Urša Raukar-Gamulin bogatstvo temelji na povratu imovine, ali i onome što su partizani suprugovoj obitelji dali nakon 1945., što je prethodno bilo oduzeto drugima...

Portal Direktno analizirao je njezinu imovinsku karticu, ali i porijeklo imovine njezina supruga, što otkriva kako je obitelj Raukar-Gamulin u modernoj Hrvatskoj iskoristila sve pogodnosti denacionalizacije, a istodobno i pogodnosti komunističke Jugoslavije, zadržavši ili prodavši nekretnine koje su isto tako nekome drugome prethodno bile nacionalizirane.

Neda Urša Raukar, potomak Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je 1843. održao prvi govor na narodnom, hrvatskom, jeziku u Saboru, vlasnica je brojnih nekretnina koje je stekla nasljedstvom, ali i denacionalizacijom.

Raukar zajedno sa suprugom prema imovinskoj kartici posjeduje dvije kuće, tri stana, šume u Jelsi i Klenovniku, vikendicu u Jelsi, vinograd u Klenovniku te dva poslovna prostora u Zagrebu.

Zavirivši u njezinu imovinsku karticu tako možete otkriti kako je suprug Nikom Gamulin u Zagrebu suvlasnik kuće na zagrebačkom Gornjem gradu površine veće od 200 kvadrata. Objekt vrijedan 6,3 milijuna kuna stečen je nasljedstvom te nije jedina kuća koju posjeduju.

Naime, isključivo u njezinom vlasništvu nalazi se još jedna kuća u Zagrebu u vrijednosti  7,5 milijuna kuna. Nju je nasljedila baš kao i stan u Zagrebu vrijedan 1,125 milijuna kuna, čija je površina 70 četvornih metara.

Stečeno denacionalizacijom i nasljedstvom, ali...

Posjeduje i polovicu stana vrijednog gotovo milijun kuna,  a taj stan od, u naravi, 60 kvadrata pripast će njezinom sinu Luki Gamulinu s obzirom na to da je u tijeku upis darovnog ugovora.

Raukar je vlasnica polovice još jednog zagrebačkog stana i to onog od 220 kvadrata. I on je stečen nasljedstvom, a procijenjen je na 2,25 milijuna kuna.

Osim stanova Raukar je suvlasnica dva poslovna prostora, što joj je donijela denacionalizacija. Jedan prostor ima 22 kvadrata te je vrijedan 495 tisuća kuna, dok drugi ima 12 kvadrata te je procijenjen na 275 tisuća.

Denacionalizacijom, koju je svojedobno provela HDZ-ova Tuđmanova vlast, osim nekretnina su joj vraćena i zemljišta.

Tako je u dvotrećinskom vlasništvu nad dvije šume u Klenovniku, jedna ima gotovo 400 tisuća kvadrata i vrijedna je 2.184.187 kuna, a druga ima gotovo 650.000 kvadrata te joj je vrijednost tri i pol milijuna kuna.

U Klenovniku imaju i dvotrećinsko vlasništvo nad vinogradom površine 3428 kvadrata, vrijednog 20 tisuća kuna, te njivu od 2100 kvadrata, vrijednu 12.500 kuna.

Sa suprugom je vlasnica vikendice u Jelsi s dvorištem što se prostiru na 772 kvadrata, dok sama kuća ima 90 kvadrata. Riječ je o kući koja ima dvije etaže s ukupno 90 kvadrata stambene površine. Procijenjena vrijednost iznosi 2,625 milijuna kuna. Vikendicu u Jelsi je kao i šumu naslijedio njen suprug. Šuma u Jelsi ima 830 četvornih metara, a vrijednost iznosi gotovo 1,9 milijuna kuna.

Osim nekretnina Raukar se može pohvaliti i ostalim prihodima (mjesečno gotovo 21 tisuću kuna od imovinskih prava), štednjom, vlasničkim udjelima... Naime, saborska zamjena Tomislava Tomaševića, za razliku od većine hrvatskih građana, nema kredita, ali ima nekoliko ugovorenih polica osiguranja imovine i polica životnog osiguranja.

Raukar je navela da njen bračni drug posjeduje automobil Citroen C5 vrijedan 40.000 kuna. Bračni par Raukar-Gamulin posjeduje i umjetnine vrijedne 120.000 kuna koje su dobili u nasljedstvo te zlatne poluge vrijedne 50.000 kuna koje su kupili.

Zastupnica je vlasnica i udjela u fondu ZB Invest u vrijednosti oko 2500 kuna, a ima i štednju nešto veću od 63 tisuće eura.

