USKORO KREĆE CIJEPLJENJE Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore za Direktno objasnila tko ima prednosti te koje su moguće nuspojave

Portal Direktno već je pisao o podacima anketiranja zaposlenih o cijepljenju koje je proveo Jutarnji list, a prema kojem se manje od polovice liječnika namjerava cijepiti. Naime, prema njihovom istraživanju, primjerice u KBC-u Zagreb manje od pola liječnika izjasnilo za cijepljenje, ali je zato više od 60 posto medicinskih sestara dalo svoj potpis za cijepljenje. Na KB-u Sveti Duh situacija je obrnuta i više je liječnika sklono cijepljenju. U KBC-u Sestre milosrdnica je takva da bi se cijepila polovica zaposlenika.

No u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo drže da će se te brojke kad cjepivo stigne ipak povećati, premda optimizam ne ulijeva svakogodišnje cijepljenje protiv gripe za koje je odziv zdravstvenih djelatnika relativno mali.

U subotu, na Štefanje, stigla je prva pošiljka s 9750 doza prvog cjepiva protiv Covida-19 koje je u ponedjeljak odobrila Europska agencija za lijekove (EMA). Kontaktirali smo HZJZ kako bismo dobili odgovore na određena pitanja o cjepivu protiv novog virusa.

Protokol i logistika provođenja cijepljenja

O tome kakva je procedura i protokol cijepljenja objasnila nam je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore te su nam i iz HZJZ-a odgovorili na neka pitanja. 

"Prema preporukama koje je propisao i objavio HZJZ, koje su slične ili iste u svim zemljama članicama koje objavljuju svoje preporuke, prioritet u cijepljenju će imati zdravstveno radnici, prvenstveno oni koji rade izravno s Covid pacijentima te korisnici i zaposlenici različitih ustanova unutar sustava socijalne skrbi Republike Hrvatske. Što je i logično jer je to populacija koja je najviše izložena bolesti te se kod njih očekuju i najteže komplikacije bolesti. U sljedećim fazama cijepit će se ostali zdravstveni radnici, kronični pacijenti te svi zainteresirani građani. Prioritetni plan je sličan kao i kod gripe te se može odnositi na sve zarazne bolesti uzrokovane virusima", rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

"Kada je u pitanju logistika provođenja cijepljenja, Hrvatska će se osloniti na sustav cijepljenja kod uobičajenog sezonskog cijepljenja, ali pojačan s obzirom na velik broj građana koji u kratkom vremenu ovim cijepljenjem trebaju biti obuhvaćeni. Uobičajeni sustav cijepljenja temelji se na mreži županijskih zavoda za javno zdravstvo (21 županijski zavod) s epidemiološkim službama koje su koordinatori liječnika cjepitelja na području svoje županije.

Cjepitelji su liječnici obiteljske medicine kojih ima približno 2100, liječnici školske medicine kojih ima približno 155 i epidemiolozi kojih ima nešto više od 100 kao i drugi liječnici i zdravstveni djelatnici koji sukladno Zakonu mogu cijepiti pod nadzorom liječnika", pojasnili su iz HZJZ-a.

Zanimalo nas je i tko će imati prednosti kada je u pitanju cijepljenje.

Po medijima se mogu vidjeti prilično oprečna stajališta, a ankete daju različite rezultate. Zanimalo nas je kakva su očekivanja na odaziv za cijepljenje.

"Cjepivo će za sve biti besplatno kako bi svi građani mogli dobiti potrebnu zaštitu od zaraze virusom. Stoga očekujemo veliki odaziv", poručili su iz HZJZ-a.

O odazivu za cijepljenje Soldo je rekla da nemaju konkretnih očekivanja.

