Umjesto da bude sirovina, završava na odlagalištima: 'To može biti unosan posao'

Kako nam je objasnio, Udruga je prvenstveno fokusirana na promicanje održivog gospodarenja organskim otpadom kroz proces kompostiranja. Osnivači udruge su osobe s dugogodišnjim iskustvom u sektoru biogospodarstva i gospodarenja otpadom, a članovi Udruge komunalna poduzeća, kompostane. Udruga broji i niz pridruženih članova, od dobavljača tehnologija i opreme, konzultanata do članova akademske zajednice.

U posljednje vrijeme jasno je vidljiv trend u medijima da se puno više pažnje poklanja otpadu, odnosno odvojenom prikupljanju otpada kao sirovine, a biootpad svakako predstavlja jednu od važnih sirovina i kao takva također je zaslužla da svoje mjesto pronađe u medijskom prostoru. Međutim, veoma često se o biootpadu piše kroz nedostatak kompostana u Hrvatskoj pa smo s Vedranom Šarićem iskoristili priliku da proširimo kontekst.

"Sama problematika biootpada je znala biti sporadična tema kada se govorilo o otpadu, možda djelom i iz razloga što se radi o neopasnom materijalu pa se nije smatrao problematičnim. Međutim interes javnosti i medija se povećao s obzirom na to da i biootpad nastaje svakodnevno, u svakom kućanstvu, te ga je potrebno odvajati, a relativno brzo i oporabiti", kazao nam je Šarić.

FOTO: Josko Ponos

Nepravilno odvojeni biootpad najveći problem

Oporaba otpada je tako svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe. Kompostiranjem biootpada dobivamo i novi materijal, kompost, koji se može koristiti u svrhu podizanje organske komponente tla, a koja je ionako na našim tlima uglavnom niska. To čitavoj priči daje dodanu vrijednost, ističe naš sugovornik.

"Kod biootpada jedan od najvećih problema nastaje odmah u startu, prilikom odvojenog prikupljanja, što kasnije uzrokuje velike probleme kompostanama. Nepravilno odvojeni biootpad u sebi sadrži niz nečistoća, odnosno drugih vrsta otpada, uglavnom plastike, koju je potrebno izdvojiti iz biootpada kako bi se proces kompostiranja mogao pravilno provesti. Na kraju čitav problem nepravilno prikupljenog otpada pada na teret kompostanama, jer se tada povećava cijena oporabe uslijed dodatnih troškova čišćenja i izdvajanja nečistoća iz biootpada", objašnjava i nastavlja:

"U konačnici te nečistoće iz biootpada, kompostana je dužna zbrinuti o svom trošku. Međutim, s takvim problemom se suočavaju i neke druge zemlje Europske unije koje već imaju poprilično uhodan sustav gospodarenja otpadom, pa tako i biootpadom. Iz tog razloga su i pokrenute određene inicijative od strane Europske mreže kompostana u kojima se predlaže da se prilikom zaprimanja ulazne sirovine tolerira najviše do pet posto nečistoća u biootpadu".

FOTO: Ranko Šuvar/CROPIX

Ukupno kompostirano 93 tisuće tona otpada u 2023.

U slučaju veće količine, jedinice lokalne samouprave dužne su kompenzirati troškove izdvajanja nečistoća, a u nekim slučajevima, kompostane imaju pravo i ne zaprimiti takav biootpad: "Kod nas te brojke variraju, i u pravilu su veće od pet posto, međutim, oscilacije su velike, tako da imamo i jako dobrih primjera odvojenog prikupljanja, ali i onih u kojima taj postotak nečistoća bude i do 30 posto".

Prema posljednje dostupnim podacima od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u Hrvatskoj je u 2023. godini utvrđena 21 kompostana od kojih su 17 zaprimale komunalni otpad na obradu i ukupno kompostirale 93.095 tona otpada, što je povećanje od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Navedeno povećanje objašnjava se otvaranjem novih kompostana i nastavkom provedbe aktivnosti usmjerenih na odvojeno sakupljanje biootpada što podrazumijeva nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje i uspostavu odvojenog sakupljanja u dodatnim jedinicama za lokalnu samourpavu te provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti", navodi Šarić.