Porijeklo imovine

Politička aktivistica ranije je objasnila kako je svu svoju imovinu njezina obitelj stekla prije drugog svjetskog rata, što ne čudi s obzirom to da joj je šukundjed s majčine strane bio je Ivan Kukuljević Sakcinski.

Kukuljević Sakcinski bio je hrvatski političar, povjesničar i književnik te jedan od nositelja ilirskog pokreta, tj. hrvatskog nacionalnog preporoda. Svoj život posvetio je politici te kulturnom i znanstvenom djelovanju. Bio je jedan od sazivača Narodne skupštine koja je 25. ožujka 1848. godine Josipa Jelačića proglasila banom.

Zalagao se za uvođenje hrvatskoga jezika umjesto latinskog kao službenoga te je bio prvi zastupnik koji je na materinskom jeziku progovorio u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine.

No imovina koju je obitelj stekla nacionalizirana je, ne bi li tek '90-ih HDZ omogućio povrat imovine onima kojima je ista oduzeta.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u Saboru je 30. svibnja 1990. kazao: "Naša demokratska vlada preuzima Hrvatsku u zabrinjavajućem stanju gospodarske osiromašenosti i općeg zaostajanja za Europom. Potrebno je što prije iznaći putove za izlaz iz društvenog vlasništva i stvoriti uvjete za pravnu i financijsku sigurnost svih gospodarsko poduzetničkih pothvata. Da bismo našli najpovoljnija i najbrža rješenja za izmjenu vlasničkih odnosa, za potrebnu denacionalizaciju i reprivatizaciju, za učinkovit porezni sustav i bankovno i burzovno poslovanje valja nam angažirati, uz sve naše, i mjerodavne strane stručnjake".

Nasljednica Ivana Kukuljevića Sakcinskog tako je baš zahvaljujući desnici dobila natrag ono što joj nasljednim pravom pripada, ne bi li se bez tereta kojeg nose egzistencijalna pitanja mogla baviti aktivizmom, ali i politikom.

Gamulin kao zaslužni građanin Jugoslavije

Bez provedbe te Tuđmanove ideje, očito je kako Neda Urša Raukar ne bi imala u posjedu brojne nekretnine koje su joj u ovom trenutku u vlasništvu. No isto da nije bilo partizanske nacionalizacije i otimanja židovskih stanova obitelj Raukar-Gamulin bila bi ipak manje bogata.

Naime, u  cijeloj priči o bogatstvu Urše Raukar zanemaruje se i nasljedstvo njezina supruga Nike Gamulina, čiji je otac bio jedan od najpoznatijih povjesničara umjetnosti i sveučilišni profesor Grgo Gamulin, koji je gotovo cijeli Drugi svjetski rat proveo po ustaškim logorima što mu je partizanska vlast nakon 1945. obilno nadoknadila.

Židovske nekretnine, prodaja imovine i gradnja na pomorskom dobru

Gamulin je, a tu imovinu sada baštini i Urša Raukar, kao saborska zastupnica platforme Možemo!, kao zaslužni i privilegirani građanin Jugoslavije iskoristio sve povlastice bivšeg režima. Prodajom nekretnina Gamulini su dodatno zamrsili porijeklo imovine.

Prema podacima portala Direktno Gamulini su u Jugoslaviji besplatno dobili nacionaliziranu zemlju, vilu u Jelsi izgradili na pomorskom dobru, potom parcelizirali građevinsku česticu, dio zemljišta skupo prodali i nije ih smetalo što je novi investitor de facto izgradio vilu na pomorskom dobru.

S druge strane, podsjetimo, Urša Raukar u Zagrebu je prosvjedovala i 'vezala se' lancima kada je zbog izgradnje garaže na Cvjetnom smatrala da je povrijeđen javni interes.

Zastupnica Možemo! očito principe tumači kako joj odgovara, ovisno o tome što joj ide u korist. Imovinu Gamulinovih koja  je nacionalizirana nakon Drugog svjetskog rata nisu vratili - već su ili prodali (stan u središtu Zagreba) i kupili kuću na Gornjem gradu (Basaričekova ulica) ili i dalje koriste ranije oduzetu židovsku imovinu (vila na moru).

Urša Raukar pak istovremeno sve što je oduzeto njezinoj obitelji u nacionalizaciji potražuje i uzima novac i povrat gdje god uspije te kako neslužbeno doznajemo još uvijek vodi određeni broj sudskih sporova o povratu imovine, što znači da bi se njezina imovinska kartica mogla u dogledno vrijeme još 'podebljati'.