Ujedinjenje HNS-a s HSLS-om i Reformistima bio bi odličan liberalni savez na hrvatskoj političkoj sceni

"HNS je najmanje pozvan da poziva bilo koga na bilo kakvo ujedinjenje. Još je vrlo neobično da HNS kaže da će podržati Zorana Milanovića. Pa HNS je prevario Zorana Milanovića, a netko tko prevari jednom prevarit će i drugi i treći put. HNS je taj koji je bio na listi zajedno s Milanovićem, dogovorio izlazak na parlamentarne izbore, prevario Milanovića i otišao s Plenkovićem", odgovorila je Anka Mrak-Taritaš na pozive HNS-ovih čelnika Milorada Batinića i Predraga Štromara.

Njih su dvojica nakon rezultata na izborima za Europski parlament na kojima su sve liberalne opcije doživjele fijasko pozvali na ujedinjenje liberalnih stranaka za buduće izbore za Hrvatski sabor.

Međutim, predsjednica GLAS-a odbila je takvu mogućnost, iako je njena koalicija, poput HNS-a, Pametnog i HSLS-a, doživjela fijasko izvan Istre.

Iako je Amsterdamska koalicija osvojila jedan mandat na izborima za Europski parlament, to je uspjela samo zato što je u Istarskoj županiji IDS dobio više od polovice ukupnih glasova te koalicije. Amsterdamska je prošla prag još samo u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. U svim ostalima, pa čak i u Gradu Zagrebu u kojem je Anka Mrak-Taritaš umalo postala gradonačelnica, strahovito je podbacila i nije prošla izborni prag. 

HNS je pak osvojio Međimursku županiju u kojoj je dobio povjerenje 30 posto birača, a u Varaždinskoj županiji uspio je osvojiti 10 posto glasova. Uzgred rečeno, u Varaždinskoj županiji Reformisti Radimira Čačića, još jednog HNS-ovog političkog izbjeglice, osvojili su skoro 13 posto. Za razliku od njih, Amsterdamska je u obje te sjeverne županije imala tek oko tri posto podrške birača.

U drugim županijama liberalne stranke nisu se proslavile, a u nekima ni ujedinjene ne bi prošle pet posto, odnosno izborni prag. Međutim, izborni rezultat ostavlja prostor ujedinjenju liberala, ali onih praktičnih, klasičnih liberala. 

Za razliku od stranaka Pametno, GLAS-a te nominalno i IDS-a koje su se na političkoj sceni pokazale kao socijalno liberalne, progresivne i sklonije socijaldemokraciji, trenutni HNS, Reformisti i HSLS-ov Dario Hrebak uvjetno rečeno naginju klasičnom liberalizmu koji ima velike dodire s liberalnim konzervativizmom.  Njihovi birači koji se nalaze većinom na sjeveru zemlje gdje građani nisu radikalno sekularni i ne zanimaju ih progresivne političke ideje, već su politički umjereni, društveno uključivi i najviše ih zanimaju pitanja poboljšanja i olakšavanje poduzetništva.

Hrvatskoj upravo treba takav jedan savez jakih regionalnih igrača koji imaju dovoljno političke volje raditi dugoročne planove za budućnost bez obzira na to što bi ih to moglo koštati glasova, a nacionalno ujedinjenje praktičnih liberala, a ne svih nazovi liberala, treba ostaviti kao moguću opciju za konsolidaciju političke scene.

Ne treba ni spominjati da je Međimurska županija jaka baza za sve tri stranke koje su i suradnici i rivali za vrlo slično liberalno-biračko tijelo. Pritom se radi o županiji koja je među najkonkurentnijima u zemlji po investicijskoj i poduzetničkoj klimi te statistici izvoza i nezaposlenosti. U južnijoj Varaždinskoj županiji Ivan Čehok je bivši HSLS-ov varaždinski gradonačelnik, a sada kao neovisni gradonačelnik opet potvrđuje da su ga liberali birali.

HNS i HSLS su oslabili u Varaždinu najviše zbog Ivana Čehoka, a u županiji zbog bivšeg HNS-ovca Radimira Čačića koji je kao Reformist još jednom postao župan. Dok hrvatski sjever postiže natprosječne rezultate prema poslovnoj klimi, a pritom treba dodati i bjelovarski primjer i bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka koji polako postaje ikona klasičnog liberalizma u Hrvatskog zbog svojih politički hrabrih odluka, ali i medijskih nastupa. Sve tri političke stranke koje imaju određene zasluge za takve rezultate na žalost za sada djeluju razjedinjeno.

Najbolji je primjer suradnje odlučna reakcija HSLS-a i HNS-a koji su u Saboru bili spremni stopirati povećanje direktorskog poreznog minimalca. Poduzetnici i oni koji žele ostati i privređivati u Hrvatskoj očekuju niz takvih reakcija od onih koji se nazivaju liberalima.

Nova opcija, nastala na ujedinjenju HNS-a, HSLS-a i Reformista te pojedinih neovisnih aktivnih političara, mogla bi nadvladati manjak znanja o primjeni ekonomskog liberalizma u praksi i iskoristiti poziciju unutar vladajuće većine da postane korektiv spreman stopirati prijedloge raznih zakona koji bi išli na štetu poduzetnika i slobodnog tržišta.

Iako su i HSLS i HNS dobili epitet političkih priljepaka, prvi zbog suradnje s HDZ-om drugi SDP-om, obje stranke bi ujedinjenjem ili stvaranjem saveza s Reformistima mogle stvoriti jaki blok za strukturne reforme i u središte zanimanja javnosti mogli vratiti važne teme poput manjih poreza, snažne deregulacije tržišta, rezanje suvišne birokracije i nameta, vaučerizacije školstva i zdravstva, privatne mirovine i mnogih drugih.