prof. Ivan Miloš za Direktno

Ugledni stručnjak za pomorsko pravo otkriva zašto je slovenska tužba promašena i što Hrvatska mora učiniti

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Slovenska tužba protiv Hrvatske zbog neprimjenjivanja arbitražne odluke koju su predali Europskoj komisiji, sadrži, kako prenosi Večernji list, tri ključne točke: ribarstvo, prostorno planiranje te nemogućnost čuvanja schengenske granice jer im dio teritorija 'drži' Hrvatska.  Prof. dr. Ivan Miloš, koji se bavi međunarodnim javnim pravom s Akademije tehničkih znanosti, komentirao je za Direktno utemeljenost slovenske tužbe kao i (ne) nadležnost Europske komisije i Suda Europske unije u graničnim sporovima među državama.

22.03.2018. u 21:23
Ispiši članak

"Slovenska tužba nema formalno-pravne utemeljenosti, ne sadrži socijalnu i gospodarsku komponentu i stoga je potpuno promašena. Isto tako, Europska komisija je pravna osoba samo za zastupanje u platnom prometu kao samoupravna interesna zajednica, ali nije ni subjekt ni objekt međunarodnog javnog prava i nema niti jedno međunarodno obilježje pravne osobe te ni na koji način nije mjerodavna za rješavanje graničnog spora što su i sami priznali", naglasio je prof. Miloš.

Sud Europske unije nenadležan u graničnim sporovima

Sud Europske unije kojem bi slovenska tužba trebala biti proslijeđena od Europske komisije, ako ista prosudi da je utemeljena, također nije, kako tvrdi naš sugovornik, nadležan za pitanje međudržavnih razgraničenja "jer nema ni formalne ni stvarne veze s međunarodnim pravom, pa se u takvo pitanje niti ne može miješati".

Ako itko ima osnove za prijavu, onda je to Hrvatska, koja bi Sloveniju trebala prijaviti Vijeću sigurnosti UN-a i Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, ističe prof. Miloš te podsjeća kako  je tzv. Badinterova komisija (Arbitražna komisija za bivšu Jugoslaviju) potvrdila da su granice bivših republika danom osamostaljenja novih država, postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.

Granica između Hrvatske i Slovenije čvrsto definirana i 'zabetonirana'

"Riječ je zapravo o arbitraži UN-a koja je preuzela rješenje o razgraničenju među republikama u bivšoj Jugoslaviji jer je Partija vrlo precizno definirala sve granice, osim one na moru. I oko toga nije bilo rasprave. Dakle, granica je među bivšim republikama, a novoosnovanim državama  čvrsto definirana i 'zabetonirana', pa tako i ona između Hrvatske i Slovenije", pojašnjava.

"Glede granice na moru, ukoliko se države nisu prije ili u trenutku potpisivanja sporazuma drugačije sporazumjele, onda kao razgraničenje vrijedi crta sredine koja je jednako udaljena od svih bočnih točaka s obje strane.  Nismo mogli postati ni članica UN-a i Vijeća sigurnosti, ali ni  dio NATO saveza i Europske unije da nismo imali riješenu granicu. Drugo je pitanje zašto je Europska unija dopustila Sloveniji da otvori pitanje granice i s tim nas ucjenjuje, no to više nije u domeni prava nego politike i političkih igara",  upozorava prof. Miloš.

Granica se može mijenjati jedino ako se sporazum ratificira u parlamentima obaju zemalja

Granica se, napominje, može mijenjati  jedino ako se s tim usuglasi Vijeće sigurnosti i naravno ratificira u parlamentima obaju zemalja, a u Hrvatskoj takvu odluku treba usvojiti Sabor dvotrećinskom većinom, a ne nikakvim "političkim dogovorima ispod stola i neuspjelim arbitražama". 

Prof. Miloš upozorava i kako je nepravilno govoriti o arbitražnom sudu kada se govori o arbitražnom sporu između Hrvatske i Slovenije jer  "nije riječ o sudu nego o neformalnoj komisiji koja ima međunarodni status utoliko što se poziva da djeluje kao međunarodni institut koji radi po principu pravednosti, a ne zakonitosti".

Hrvatska Sloveniju treba prijaviti Sudu u Hamburgu i Vijeću sigurnosti

"Hrvatska se morala pozvati na  Zakon o obveznim odnosima u kojem je propisano da svaki pravni akt koji je donesen pod prisilom ne može proizvesti pravno valjane učinke jer je pravno ništetan. Stoga se međugranične incidente trebalo prijaviti Sudu za pravo mora u Hamburgu koje je za to zaduženo, kao što Vijeće sigurnosti ima ingerenciju nad razgraničenjem", pojašnjava.

"Prvi incident je povreda Zakona o obveznim odnosima, a drugi je taj što Hrvatska nije postupila prema Međunarodnoj konvenciji o pravu mora  i zaštiti državno-pravnog prostora jer ne čuva svoju granicu. Naime, Slovenija prelazi na naš teritorij, a pri tom je nitko ne zaustavlja. 
Treba znati da ne postoji hrvatsko i slovensko more, nego more kao baština čovječanstva kojim upravljaju obalne države po principu crte sredine",  napomenuo je naš sugovornik.

Nužno proglasiti isključivi gospodarski pojas

Poručuje kako Hrvatska mora obavijestiti i Sud u Hamburgu kako je baština  ugrožena zbog ponašanja susjedne države te ju moramo zaštititi sukladnom odredbama međunarodne Konvencije o pravu mora. To možemo učinkovito učiniti jedino ako proširimo svoju jurisdikciju i proglasimo isključivi gospodarski pojas.

Zaštita granice naša obveza

"Vijeće sigurnosti moramo izvijestiti  da je ugrožena granica s kojom su nas priznali  te da ćemo je morati zaštititi sukladno zakonu i međunarodnim konvencijama propisanim sredstvima", rekao je prof. Miloš, zaključivši kako je to jedini ispravan i mogući put  za hrvatsko djelovanje, odnosno, naša obveza. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.