Učenje ćirilice znači okretanje budućnosti, bez političkih konotacija

Tema je, dakako, bila- treba li u osnovne škole trebalo vratiti učenje ćirilice, nestale iz programa početkom devedesetih, kako je to prije nekoliko dana kao svoj prijedlog iznio upravo rektor Boras i time otvorio cijeli niz polemika u društvu.

''Mislim da je čitanje ćirilice nešto što bi trebalo uvesti, to je staro hrvatsko pismo i to treba odvojiti od politike. Uostalom, to pismo nije problem za naučiti'', objašnjavao je Boras.

''Znam da je to osjetljivo pitanje, da zbog nasljeđa prošlosti postoji puno emocija, posebice je na to osjetljiv Vukovar i ono što se tamo događalo, ali to pitanje ne treba politizirati. Znati čitati i pisati ćirilicu ima puno komparativnih prednosti; primjerice, mnoštvo naših poslovnih ljudi putuje na Istok, tamo posluju, a oni se služe ćirilićnim pismom''.

Na upit je li po ovoj temi zakazala akademska zajednica, Boras je odgovorio da nije te je podsjetio da je akademik Josip Bratulić, nesporno ekspert za pitanja jezika i pisma također podržao ideju uvođenja ćirilice u osnovne škole.

No, Boras je podsjetio da ne trebamo zaboraviti i na glagoljicu, također izvorno hrvatsko pismo, koja je čak postala i pravi hrvatski brand, ne samo turistički, već u mnogim segmentima.

''Čitanje i učenje treba odvojiti od prošlosti i svakako treba maknuti političku konotaciju. Mi idemo u Europu i dobro je da govorimo i pišemo nekoliko jezika i pisama'', nastavio je Boras.

Dapače, svjestan je da u njegovom prijedlogu, kako je kazao, ima puno stvari koje treba temeljito raspraviti.

Ponovio je i kako se susreo s mandatarom Tihomirom Oreškovićem, ali da su pitanje ćirilice spomenuli samo sporadično. ''Samo smo se dotakli usput te teme, jer, ćirilica mora biti obična činjenica, a ne politička stvar. Raspravljalo se i o informatici; ne zaboravimo da  djeca moraju biti informatički pismena i kritički znati pristupati podacima''.

Na novinarski upit da prokomentira izjavu čelnika HRID-a Drage Prgometa, koji je na Twiteru rekao da u škole treba uvesti informatiku, a ne ćirilicu, Boras je ustvrdio kako ''to ne bi stavljao u komparaciju'' te da njegova iskustva govore da se vještina i pismo lako mogu naučiti.

Kako je i sam po struci informatičar, Boras je objasnio važnost uvođenja informatike u škole te da je o tome razgovarao i s mandatarom Oreškovićem.

Govoreći ponovno o hrvatskom jeziku, ponovio je da ''standardni hrvatski jezik moramo naučiti kao strani jezik- od štokavskog, kajkavskog pa nadalje, kako bismo dobro poznavali vlastiti jezik''.

Na pitanje jesu li školarci preopterećeni sadašnjim opsežnim programima, Boras je kazao kako je sigurno da treba voditi računa o mnogim stvarima, prilagoditi sadržaje zrelosti, a u odgovarajućoj zrelosnoj dobi moguće je savladati i informatiku, kao i vještinu pisanja''.

''Moramo se okrenuti budućnosti, naučiti čitati ćirilicu nije teško, tim više što je to staro hrvatsko pismo, ali i pismo naših susjeda i naših manjina''.

Kazao je i da je posljednjih dana dobio puno reakcija, dosta podrške, ali i zabrinutih upita, no da on sve to razumije.

''Iz struke sam dobio potporu, jer je to europski pristup temi'', zaključio je Boras.