FOTO: Željko Hajdinjak/CROPIX

Odvojeno sakupljeno tek 30 posto ukupno nastalog biootpada

U 2023. godini nastalo je ukupno 503.553 tona biootpada iz komunalnog otpada. Odvojeno je sakupljeno 149.665 tona biootpada, odnosno 30 posto što predstavlja rast za šest posto u odnosu na 2022. godinu, odgovara Šarić na naše pitanje koliko godišnje izdvojimo biootpada. Od toga je oporabljeno (kroz kompostiranje, anaerobnu digestiju, energetsku oporabu i dr.) 125.437 tona biootpada, što je na razini od oko 25 posto.

"Preostale količine su uglavnom završile u sklopu miješanog komunalnog otpada u centrima za gospodarenje otpadom na mehaničko-biološkoj obradi te manji dio u privremenom skladištu", otkriva naš sugovornik. Procjenjuje se da je u 2023. godini na odlagalištima završilo 303.571 tona biootpada iz komunalnog otpada, bilo kao odvojeno sakupljeni otpad ili kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada. Kako navodi Šarić, to je oko 60 posto ukupno prikupljenog otpada, što je još uvijek daleko od propisanih vrijednosti koje potrebno dostići sukladno regulativama i direktivama EU.

Kako bi se u potpunosti eliminiralo odlaganje biootpada na odlagalištima potrebno je i dalje nastaviti s ulaganjem u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s "kućnog praga" ili izgradnju reciklažnih dvorišta i sortirnica, mišljenja je ovaj stručnjak: "To će zasigurno dovesti do daljnjeg povećanja udjela odvojenog prikupljenog otpada što je osnovni preduvjet za daljnju uspješnu oporabu bilo koje frakcije otpada".

FOTO: Nikola Vilić/CROPIX

Kompostiranje može biti unosan posao

Kako kaže, stopa odvojenog sakupljanja otpada iznosila je 48 posto, a još uvijek pet posto jedinica lokalnih samouprava nije uvelo odvojeno sakupljanje barem jedne od pet frakcija komunalnog otpada (papir i karton, plastika, staklo, metal, biootpad, glomazni otpad), "što nije dobro". Kompostiranje, kaže predsjednik Uprave Udruge, može biti unosan posao redovitim ulaganjem u modernizaciju tehnoloških procesa te odgovornim i održivim načinom poslovanja.

"Svaka kompostana je zapravo primjer kružnog gospodarstva, što iz perspektive investitora predstavlja privlačan poslovni model. Razlog tome je što imamo ulaznu sirovinu koja se klasificira kao otpad, a od koje dobijemo izlaznu sirovinu koja je proizvod dodane vrijednosti – kompost, koji se dalje može koristiti u nizu poljoprivrednih, hortikulturnih i drugih aktivnosti", kazao nam je Šarić.

FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Prostor za napredak postoji

"Tehnologije kompostiranja se razvijaju u vidu inovativnih rješenja koja smanjuju neugodne mirise, pospješuju manipulaciju kompostnih brazdi, razvijaju se novi, otporniji, sojevi mikroorganizama i sl. Naravno, tu je i niz 'klasičnih' priključnih i drugih strojeva koji se određenim tehnološkim prenamjenama prilagođavaju potrebama kompostana".

Ova industrija najveći je zagađivač na svijetu: Hrvati se muče s tim otpadom nakon upotrebe

Prostora za napredak svakako ima, posebno kada već spomenutim podacima pridružimo i taj da se odvojeno sakupljanje biootpada provodilo na području 243 jedinica lokalnih samouprava, što je tek 44 posto od njihovog ukupnog broja u RH. U tom smislu, napredak se može ostvariti i po pitanju povećanja količine odvojeno sakupljenog otpada, smanjenju količine biootpada na odlagalištima, ali i po pitanju povećanja kapaciteta postojećih kompotana, ali i otvaranja novih, posebno na području Istre, Primorja i Dalmacije gdje takvih postrojenja kronično nedostaje.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.