Umirovljenici napali Plenkovića i njegovog ministra: 'Prešućuju ono najvažnije'

Riječ je o dodatku koji će se početi isplaćivati u drugoj polovici prosinca, a ministar je potvrdio da to ne treba poistovjećivati s božićnicom jer se radi o trajnom pravu. "Dodatak će se množiti s godinama mirovinskog staža. Više godina rada znači i veći dodatak. On će sasvim sigurno biti veći od dosadašnjih dodataka", pojasnio je Piletić.

Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), za portal Direktno se osvrnuo na ove optimistične najave, ističući da bi ta 13. mirovina iznosom trebala odgovarati 12. mirovini ili biti veća od toga, no nipošto manja. "Sve drugo ili drugačije je samo u funkciji skretanja pozornosti s problema rastućeg siromaštva umirovljenika, onih koji žive u samačkim domaćinstvima posebno."

"Ovo što se predlaže kao 13. mirovina je zapravo supstitut za dosadašnje pakete pomoći umirovljenicima koji ovime očito odlaze u povijest, ali se sada uvodi nova verzija s potpuno promašenim kriterijima odnosno jedinim koji se odnosi na broj godina radnog staža. To je potpuno promašeno i vodi nas u krivom smjeru jer ovakvom politikom siromašni neće postati manje siromašni, ali će zato bogati postati još bogatiji", naglasio je Špika.

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Potpuno suludo i mimo svake logike'

Dodao je da iako ovo predloženo rješenje na prvu izgleda pravedno, ipak se gubi socijalna komponenta koja je dominirala kroz desetak paketa kojima se unatrag nekoliko godina kontinuirano pomagalo umirovljenicima, ponajviše onima s najmanjim mirovinama. "Staviti u isti položaj prilikom isplate 13. mirovine npr. poslodavca, sada umirovljenika, koji je sebe prijavljivao na minimalnu plaću, a svojim djelatnicima uistinu minimalnu i isplaćivao, je potpuno suludo i mimo svake logike. Dok je prvi svoju zaradu ili dobit na leđima zaposlenika ulagao u npr. nekretnine, a potonji jedva preživljavali, sada će po godinama staža dobiti isti iznos, dakle uz potpuno ignoriranje imovinskog i ili prihodovnog cenzusa navedeni 'dodatak' gubi svaku vezu s realnošću", ustvrdio je predsjednik BUZ-a.

Navodi da siromašnima svaka financijska pomoć dobro dođe, no smatra da povremeni dodaci ne mogu biti trajno rješenje. "Razne povremene financijske injekcije dugoročno nisu rješenje kojima se popravlja standard umirovljenika. Jedino rješenje je mirovina dostatna za život dostojan čovjeka. To je država dužna osigurati, u prvom redu temeljem radnog staža i izdvajanja u mirovinske fondove, a po potrebi i socijalnim mjerama u slučajevima kada mirovina usprkos stažu i izdvajanju nije dostatna za normalan život."

Piletić je također najavio da će do kraja ove godine prosječna mirovina biti veća od 700 eura, a do kraja mandata 800 eura. "Ministar, baš kao i premijer se u posljednje vrijeme vole hvaliti kako će već do kraja ove godine prosječna mirovna narasti na oko 700 eura, a do kraja mandata i preko 800 eura, ali svaki puta prešućuju ono najvažnije. Činjenica je da se radi samo o nominalnom rastu mirovina što znači da se uopće ne radi o realnom rastu u kontekstu povećanja kupovne moći. Do kraja godine će se u 10 godina mandata Andreja Plenkovića prosječna mirovina nominalno udvostručiti, ali to na žalost umirovljenika neće značiti i poboljšanje njihova standarda", tvrdi Špika.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

'Već danas je prosječna mirovina trebala biti oko 850 eura'

Statistički podaci o rastu mirovina, prema njegovim riječima, ne daju pravi uvid u sliku. "Ostaje gorka činjenica da je od početka mandata Vlade, odnosno 2016., i dalje više od polovine umirovljenika s mirovinama koje su oko ili ispod linije siromaštva. U posljednjih 10 godina je bilo 20 usklađivanja, a svako je bilo s manjim postotkom od realnog postotka rasta plaća ili cijena. To je rezultiralo time da je kroz navedenih 10 godina prosječna plaća rasla za oko 22 posto više od rasta prosječne mirovine kroz isti period. Kako su plaće u javnom sektoru rasle puno više i brže od onih u privatnom sektoru tako se u konačnici tijekom cijelog desetogodišnjeg mandata Vlade uz redovita usklađivanja prosječna mirovina u prosječnoj plaći nije pomakla s mjesta i stalno se kreće oko 40-ak posto", pojašnjava Špika.

"Konstantne oscilacije s udjelom mirovina u plaćama na plus ili minus 2-3 posto se događaju ovisno o trenutku kada se neki statistički podatak želi prikazati. Nakon provedenog usklađenja statistički dolazi do povećanog udjela mirovina u plaćama, što se naravno ubrzo nakon podatka o rastu plaća brzo vraća na prijašnje stanje...", dodaje predsjednik BUZ-a.

