Ugroza sigurnosti pred vratima: 'Fragment onoga što možemo očekivati vidjeli smo 2015.'

Avdagić je na početku našeg razgovora istaknuo kako nikada nije loše imati svježu strategiju nacionalne sigurnosti. "Mislim, nikad nije loše imati svježu strategiju s obzirom na to da vam ona pomaže u kreiranju politika, odnosa, planiranju proračuna". "Dakle, to je zapravo smisao i što imate svježi aktualniji dokument time se naravno možete bolje ravnati u okviru nekakvih regionalnih, ali i globalnih događaja, pogotovo u tom aspektu i segmentu sigurnosti", istaknuo je Avdagić te pojasnio kako takva strategija nije isključivo vojna. 

"Ona pokriva široki spektar, evo možete vidjeti da  i klimatske promjene ove godine pogotovo su nešto što smo zapravo svi jako osjetili. Pa kad govorimo i o protupožarnoj sezoni, kad govorimo o poplavama, sve su to neki segmenti koji su nekakve 'fazle'  koje drže cjelovitu sliku. Dakle, uvijek morate, ako želite imat što bolju, čistiju, kvalitetniju cjelovitu sliku, imat adekvatniji novi dokument koji može zapravo bolje prediktivno pomoći u vođenju i planiranju politika, kažem, i u segmentu financija", istaknuo je stručnjak. 

Zanimalo nas je zatim gdje on kao ekspert vidi najveću ugrozu hrvatske sigurnosti.  "To je nešto o čemu treba ozbiljno razgovarati, u stvari u definiranja odnosa. Zato vam takve dokumente rade interdisciplinarni, možemo reći, među resorni timovi, gdje nisu ljudi samo iz Ministarstva obrone, nego su ljudi iz stožera, iz Ministarstva unutarnjih poslova i tako dalje", istaknuo je te dodao kako svi oni zajedno mogu na neki način pomoći u definiranju i odlučivanju ugroze, a na kraju, dodao je, to jest politički dokument. 

FOTO: MORH/OSRH

'Spojene posuda'

"Možemo primijetiti, pogotovo ovih zadnjih godina, definitivno da su klimatske promjene nešto što nam nosi u ovome trenutku  već sad probleme u Hrvatskoj, ali onaj dio koji moramo ozbiljnije sagledati je da klimatske promjene rade velike društvene promjene u zemljama iz koje dolaze migrant", naglasio je Avdagić te pojasnio kako je, kada se govori o nacionalnoj sigurnosti, zapravo riječ o "spojenim posudama". "Mi zbog još uvijek nesređenog odnosa prema migracijama i neposvećenosti u godinama koja dolaze, imamo prilično puno problema  koje se na kraju reflektiraju politički. U Hrvatskoj to za sad nije tako, jer je postavljena jedan možemo reći socijalno-financijski odnos u kojima vama dolazak  zapravo u Hrvatskoj radi socijalnih primitaka kao migrantu je nešto (što bi bilo zapravo posve nelogično", rekao je te nastavio:

"Imate čitav set zapadnih zemalja u kojima imate jako dobra primanja. U Hrvatskoj to nećete dobiti, možete biti jedino radni ekonomski migrant  i zapravo zapošljavanju od prvog dana koristiti to. Međutim, mijenjat će se čitava situacija u Europi".  U svom objašnjenju "spojenih posuda" Avdagić je naglasio i posljednji slučaj iz Njemačke u kojem je država članica Europske unije donijela promjenu u politici Schengena, točnije uvela stroge kontrole svojih granica.  "Ako neko ispred zatvara granicu, onda vi (Hrvatska) dolazite pred situaciju u kojoj morate nekako odreagirati, a imate susjede, apostrofirao bih Srbiju, u kojoj možete zračnim putem kao migrant  doći i krenuti u ilegalni prelazak granice", pojasnio je sigurnosni stručnjak. 

