TRIJEŽNJENJE

Umjesto da spašava Inu, Vlada bi se trebala ugledati na EU, Arape i Rimca

Autor

Direktno.hr

Kako to obično u Hrvatskoj biva, više se razmišlja o prošlosti i sadašnjosti, a najmanje o tome kakva će zemlja biti primjerice za 20 godina. Slučaj kupovine INA-e zorno pokazuje kako političke elite ne stvaraju dugoročne politike koje bi jasno govorile u kojem će smjeru zemlja ići.
23.01.2017. u 11:51
Ispiši članak

Nedugo nakon što je premijer Andrej Plenković slavodobitno objavio da će Hrvatska otkupiti mađarski udio u INA-i, stiglo je 'postblagdansko otriježnjenje'.

U ovom trenuku Hrvatska niti nema novac za kupovinu INA-e, a radi se po svemu sudeći o oko sedam milijardi kuna. Manjka ideja o tome na koji način namaknuti novac za ovu veliku investiciju upitnih benefita.

Zašto upitnih benefita?

Odgovor je vrlo jednostavan. Nafta malo pomalo odlazi u prošlost, a glavni igrači u tom poslu, Amerikanci i njihovi bliski saveznici - Saudijska Arabija, te druge države Perzijskog zaljeva, to su odavno shvatili.

Arapi odavno svjesni da nafta postaje dio prošlosti

Što mislite zašto u zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina ili Saudijske Arabije već godinama niču neboderi kao gljive poslije kiše?

Laički gledano, Arapi ne znaju što bi sa svojim petrodolarima pa upucavaju novac u građevinu.

No, tu ima više od toga. Oni su itekako već godinama svjesni da će doći dan kada 'crnoga zlata' više neće biti. Ili će ga biti, ali zbog alternativnih pogona na koja će se kretati vozila, eksploatacija više neće biti isplativa.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 55,49 dolara, samo četiri centa više nego tjedan dana prije. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio pet centi, na 52,42 dolara op.a. I nije neka lova, kada znamo da je jedno vrijeme barel bio visoko iznad 100 dolara.

Tako su oni koji doista promišljaju o budućnosti odlučili svoj novac upucati u budućnost. Razmišljaju, što i kako nakon nafte. Jačaju ekonomiju, financijski sektor te razvijaju grane gospodarstva koje su do prije 30ak godina apsolutno bile nespojive s pustinjskim predjelima arapskog poluotoka.

Rimac i autoindustrija budućnosti

Da će automobili s unutrašnjim izgaranjem uskoro postati stvar prošlosti shvatio je Mate Rimac koji, osim što se bavi inovacijama baziranima na električnoj energiji, zdravom logikom pokušava progurati svoje proizvode upravo na Bliskom istoku.

U početku su svi mislili da je 'malo maka' jer eto prodaje električne autombile u zemljama gdje je benzin jeftiniji od vode.

I tu Rimac dobro gađa. Jer ako prođe tamo - proći će bilo gdje u svijetu.

Da su električni automobili IN i da su sigurno budućnost, dokazuje i Elon Musk i njegov Tesla Motors. Više od 186 tisuća prodanih primjeraka zaključno s prosincom 2016. i to ne samo u SAD-u već diljem svijeta.

No, oni nisu najjači. Najveći svjetski proizvođač električnih vozila su Renault i Nissan koji su osnovali strateško partnerstvo još 1999. godine te su trenutno vodeći svjetski proizvođač vozila na električno punjenje.

Dok Vlada kupuje 'zastarjelu' INA-u, EU potiče alternativne izvore energije

Europska komisija je još 2011. usvojila novi paket mjera s ciljem poboljšanja kompetitivnosti i učinkovitosti europskog prometnog sustava.

Bijela knjiga o jedinstvenom europskom prometnom području (White Paper: Roadmap to a Single European Transport Area) predviđa 40 različitih mjera kojima se namjerava unaprijediti mobilnost prijevoza robe i putnika, smanjiti opterećenost ključnih europskih prometnih čvorišta, te povisiti stopu zaposlenosti u prometnom i povezanim sektorima.

Pritom se poseban naglasak stavlja na održivi razvoj i zaštitu okoliša, pri čemu je, zaključno s 2050. godinom, glavni cilj ukupno smanjenje prometno uzrokovanog zagađenja okoliša do 60%.

Hrvatska, zbog svojih prirodnih mogućnosti, krajolika, voda itd., zapravo je savršena za 'zelenu tehnologiju' koja bi zapravo bila 'dodana vrijednost' našem turizmu. Da, zemlja nam je predvina, s predivnom prirodom, zašto je ne učiniti još ljepšom ulaganjem u alternativne izvore energije i poticanjem korištenja električnih vozila?

Ulaganjem milijardi koje Vlada planira upucati u INA-u i to prodajom dijela, za budućnost vrlo važnog HEP-a, čini se kao totalni pucanj u prazno. Treba osmisliti plan, naći investitore i zakoračiti u 21. stoljeće na pravi način na koji to rade već skandinavske zemlje, Njemačka, čak i SAD - poznat kao najveći zagađivač na svijetu.

INA se praktično može pozdraviti sa svojim poljima u Siriji

INA svakako jest vrijedna tvrtka, no investirati sedam milijardi kuna u nju, umjesto u razvoj alternativnih izvora energije i poticanje korištenja električnih vozila, samo je još jedna u nizu potvrdi da se ovdje bavimo prošlošću i sadašnjošću, a nikako budućnošću.

Kada bi čak i bilo izvjesno da će INA-i biti vraćena njezina vrlo vrijedna naftna polja u Siriji, to bi opet bila vrlo upitna investicija. No, naznaka da će INA ikada više u Siriju nema niti u povojima. Em će rat prema procjenama stručnjaka trajati najmanje još nekoliko godina, em je pitanje hoće li režim Bašara al-Assada, bude li on konačni pobjednik toga rata, vratiti polja hrvatskoj kompaniji. Ne zaboravimo - Hrvatska je otvoreno stala na stranu oporbne i pobunjenika, koji, kako stvari stoje, po svemu sudeći, gube rat u toj napaćenoj zemlji.

Tu je i pitanje zastarjelih rafinerija. Poglavito one u Sisku, a potom i one riječke. Da se ne lažemo, u obnovu tih postojenja potrebno je uložiti stotine milijuna kako bi bile funkcionalne i u skladu s današnjim standardima. To je pitanje koje se već desetljećima gura pod tepih te ga nitko ili nije želio ili nije znao riješiti.

Teza 'da će naftni biznis biti isplativ još barem 30 godina', a što je izgovorio Davor Štern doista je nešto za što se država ne može uhvatiti - poglavito jer nema novac već bi se INA-u trebalo kupovati ili prodajom drugog 'obiteljskog srebra' ili novim zaduživanjem.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.