj trgovini između Australije i EU-a i o jačanju međusobnih odnosa, pa i u kontekstu Brexita (jer Australija je članica osnivačica Commonwealtha). Brižna dugotrajna priprema ovog predsjedničkog posjeta u izrazito dobrom svjetlu oslikava hrvatsku diplomaciju (i trenutačnog, vrlo ozbiljnog veleposlanika, dr. Damira Kušena).

Mađarska je dio Višegradske skupine, dakle važna država u projektu vertikalne integracije EU-a, što obilježava predsjedničin vanjskopolitički rad, a ondje je ona pokušala brzo riješiti problem koji se netom otvorio - mađarsko izražavanje rezervi prema hrvatskom članstvu u OECD-u. Pritom nije uspjela, ali mađarska “rezerva” nije blokirala bilateralne odnose i dovela do njihova zaoštravanja. Znači da je diplomaciji ostala odškrinuta mogućnost za kompromis i uklanjanje spora.

Putovanje u Moskvu je najosjetljivije, ono ima i domaću i međunarodnu dimenziju. Hrvatska ne krije svoje rezerve prema Putinovoj Rusiji i to je kontinuitet naše vanjske politike. Hrvatska dosljedno provodi sankcije prema ruskom režimu zbog agresije na Ukrajinu, a ekonomski odnosi dviju država, srećom, vrlo su ograničeni. Ondje gdje postoje, vrlo su štetni za Hrvatsku, poput slučaja utjecaja ruskih banaka na kolaps Agrokora. Hrvatska je do sada svoj ekonomski prostor uspješno štitila od pretjeranog ruskog utjecaja, i takvu politiku valja nastaviti, ne želimo li se poput Srbije, ili Republike Srpske, dovesti u poziciju ruske drugorazredne kolonije.

Hrvatska sudjeluje u združenim snagama pod njemačkim zapovjedništvom stacioniranima u Poljskoj, koji trebaju biti NATO-ova garancija važnoj članici u obrani od moguće ruske agresije. Hrvatska je trenutačno ugrožena dvjema ruskim prijetnjama, onoj ekonomskoj, što ju Putinov režim provodi pomoću državne Sberbanke, i one geopolitičke, što se održava u ruskom naoružavanju Srbije. Predsjednica je u Moskvi u svojevrsnoj “fact finding” misiji, misiji utvrđivanja činjenica, i to istovremeno kao predsjednica Republike Hrvatske i kao državnica zemlje članice NATO saveza".

Budući da je predsjednica Grabar-Kitarović najavila i posjet Moskvi, je li to znak popravljanja odnosa s Rusijom? Kakva nam je uopće politika prema Rusiji?

"Hrvatska mora biti vrlo oprezna prema Putinovoj Rusiji, koja ne krije imperijalne pretenzije prema Balkanu. Hrvatska nije njihova interesna zona, u toj su zoni prije svega Srbija, dio BiH pod kontrolom Srbije, a Rusija bi htjela ojačati i utjecaj u Makedoniji i Crnoj Gori. Međutim, Rusija sustavno opstruira Europsku uniju, pa zato i nastoji uspostaviti utjecaj na što veći broj država članica. Putinu je razbijanje zajedničkih europskih politika i uspostavljanje bilateralnih odnosa s nekima od država članica, čime se slabi Uniju, omiljeni izazov. Zato je za Hrvatsku važno da slučaj Agrokor okonča sa što manje ruskog utjecaja i da spriječi ulazak ruskih državnih/režimskih kompanija na hrvatsko tržište, prije svega ono energetsko".

Općenito - kakva nam je vanjska politika, otkako smo u članstvu EU-a? Postoje li razlike u vanjskoj politici predsjednice i Vlade? S tim u vezi, kako komentirate proces zamjene veleposlanika koji je u tijeku?

"Tek sada Hrvatska počinje uspostavljati nekakvu “europsku politiku”, dugo smo bili posve neprepoznatljivi i posve izvan fokusa europskih politika. Vrijednosti koje zastupaju predsjednica i Vlada kompatibilne su, a razlika je obično pitanje diplomatskog stila, a ne stvarnog sadržaja.

Veleposlanici koji su sada razriješeni odreda su u zemljama primateljicama proveli više od četiri godine, što nikad nije dobro. Nakon četiri godine ljudi se zasite istih pitanja, konformiraju s društvom u kome su gosti, počnu gubiti kontakt s državom koju bi trebali predstavljati i prestaju biti fokusirani na svoj posao. Amerika svoje diplomate rotira svake tri godine, kao i neke od država EU-a, a u nekima su diplomatski mandati četiri godine. Načelno, nastoji se da mandati završe u ljetnom semestru, pa da u rujnu, s početkom nove političke sezone i jesenskih parlamentarnih zasjedanja, novi veleposlanici preuzimaju dužnost.