"Ovo je jedna priča koju treba opet gledati cjelovito i donijet će vjerojatno s godinama sve veće i veće izazove. Mi možemo govoriti o milijunskim migracijama, pogotovo iz Egipta, Iraka, zato što se tamo već sad naslućuje velike problemi s pristupom vode. Mi ne govorimo o tržištu rada, o socijalnim uvjetima, o ratovima, to su sve neke stvari na koje možete u nekoj mjeri utjecati. Međutim, što kad ljudi nemaju dostupnost pitke vode.  Možemo očekivati velike i masivne migracijske kretanje", upozorava Avdagić te dodao kako smo sličnu situaciju vidjeli 2015. godine. Istaknuo  je to kako je to tek fragment onoga što se može očekivati, ako se ostvare najcrnji scenariju po pitanju dostupnosti slatkovodne pitke vode. 

FOTO: EPA/Gelemert Finol

'Da ste nekome 80-tih rekli...'

Zatim se dotaknuo i utjecaja ratova koji se trenutno odvijaju u Europi i na Bliskom istoku.  "Mi smo svi u Europi pod velikom ugrozom događaja u Ukrajini. Vidimo koliko to stvara bure, ne samo kod nas, nego i ovih dana u USA. Koliko je to postala politička par excellence tema. To je jedna od stvari koje su jako zabrinjavajuće. Vidimo što se događa na Bliskom istoku. Mislim da će vam svaki čovjek koji je malo dublje pratio situaciju reći da to stavlja u poziciju prijetnje bilo kako židovsku općinu, izraelsko veleposlanstvo s kojom se nominalno veću u startu moraju baviti obaviješteni službe", istaknuo je.

Međutim, Avdagić je istaknuo kako u ovom trenutku Hrvatska nema regionalne prijetnje s kojom bi se već u startu trebale baviti obavještajne službe.  "Međutim, da ste nekoga prije 15-20 godina pitali je li moguće da Rusija napadne u Ukrajinu, mislim da bi vas ljudi blijed gledali. Ista stvar, da ste možda nekome rekli 1980. da će se bivša Jugoslavija krvavo raspasti. Tako da stvari koje možda i nisu u nekom trenutku nešto što predstavlja direktnu opasnost mogu to postati kasnije".  Avdagić je istaknuo kako je sudjelovao u raspravama oko uvođenja vojnog roka te kako smatra da bi se danas svi u Europi složili kako je, nažalost, došlo vrijeme da se to zove potreba. Podsjetio je i na primjer Švedske koja je vojni rok već davno uvela. 

FOTO: HINA/MORH/J.Kopi

'Sad'

Zanimalo nas je također koji bi bio krajnji rok za uvođenje nove nacionalne sigurnosti strategije, uzmemo li u obzir da je posljednja donesena 2017. prije Covid pandemije, rata u Ukrajini, rata na Bliskom istoku... "Ne znam da bi itko sad u ovom trenutku sporio da je nama takav dokument potreban. On služi kao nekakva smjernica, vodilja, priručnik ljudima  koji su uključeni od politike do onih koji na praktičnom djelovanju rade u okviru područja sigurnosti. Dakle, uvijek vam je dobro imati taj dokument, uvijek je dobro da je on što inkluzivniji, da je što bolju raspravu prošla", istaknuo je. 

"Nažalost mi imamo jednu situaciju koja možda i nije najbolja", istaknuo je govoreći o odnosu Pantovčaka i Banskih dvora. "Kada pričamo o novom modelu služenja vojnog roka i temeljne obuke vidimo da ministar sliježe ramenima ne znajući je li će to proći u Uredu predsjednika i onda dolazi do odgode. To su stvari koje nikako ne koriste. Niti jednoj zemlji i sad moramo svi čekati da vidimo kakav će biti rasplet", rekao je dodajući kako je politizacija nacionalne sigurnosti izuzetno loša.

Kalinić upozorio na veliku opasnost: 'Naša protuzračna obrana ne može ga zaštititi'

Napomenuo je kako je trenutak za donošenje strategije nacionalne sigurnosti "sada". Za kraj razgovora za portal Direktno Avdagić se osvrnuo na to tko bi trebao biti pokretač i nositelj takve strategije. "U ovom slučaju smatram da bi to trebalo biti Ministarstvo unutarnjih poslova, naravno uz asistenciju Ministarstva obrane, kompletne Vlade i Ureda predsjednik".