UBOJSTVA SAMOSTRELOM Tonći Prodan: Radi se o osobama koje u svojoj mašti imaju ulogu lovca ili osvetitelja ili neko drugo 'poslanje'

Posljednjih je godina zabilježeno nekoliko ubojstava samostrelom. Godine 2015. u SAD-u je 13-godišnji učenik samostrelom ciljao učiteljicu i njezinu kćer nakon što je zakasnio na nastavu, no ubio je učitelja. Godinu dana poslije u kanadskom gradu Torontu građane je šokiralo trostruko ubojstvo samostrelom.

U Europi je i dalje intrigantan slučaj peterostrukog umorstva u Njemačkoj. Naime, pronađeno je pet leševa na potpuno različitim krajevima Njemačke, tri samostrela i dvije oporuke, koje su navodno ostavile žrtve, četiri žene i jedan muškarac. Prema nekim izvorima, riječ je o kultu seksualnog kruga. Obdukcija je potvrdila da su dvije žrtve ležale jedno pokraj drugoga držeći se za ruke, a treća žrtva ležala je na podu. CNN prenosi i da je muškarac pogođen jednom, a žena s dvije strelice. Svo troje ubijeno je samostrelom. Muškarac i žena, koji su ubijeni na krevetu, pogođeni su strijelom samostrela u glavu i prsa, a žena koja je pronađena na podu pogođena je jednom u vrat.

Osim toga, nedavno je muškarac u Nizozemskoj samostrelom iz balkona ubio dvoje prolaznika. Policija je brzo reagirala i smaknula počinitelja.

Posljednji slučaj koji je zadnjih dana uznemirio europsku i svjetsku javnost jest slučaj ubojice samostrelom u Norveškoj. Danski državljanin ubio je petero ljudi iz nepoznatog razloga. Naime, šest dana nakon napada otkriveno je kako je počinitelj 37-godišnjak koji je, osim što je bio naoružan lukom i strijelom, žrtvama zadao smrtonosne ubodne rane.

Oružje se može kupiti bez poteškoća

Tportal istražio je kakav je slučaj u Hrvatskoj s nabavom takvog oružja. Naime, prema Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana, koji je na snazi od 2018. godine, samostreli i lukovi potpadaju pod oružje s tetivom koje ulazi u dvije kategorije, C i D. Za oružja s tetivom čija je sila natega iznad 450 Newtona, odnosno 101 LBF (pound force) iz prve kategorije, u koju između ostalog spadaju zračna puška, kubura, mužari i plinsko oružje, potrebna je prijava policiji dok za kategoriju D, u kojoj su oružja s tetivom čija je sila natega manja od 450 Newtona, prijava nije potrebna. U kategoriju D ulaze još hladna oružja, električni paralizatori i puške za paintball.

Obje kategorije oružja moguće je nabaviti i kod nas u nekoliko specijaliziranih trgovina oružjem te je propisana jasna procedura. Primjerice, kupac mora imati navršenu 21 godinu, trgovina uzme podatke kupca i proslijedi nadležnoj policijskoj upravi. Kupac ima obvezu prijave oružja u roku od osam dana od kupovine.

Prema zakonu, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanjem odobrenja za nabavu oružja iz kategorije C ili prilikom prijave o njegovoj nabavi građanin mora dati podatke o svom liječniku nadležnoj policijskoj upravi koja ga izvještava o njegovoj nabavi.

Prema pisanju Tportala, oružje iz kategorije D, može se kupiti bez poteškoća i za njega praktički nema papirologije ni evidencije bez obzira na to što i ono može služiti za pohod kakav se dogodio u Norveškoj. Takvo oružje najčešće nabavljaju rekreativci i streličarski klubovi.

Teroristička pozadina zločina ili…

Doc. dr.sc. Tonći Prodan za portal Direktno objasnio je može li nam odabir oružja kazati više o kriminalnom ponašanju.

"Određene kategorije kriminalaca i počinitelja često koriste isto ili slično oružje, odnosno isti način počinjenja kaznenog djela (modus operandi). Napadi se mogu počiniti s više vrsta: vatrenog oružja; lažnog oružja; eksplozivnim napravama; kemijskim agensima; biološkim agensima; hladnim oružjem i sl. Također, recentni incidenti diljem svijeta ukazuju na porast korištenja vozila kao sredstva izvršenja napada."