Osim što smatra da 13. mirovina iznosom ne smije biti niti euro niža od 12. mirovine, Špika navodi da Vlada treba nastaviti s povremenim paketima pomoći, uz naglasak da oni s najmanjom mirovinom dobiju najviše. "Kod paketa financijske pomoći se svakako uz visinu mirovine mora uvesti i dodatni kriterij koji bi uzeo u obzir imovinski i prihodovni cenzus kako bi se pomoć nauštrb potrebitih prestala davati onima kojima pomoć zapravo nije ni potrebna. Prosječna mirovina bi sukladno obećanju Vlade iz 2016. godine trebala biti na obećanih 60 posto prosječne plaće što znači da je već danas prosječna mirovina trebala biti oko 850 eura, odnosno 150 eura viša od planiranog prosjeka od 700 eura do kraja ove godine."

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Državni proračun neće ni osjetiti te mrvice'

Na pitanje koliko su ovakve najave stvarno izvedive s obzirom na stanje državnog proračuna i kretanja u gospodarstvu, Špika odgovara: "To što Vlada nudi kroz niz PR razvikanih promjena u Zakonu o mirovinskom sustavu, koje su već stupile na snagu od 01. srpnja ili će to biti od 1. siječnja 2026., su zapravo mrvice koje državni proračun neće ni osjetiti jer se s obzirom na konstantno visoku inflaciju rekordno puni."

Špika tvrdi da je Vladi još prošle godine ponuđeno rješenje za povećanje radničkih mirovina, ali ga nije prihvatila iako je imala sredstva, zbog čega umirovljenici koji primaju radničke mirovine svaki mjesec gube oko 150 eura radi loših formula za izračun i usklađivanje mirovina. "Kako se radi o oko 850 tisuća radničkih mirovina, predlagali smo da se kroz rebalans proračuna riješi problem novim izračunom mirovina za sve mirovine po općim propisima ('radničke') kako bi se povećale u prosjeku za 150 eura, za što je trebalo izdvojiti 1,53 milijarde eura. Naš prijedlog nažalost kod resornog ministra i Vlade nije naišao na razumijevanje, a matematika im je bila toliko dobra da su oni množenjem istih parametara bulaznili o nekih 3-5 milijardi eura, neopravdano optužujući BUZ za populizam."

"Činjenica koja dodatno ide u prilog prijedlogu BUZ-a je i u podatku da je udio mirovina u BDP-u Hrvatske oko 10 posto dočim je taj prosjek kod članica EU-a oko 12,5 posto. Samo ovaj podatak je dovoljan dokaz da prostora u proračunu RH ima dovoljno za ozbiljno povećanje mirovina i iskorjenjivanje siromaštva kod umirovljenika, što ujedno znači i da za rješenje jedino nedostaje politička volja Vlade", istaknuo je.

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

Što predlaže BUZ?

Jedino dugoročno rješenje da bi se poboljšao standard umirovljenika jest, smatra Špika, veća mirovina, a ne "PR kozmetičke mjere", i to kroz ponovni izračun mirovina za sve umirovljenike na bazi 41 godina staža i 65 godina života (41/65), te da se kao glavni parametar uzme 75-80 posto neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina. "Prijedlog BUZ-a je da AVM za najnižu mirovinu bude 20–25 eura po svakoj godini staža uz uzimanje u obzir imovinskog cenzusa za pojedine kategorije umirovljenika (obrtnici, poslodavci itd.)", navodi on, dodajući da je cilj takvog prijedloga napraviti jasnu distinkciju između onih koji su uistinu radili za minimalnu plaću od onih koji su tu mogućnost koristili za stjecanje imovine.

"Uz navedeno, svako novo usklađenje se treba vršiti s faktorom 100 posto u odnosu na rast plaća ili cijena, i naravno ukidanjem poreza na mirovine jer mirovinu ne treba smatrati dohotkom već samo rentom na minuli rad. Svim majkama treba priznati godinu staža po svakom djetetu, kao i priznati godine redovitog studiranja u radni staž po nekom od modela koji se primjenjuje u članicama EU-a, ukinuti penalizaciju s navršenih 65 godina života ili najkasnije onoliko godina nakon 65. koliko se netko prijevremeno umirovio prije navršene 65", predlaže dalje Špika.

Piletić najavio dobre vijesti za umirovljenike: 'Dodatak će biti veći od svih dosadašnjih'

Osim toga, predlaže i da se u Zakonu o obiteljskim mirovinama pravo na nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera poveća s 27 na 50–60 posto uz podizanje cenzusa na najmanje 1,5 prosječne plaće. "Jedan od važnih prijedloga BUZ-a je i da se što prije umjesto minimalne plaće uvede minimalna cijena sata rada za pojedine djelatnosti i zanimanja kako bi se stalo na kraj praksi da se na istu – minimalnu plaću prijavljuju osobe NKV i VSS", zaključio je Milivoj Špika za portal Direktno.