Umjetna inteligencija im je vjetar u leđa: Virtualne farme zgrću pravo bogatstvo na naivnima

Primjer o kojem ćemo pisati navodimo kao primjer o elegantnim i teško pronicljivim načinima na koji se bespućima interneta mogu plasirati lažne vijesti. Također, ovo je metoda koja se uglavnom koristi kada je riječ o izbornim kampanjama i formiranju "poželjnog" mišljenja javnog mnijenja.

Samo Forbes je identificirao 67 Facebook stranica, koje su sada uklonjene, a koje su se predstavljale kao promicatelji američkih vijesti, kulture ili identiteta, ali su zapravo bile smještene u inozemstvu. Do 20. kolovoza ove godine, te su stranice imale više od devet milijuna pratitelja ukupno, više nego stranice Wall Street Journala ili Washington Posta na Facebooku. Trideset i tri od tih stranica vođene su iz Makedonije, dok su ostale bile raspoređene u 23 različite zemlje, uključujući Kanadu, Francusku, Maroko, Venezuelu i Vijetnam.

Društvena mreža Facebook, piše ugledni američki Forbes, ugostila je više od stotinu stranica koje su za temu uzele američki aptriotiram. Nose razna imena poput "Ponosan Amerikanac", "Ponosan što sam Amerikanac", "Američka priča" ili "Mi smo Amerika". Velik broj tih stranica, unatoč svojim američkim nazivima , zapravo uopće nisu američke. Umjesto toga, njima upravljaju strani tvorci klikova, mnogi od njih sa sjedištem u Makedoniji, koji koriste umjetnu inteligenciju (AI) za stvaranje beskonačne količine senzacionalističkog sadržaja.

FOTO: Facebook

Lažno predstavljene kao američke

Objave koje dijele molitve za američke vojnike, prepravljene tvitove, meme i slike starih hollywoodskih zvijezda vode do članaka generiranih AI-jem, uz koje tvorci klikova prodaju oglase. Naslovi poput "Posvećeni vatrogasci riskiraju svoje živote da bi spasili druge" i "Očev heroizam: Tragična priča o Philu Dellegrazieu i njegovom sinu Anthonyju", mamac su za kratke, neinformativne članke na web stranicama prepunim često seksualnih reklama.

Stranice se lažno predstavljaju kao američke jer se plaćaju svaki put kad netko klikne na njihove poveznice, a u svijetu oglašavanja američki klikovi su među najvrjednijima. Forbes je provjerio tri članka sa stranice American Patriots koristeći AI detektor GPT-Zero, koji je utvrdio da postoji 79 posto, 85 posto i 100 posto vjerojatnosti da su generirani umjetnom inteligencijom. Detektor je također pokazao da su priče povezane sa stranicama "We Love America" iz Španjolske i "American Story" iz Makedonije imale 100 postotnu vjerojatnost da su generirane AI-jem. 

"Svaka platforma ima svoje poticaje..., a oni pružaju uvid u ono što je srž Facebooka, što ga pokreće", rekao je Jeff Allen, suosnivač Integrity Institutea i bivši podatkovni znanstvenik u Facebooku, koji je iznutra pratio mreže administratora spornih stranica. Po njegovom mišljenju, tvorci klikova predstavljaju "odlično povećalo... za dublje razumijevanje primitivnijih dijelova našeg mozga".

FOTO: Pixabay

Prekršili pravila Mete

Metina glasnogovornica Margarita Franklin rekla je za Forbes da su svih 67 stranica prekršile pravila Mete o neautentičnom ponašanju jer su pogrešno prikazivale lokaciju iz koje djeluju, te su sve uklonjene. Iako nije nužno protiv pravila Mete imati stranicu o jednoj zemlji dok se nalaziš u drugoj, ove stranice su prešle granicu kada je riječ o obmanjivanju ljudi o svom porijeklu. Franklin je također naglasila da, iako AI olakšava generiranje sadržaja prevarantima, njihov glavni izazov oduvijek je bio privlačenje pažnje, bilo da koriste AI ili ne.

Nedavno izvješće Mete o prijetnjama otkrilo je da generativna AI donosi "samo male produktivnosti i poboljšanja u stvaranju sadržaja" za "aktere prijetnji", jer je trošak stvaranja niskokvalitetnih senzacionalističkih članaka oduvijek bio prilično nizak. Kad su makedonske tvornice sadržaja prvi put pojavile na Facebooku 2016., snažno su se oslanjale na podijeljene i senzacionalističke teme poput imigracije, prava trans, rase i rada policije. Teorija je bila jednostavna; piši o temama koje će izazvati najveću reakciju. U to vrijeme, objave na te teme često su bile na vrhu ljestvica angažmana na Facebooku.

No, algoritam Facebooka se promijenio u posljednjih osam godina i sve više potiskuje političke objave, osobito nakon nereda na Capitol Hillu 6. siječnja 2021. godine, koji su djelomično organizirani putem platformi Mete. Iako su neke patriotske stranice i dalje imale političke teme, s nedavnim objavama o teoriji kritičke rase i trans pravima, općenito su više nalikovale tabloidima. Objavljivali su formulirane priče poput onih o nevjernim supružnicima ("Nećete vjerovati što je učinio!") ili priče o radnicima koji su se osvetili elitama koje su ih ponižavale.

FOTO: Pixabay

Sličan obrazac i u Hrvatskoj

Zanimljivo, stranice su često objavljivale meme s televizijskom osobom Simonom Cowellom. Također su pokazivale druge znakove prilagodbe promjenama u algoritmu, poput smanjenja dosega spam linkova, pa su objavljivale slike koje sažimaju članak, a zatim stavljale poveznicu u komentare.

Neke stranice koristile su i druge trikove za povećanje angažmana, uključujući redovne objave slika mačića i štenaca, strategiju koju su prethodno koristili poznati širitelji dezinformacija. Iako ove stranice možda nisu izravno oblikovale političke stavove, ponekad se koriste za političke operacije, napominje Allen. Takve stranice ponekad postanu "puno zlonamjernije" kada se stave u službu stranih utjecajnih operacija.

Sličan obrazac možemo vidjeti i u Hrvatskoj kada je riječ o reklamama na društvenim mrežama, ali i web stranicama, najčešće medija. Tu je uglavnom riječ o tekstovima u kojima se sugerira brzo i efikasno rješenje nekog zdravstvenog problema. Tzv. "klikalice" rade na istom principu predstavljanja bombastičnog naslova koji vodi na proizvod ili "recept", a iza svega stoji tek produciranje klikbejtova ili, što je u Hrvatskoj također često, nekakva financijska prijevara.

FOTO: Screenshot

Utjecaji na predizborne procese

O ovakvima, još uvijek sofisticiranim metodama zarade, uz koje se još šire dezinformacije, lažne vijesti ili predstavljaju tek prijetvoran način za doći do novca na ilegalan način, potrebno je kontinuirano pisati u svrhu educiranja ljudi jer nemali broj njih sklono je povjerovati sadržaju na bespućima interneta bez potrebe da se provjere izvori i njihova autentičnost. Dodatan rizik je podrivanje povjerenja u stručnjake i institucije.

Stručnjak otkrio kako se manipulira mišljenjem Hrvata: 'Ovo treba zabraniti prije izbora'

Za kraj treba dodati još da ovakve "farme sadržaja", odnosno tvorci senzacionalističkih sadržaja, često se spominju kao načini na utjecanje šireg javnog mnijenja u kontekstu političkih izbora, o čemu se uvelike primjerice razgovaralo u kontekstu predsjedničkih izbora u Americi 2020. godine, ali i godine ranije. 

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.