"Prateći ankete koje se parcijalno provode, odaziv nije kakav bismo očekivali s obzirom na tešku situaciju u zemlji zbog epidemije. Važno je jasno i otvoreno komunicirati s građanima te odgovoriti na sva pitanja koja kod njih izazivaju strah i nedoumice oko cijepljenja jer je to jedini način da ih educiramo i pomognemo u odlučivanju. Cjepivo je trenutno jedino rješenje koje imamo, a koje će nam pomoći da se svi što prije vratimo u uobičajenu svakodnevicu, normalno funkcioniranje gospodarstva te manje opterećenje zdravstvenog sustava i njegovo normalno funkcioniranje. To bi nam trebao svima biti primarni cilj".

Navela je i nekoliko činjenica koje će objasniti uspjeh u brzom razvoju cjepiva kojem smo svjedočili u ovoj godini, a "koje su važne za razumijevanje i razjašnjavanje pitanja koja muče naše građane":

• Na prvi pogled to je točno, napravljena su u impresivno brzo vrijeme. No platforma odnosno ideja primjene RNA kao lijeka nije nimalo nova. Prvi RNA lijek, Fomivirsen, odobren je 1998. godine. Njime se liječila teška infekcija oka izazvana citomegalovirusom. Prethodni virusi i srodnici SARS-CoV-2 virusa, MERS i SARS-Cov-1 su nas isto već puno naučili o strategiji borbe protiv korona virusa.

• Već su 1990. godine znanstvenici prvi put dokazali da injekcija već gotove mRNA molekule u mišu izaziva prolazno stvaranje proteina. 1993. godine prvi put je pomoću mRNA protiv virusa gripe imuniziran miš. Prva klinička ispitivanja mRNA cjepiva započela su 2008. godine. Provedeno je ili je u tijeku otprilike 90 kliničkih studija mRNA cjepiva, bilo protiv infektivnih bolesti ili kod onkoloških pacijenata. Ispituje se oko 20 cjepiva protiv infektivnih bolesti poput HIV-a, bjesnoće (rabiesa), ebole, Zika, citomegalovirusa, parainfluenca virusa tip 3 i metapneumovirusa. Postoje dva tipa RNA cjepiva. Jedno je spomenuto mRNA cjepivo. 

• Važna činjenica je i veliki fokus i angažman znanstvene, političke i ekonomske zajednice koja je veliki dio svojih resursa uložila u razvoj potencijalnog cjepiva za ovu bolest vodeći se utjecajem koji je imala na cijeli svijet. Nema sličnog primjera u povijesti koji se može usporediti s tako velikim angažmanom različitih znanstvenih instituta i drugih ustanova u razvoju bilo kojeg lijeka do sada. Potvrda tome je više od 250 različitih cjepiva koji se istražuju trenutno u svijetu u različitim fazama kliničkih ispitivanja.

Tko se ne bi trebao cijepiti i moguće nuspojave

O tome tko se ne bi trebao cijepiti, Soldo je rekla:

"Trenutno imamo objavljene upute o lijeku samo za cjepivo Comirnaty. Prema uputama cjepivo se ne smije primijeniti samo na osobama koje su alergične na djelatnu tvar ili neki drugi sastojak lijeka. Propisane su i mjere opreza za neke kategorije pacijenata koje su uobičajene za gotova cjepiva. Očekujemo istu situaciju sa svim drugim cjepivima koja će doći na tržište".

Koje su moguće nuspojave?

"U uputama o lijeku propisane su sve kategorije nuspojava koje se mogu pojaviti nakon primjene cjepiva. Navedene su vrlo česte nuspojave kao što su bol, oticanje na mjestu primjene injekcije,  umor, glavobolja, bol u mišićima, bol u zglobovima, zimica i vrućica. Česte nuspojave su crvenilo na mjestu primjene lijeka te mučnina", objasnila je.

"Važno je napomenuti da svi lijekovi, uključujući bezreceptne lijekove, sve lijekove na recept pa i cjepiva imaju nuspojave koje smo svi obavezni prijavljivati Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode. 

Vjerujem da nam se svima sigurnost pacijenata na prvom mjestu. Jasnom komunikacijom i transparentnošću ćemo postići veće povjerenje građana i posljedično veću procijepljenost, koja će nam omogućiti što brži povratak u normalnije funkcioniranje društva koje nam je svima potrebno", zaključila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.