Ipak, pojašnjava dalje Prodan, "odabir vrste oružja ovisi o cijelom nizu čimbenika, počevši od dostupnosti, lakoće nabave, cijene, kompliciranosti izrade, ubojitosti, ciljevima napadača i brojnim drugim faktorima." Prodan, tako, naglašava kako "nema neke posebne kategorije počinitelja koji bi isključivo birali samostrel kao primarno oružje napada, a i sama ubojitost samostrela ne može se komparirati s ubojitošću vatrenog, biološkog, kemijskog, hladnog i drugog oružja."

"Ovoj činjenici govori u prilog to što je većina žrtava recentnog napada u Kongsbergu ubijena hladnim oružjem (policija još nije specificirala kojim), a ne samostrelom. Prema podacima iz medija, samostrel je korišten na početku napada te je pronađen nekoliko stotina metara od mjesta gdje je ubojica hladnim oružjem ubio većinu svojih žrtava", pojašnjava dr.sc. Prodan.

Ipak, upitali smo mogu li se zločini počinjeni samostrelom okarakterizirati kao teroristički čin.

Naš sugovornik tumači: "da bi se čin okarakterizirao kao teroristički, irelevantan je odabir vrste oružja, već je kriterij motivacija počinitelja i meta samog napada.

Teroristi svojim aktima ostvaruju političke, ideološke i druge ciljeve, istovremeno sijući paniku i strah te privlače što je moguće veću medijsku pozornost."

Osim toga, Prodan ističe važnost medijskog izvještavanja prilikom terorističkog čina:

"Što je veći broj žrtava, to je medijska atraktivnost samog događaja veća, a 'publika' kojoj se odašilje politička, ideološka ili druga poruka je znatno veća", pojašnjava.

Doc. dr. sc. Prodan napominje kako se "mnoga djela na početku istraga tretiraju kao teroristička, što nije čudno zbog samih ciljeva i prevalencije terorizma, međutim kasnije istrage nerijetko pokažu da se ipak radilo o djelima koja su počinjena od strane psihički nestabilnih osoba, zatim počinitelja koji ovakva djela čine iz mržnje, osvete i brojnih drugih motiva."

Nadalje, naš sugovornik objašnjava koji je modus operandi ubojica samostrelom, odnosno kakvi napadači biraju samostrel kao oružje.

"U odnosu na kriminalistička istraživanja i forenzička profiliranja te postavljanje mogućih hipoteza o profilu počinitelja, moglo bi se, primjerice, raditi o osobama koje na 'tihi' način (bez popratnih zvukova oružja) žele počiniti kazneno djelo, odnosno o psihički nestabilnim osobama koji u svojoj mašti imaju ulogu lovca ili osvetitelja, ili neko drugo 'poslanje'", tvrdi Prodan te dodaje kako je "ovakvih verzija i hipoteza u kriminalističkim i forenzičnim istraživanjima izuzetno velik broj", međutim „istraga počinitelja ovog konkretnog djela pokazat će o kakvom se profilu počinitelja radi."

'Edukacija o terorizmu od velike važnosti'

Ipak, mogu li se građani zaštititi od terorizma? Doc. dr. sc. Prodan tumači kako "teroristi u pravilu biraju 'meke mete' i ne traže protivnika, već žrtvu koja se ne može braniti."

Povrh svega, važna je svijest o ponašanju prilikom napada.

"Građani mogu edukacijom izgraditi svijest o samozaštitnom sigurnosnom ponašanju te njihove reakcije prilikom terorističkog napada mogu biti svjesnije i logičnije, a ne isključivo emocionalne i panične. Implementirani sigurnosni sustavi na javnim površinama, u školama, na fakultetima, dječjim vrtićima i slično, mogu odigrati veliku ulogu u adekvatnom preveniranju određenog broja terorističkih napada, odnosno ubrzati reakciju državnih sigurnosnih i drugih službi kada je napad već u tijeku", pojašnjava naš sugovornik te dodaje:

"Smatramo da je edukacija o terorizmu od najveće važnosti, jer se već od najranije dobi građani mogu naučiti kako prepoznati i spriječiti aktivnosti radikalizacije, uočiti rane znakove terorističkih aktivnosti i drugih neželjenih procesa koji vode k terorizmu", zaključuje.