Odlična je praksa da se šefovi misija jednom godišnje nađu na konferenciji s državnim vrhom i da se tako stvara jedinstvena diplomatska strategija. Dobar je termin koji se sada rabi, u tjednu nakon Vladinih ferija, a dobar je i onaj oko Nove godine ili uskršnjih praznika, kojeg rabe neke druge diplomacije. Mnogo je važnije od datuma tog sastanka njegov sadržaj, a čini se da je ovaj put sastanak ministrice, premijera i predsjednice Grabar-Kitarović s veleposlanicima bio uvod u diplomatsku ofenzivu prema državama u susjedstvu. Ako jest, onda je to izrazito dobro".

Kad smo kod naših europarlamentaraca u Bruxellesu i Strasbourgu, rade li oni svoj posao dobro, ili bi mogli i bolje? Koliko je u njihovom radu populizma, stranačkih interesa...?

"Prošla je tek prva polovina prvog punog mandata hrvatskih europarlamentaraca, i neki od njih obavljaju posao koji je prepoznatljiv, bar u domaćoj javnosti".

Prema nekim analizama, hrvatskih eurozastupnika nema među deset posto najutjecajnijih. Zašto je tome tako?

"Naravno da ih nema među najutjecajnijima, jer u EU parlamentu, kao i u svim parlamentima svijeta, vrijedi načelo senioriteta. Nitko u svom prvom parlamentarnom mandatu ne može očekivati snažno mjesto u najvažnijim odborima, a utjecaj svakog pojedinog europarlamentarca ovisi i o utjecaju države iz koje dolazi. Budući da je prema nekim istraživanjima, provedenima u vrijeme mandata Zorana Milanovića, utvrđeno kako je Hrvatska najmanje utjecajna članica, a da je utjecaj šefa hrvatske misije pri EU i tadašnjeg člana Europskog vijeća na samom začelju, jasno je da naši europarlamentarci ne mogu biti u vrhu piramide moći unutar EU parlamenta. Hrvatska nije dijelom ni jedne grupacije država, nema snažnu mrežu potpore i to dodatno smanjuje našu snagu. Nismo prepoznati kao zagovornici neke politike, pa nitko s našim predstavnicima ne stvara koalicije i ne lobira kod njih za potporu".

Vaš komentar na slovenski i mađarski STOP ulasku RH u OECD? Što sa Schengenom. I tu ima problema, što po tom pitanju može učiniti više hrvatska diplomacija? Juncker kaže da Hrvatskoj treba omogućiti puno članstvo u Schengenu čim budu ispunjeni svi kriteriji...

"Schengenska i Monetarna unija organizacije su unutar kojih odnosi nisu “simetrični” pa Juncker sugerira da bi i pri odlučivanju o članstvu valjalo odlučivati apsolutnom većinom, a ne konsenzusom. To jest, mig Sloveniji da ne može pri ulasku Hrvatske u Schengensku i Eurozonu raditi ono što je radila pri njenom pristupanju Europskoj uniji".

Zaključno, kako će se riješiti granični spor sa Slovenijom, u kontesktu arbitražnog sporazuma ili izvan njega, hoće li biti kompromisa?

"Važno je da sadašnje državno vodstvo razumije europska načela pa zna da je pitanje arbitraže o razgraničenju samo u jednom aspektu pitanje europske integracije. Arbitražni proces spominje se u hrvatskom pristupnom ugovoru samo u vezi s diobom ribolovnih zona. Zato premijer Plenković slovenskom premijeru Ceraru nudi kompromis o zajedničkoj ribolovnoj zoni, čijim sklapanjem pitanje granice s pozicije EU-a postaje irelevantno. Tim sporazumom ne šteti hrvatskim interesima, a Sloveniji nudi kompromis koji naliči na onaj kojim je Hrvatska riješila pitanje razgraničenja s Crnom Gorom na moru kod Prevlake, što je sigurno jedan od najboljih hrvatskih međunarodnih sporazuma. Uspije li s Cerarom, Plenković će na neki način definirati hrvatski diplomatski stil. Uspije li takva afirmacija hrvatske vanjske politike, lakše će biti voditi pregovore s BiH i Srbijom o otvorenim graničnim pitanjima".

Intervju je preuzet s portala Glasa Slavonije

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.