Umrla hrabra i osebujna sutkinja: Prijetila je kaznom Milanoviću i donosila važne presude

Podsjetimo, Ćaćić Zagrajski u hrvatskoj javnosti, ali i pravnim krugovima godinama je glasila za hrabru i osebujnu sutkinju. Sutkinju Zorku Ćaćić Zagrajski javnost može pamtiti po slučaju iz rujna 2014. kada je zaprijetila tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću da će ga kazniti ako nastavi izbjegavati sudske pozive u slučaju tužbe zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića protiv HRT-a za klevetu u kojemu je premijer bio svjedok.

Bandić je HRT tužio jer je prenio izjave bivšeg premijera o rezultatima posljednjih lokalnih izbora u Zagrebu koje je Milanović ocijenio lošima i opasnima, spominjući i "smrad korupcije". Tužba mu na koncu ipak nije prošla. Zorka Ćaćić Zagrajski ranije se kandidirala i za sutkinju Županijskog suda, a i za hrvatsku sudačku kvotu u Europskom sudu za ljudska prava, sve bez uspjeha. Godinu dana nakon što je prozvala Milanovića bila je i kandidat za sutkinju Ustavnog suda. 

Također, tražila je da joj sud na kojem radi, nekadašnji Općinski građanski sud (OGS) u Zagrebu, a sada Općinski sud u Novom Zagrebu, plaću isplaćuje u gotovini. Tako ju je neko vrijeme i primala dok 2013. godine tadašnji ministar financija Slavko Linić, radi efikasnosti poreznog sustava i ovrha, Pravilnikom o porezu na dohodak nije odredio da je isplata plaće moguća jedino na bankovni račun. Sutkinja tada tri mjeseca nije primila plaću pa je u listopadu 2013. u znak protesta na jedan dan obustavila rad. Stoga je protiv nje pokrenut stegovni postupak Državnog sudbenog vijeća, dok je ona u studenome 2013. podnijela tužbu Županijskom sudu u Zagrebu radi opravdanja štrajka.

FOTO: Direktno

'Usprkos svem svom stručnom znanju...'

Potom je sutkinja Ćaćić Zagrajski dala da joj se plaća isplaćuje na majčin račun, ali nakon 14 isplaćenih plaća njezin je sud u rujnu 2014. poslao upit Poreznoj upravi je li to ispravan način isplate. Odgovor je stigao nakon više od tri mjeseca, a devet dana nakon što je ministar Boris Lalovac izmijenio Pravilnik o porezu na dohodak tako što je propisao da se plaća može isplatiti samo na osobni račun.

O svom je slučaju sutkinja Ćaćić Zagrajski pisala predsjednici države, klubovima zastupnika u Saboru, predsjednicima Vlade, Vrhovnog suda, Državnog sudbenog vijeća i glavnom državnom odvjetniku jer joj je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odgovorilo da neisplata plaće nije kazneno djelo i da u njezinu slučaju ne vide da se radi pritisak na suca. Sutkinja Ćaćić Zagrajski obrazlaže kako inzistira samo da joj se u skladu sa zakonom plaća isplati "u gotovom novcu na propisan način".  Sutkinja je pisala i tadašnjem predsjedniku novog suda u Novom Zagrebu Nikoli Ramuščaku:

Jedna je hrvatska sutkinja poništila ovrhu pozivajući se na presudu Suda Europske unije

"Usprkos svem svom stručnom znanju i pregledom svih propisa u Republici Hrvatskoj nisam pronašla propis, na razini Ustava ili zakona, koji bi od bilo kog građanina tražio da ima otvoren tekući račun kod bilo koje organizacije za platni promet". Inzistirala je isplatu u gotovini te prijetila da će opet obustaviti rad zbog neisplaćenih plaća.  Sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski bila je prva u Hrvatskoj koja je 2019. odlučila primijeniti stajalište Europskog suda prema kojem javni bilježnici ne smiju provoditi ovrhe. Revolucionarnom presudom kojom je ovršno rješenje doneseno od strane javnog bilježnika proglasila je nezakonitim i time nepodobnim za provedbu.