Ugledni psihijatar za Direktno: Hrvati su prošli Domovinski rat i puno teže situacije od korona virusa; trebamo se prilagoditi trenutnoj situaciji

U posljednja 24 sata zabilježena su 3082 nova slučaja zaraze korona virusom pa je tako broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj u četvrtak 16.348, objavio je Stožer civilne zaštite. Među njima je 1598 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 178 pacijenata. Preminule su 32 osobe.

Koliko svakodnevno izvještavanje o novozaraženim osobama u Hrvatskoj, ali i ostatku svijeta utječe na psihu ljudi te je li takvo izvještavanje loše za građane, za portal Direktno komentirao je ugledni psihijatar, psihoterapeut i forenzički psihijatar dr. med. Goran Arbanas, s  Klinike za psihijatriju Vrapče.

"Točno i pravovremeno informiranje najbolji način za smirivanje situacije i izbjegavanje panike i histerije. Dakle, važno je da u slučajevima prirodnih nepogoda, a pojavu bolesti možemo u širem smislu podvesti pod prirodnu nepogodu, imamo pravovremene i točne informacije. Upravo davanjem istinitih informacija sprječava se širenje panike i histerije. Kad ljudi nemaju podatke, onda oni sami 'fabriciraju', 'smišljaju', 'domišjaju se', 'dobivaju ih iz različitih izvora'. Zato pozdravljam odluku o svakodnevnom iznošenju broja novozaraženih", rekao je Arbanas.

"S druge strane, na svakom je od nas, koliko ćemo često te podatke provjeravati, preslušavati i pretraživati. Ljudi koji su zaokupljeni ovom temom će i više puta dnevno tražiti nove podatke, pregledavati portale, slušati vijesti. Tako oni svoj život zaokupljaju strahom, neizvjesnošću i zanemaruju druge aspekte svoga života. Upravo je u stanjima krize važno da shvatimo da slušanje vijesti i anksiozno iščekivanje što će se dogoditi nije smisao života, niti je dobro za naš psihički život. Dobro je da jednom dnevno dobijemo informaciju, a ostatak dnevnog života trebali bismo provesti vodeći normalan život. Dakle, posvetiti se svome poslu, odraditi dnevne zadatke na poslu, posvetiti se članovima obitelji, zabaviti se s članovima obitelji, kontaktirati prijatelje, baviti se svojim hobijem. Važno je održati sve životne aktivnosti kao i prije pandemije", objasnio je.

Nakon što smo pressice Nacionalnog stožera civilne zaštite u prvom valu korona virusa pratili svaki dan, premijer Andrej Plenković u nedjelju je najavio da će Stožer ponovno održavati konferencije za medije, tri puta tjedno - ponedjeljkom, srijedom i petkom. Ova odluka donijela je različite reakcije javnosti.  

"Ove pressice mogu smanjiti mogućnost širenja panike i nervoze, a ne povećati ga, posebice ako članovi stožera komuniciraju na pravilan način, dajući točne, provjerene, pravovremene informacije", objasnio je naš sugovornik.

'Postoji otpor građana prema odlukama Stožera'

Za razliku od prvog vala kada su građani neupitno i slijepo podržavali te vjerovali odlukama Stožera, posljednjih mjeseci javlja se određeni otpor.  Javnost je mnoge poteze Stožera ocijenila kao nedosljedne, a najviše kritika bilo je usmjereno na povratak održavanja misa te na nejednak tretman građana i političara kada je u pitanju samoizolacija. Najviše prašine podigla je činjenica da premijer Plenković nije morao ići u samoizolaciju nakon susreta s Covid pozitivnim tenisačem Novakom Đokovićem na Adria Touru u Zadru.

Posljednji primjer koji je podijelio javnost je svakako obilježavanje obljetnice stradanja Vukovara koji se ove godine po prvi put državni praznik, a prema novoj odluci Stožera, zabrana okupljanja više se ne odnosi na okupljanja koja se organiziraju radi obilježavanja blagdana i neradnih dana, pod uvjetom da se održe u skladu s epidemiološkim okvirom koje određuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Svakako treba napomenuti i da je u Zagrebu u nedjelju popodne održan prosvjed inicijative "Dosta je bilo" protiv mjera koje od početka epidemije donosi Nacionalni stožer Civilne zaštite. Građani nezadovoljni radom Stožera okupili su se na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, a prosvjed je naišao i na brojne osude, ponajviše zbog toga što se gotovo nitko od okupljenih nije pridržavao mjera.. 

"Sada imamo veći otpor građana prema odlukama stožera. Mišljenja sam da je tome pridonijela činjenica da stožer nije bio dobro pripremljen (u komunikacijskom i psihološkom smislu) za vođenje presica. Naime, Stožer je preuzeo ulogu autoriteta (neke vrste roditelja) cijeloj naciji, a da nisu bili unaprijed pripremljeni na sve 'roditeljske' nedaće koje će uslijediti. Nisu svi građani poslušno prihvatili savjete stožera (kao što ni sva djeca poslušno ne prihvaćaju savjete roditelja). Dobar roditelj će prepoznati zbog čega je njegovo dijete u otporu, što mu se ne sviđa, kako mu na dobar način pristupiti i kako izgladiti situaciju (odgovornost je na roditelju, ne na djetetu). Slično je i sa stožerom. Naravno da će u populaciji biti i onih koji su u otporu prema mjerama, koji se opiru autoritetima. No, u toj situaciji stožer bi trebao znati da su i ti ljudi pod njihovom ingerencijom, da i s njima treba računati. Pogrešno ih je prozivati, pa čak i vrijeđati te se ljutiti kad svi slijepo ne slušaju upute stožera i ne propituju ispravnost ili neispravnost odluke", objasnio je Arbanas.

"Autoriteti koji imaju najbolji uspjeh kod onih kojima su autoriteti su oni koji reagiraju emocionalno toplo i pošteno (jednako prema svima). Svaki puta kad stožer ne odigra na taj način (npr. kad se nekoga prokazuje ili odbacuje, ljuti se na koga, što smo imali prilike čuti i vidjeti; ili kad pravila nisu posve jasna i jednaka. Vidjeli smo da ista pravila ne vrijede za obične ljude i političare), naravno da će doći do nezadovoljstva. Stožer bi trebao biti sposoban prihvatiti kritiku, na nju se ne ljutiti i biti konstruktivan i uključiti i one 'neposlušne' i otpor bi bio manji", obrazložio je.

'Mi smo kao narod i država prošli puno gore situacije'

O tome što možemo učiniti kako bismo ovo lakše prebrodili dr. Arbanas je rekao da se trebamo sjetiti da smo mi kao narod i država prošli i gore situacije.

"Prije 25 godina imali smo Domovinski rat u kojemu su svakodnevno ginuli borci i civili. Imali smo i velik broj poginule djece. Dakle, situacija je bila teža nego danas. Kao što smo proživjeli tu situaciju, preživjet ćemo i ovu. Moramo svi činiti ono na što ćemo biti ponosni kad ćemo kroz 20 godina svojoj djeci ili unucima pričati što smo mi radili u vrijeme korone, jesmo li pomogli ili odmogli. Na individualnoj razini, svatko od nas treba se posvetiti (kao što sam već i ranije rekao) svim svakodnevnim situacijama (poslu, obitelji, prijateljima, hobijima). Ne zaboravimo da unatoč tome što je 2020. godinu obilježio Covid, ta godina će proći, ona će biti dio našeg života. Nemojmo zanemariti bilo koji aspekt svog života, samo ga je potrebno prilagoditi aktualnoj situaciji", zaključio je Arbanas za Direktno.