U TIŠINI Hrvatska udruga poslodavaca ugasila Centar za mirenje; tvrtke, banke i Ministarstvo pravosuđa o tome ne znaju ništa

"Kroz Centar za mirenje obrađivali smo vrlo mali broj zahtjeva. Budući da postoji više centara za mirenje u Hrvatskoj, uključujući i Centar za mirenje Hrvatske udruge miritelja, Hrvatskog ureda za osiguranje, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske odvjetničke komore, resurse centra smo usmjerili na usluge koje naše članstvo svakodnevno treba, iz područja tržišta rada i srodnih pravnih pitanja", kazala je za portal Direktno Lea Šćerbec, direktorica komunikacija i marketinga Hrvatske udruge poslodavaca.

Ona navodi kako su ugasili internetsku stranicu, no nakon gašenja ona je bila aktivna gotovo dva mjeseca nakon prestanka rada centra i tek nakon upita portala Direktno su je ugasili.

Centar za mirenje HUP-a dobitnik je niza priznanja, a zajedno s Hrvatskom udrugom banaka ranije su osnovale i pododjel - isključivo za sporove u bankarstvu.

Redakcija portala Direktno u posjedu je dopisa kojim jedna od većih hrvatskih banaka u inozemnom vlasništvu i dva mjeseca nakon gašenja Centra za mirenje nezadovoljnog klijenta upućuje upravo na Centar HUP-a kao adresu za mirenje, tj. izbjegavanje dugotrajnog sudskog postupka.

Iz HUP-a nam nisu odgovorili na pitanje koliko su sporova riješili i koliko ih je ostalo neriješeno. Moguće preostale, preuzet će drugi subjekti, s obzirom da u Hrvatskoj postoji niz drugih organizacija za mirenje. 

"Temeljem Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova u Republici Hrvatskoj donesena je odluka kojom su određena tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, među kojima su slijedeći centri za mirenje: Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi za mirenje, Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Profi Test d.o.o.- Centar za mirenje "Medijator" i  Centar za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje" , navodi se u odgovoru Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova dužna su svake dvije godine dostaviti Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, između ostalog,  informacije o  broju zaprimljenih sporova i vrstama pritužbi, postotku postupaka koji su obustavljeni te, ako je poznato, razloge njihova obustavljanja. Zatim i prosječno trajanje postupka, izvršavanje odluka ili preporuka tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, te ukoliko je došlo do značajnijih problema, koji su se učestalo ponavljali u provedbi.

Godišnje 201 potrošački spor u centrima za mirenje

Prema podacima Ministarstva, u razdoblju od srpnja 2018. godine do prosinca 2019. godine, Centri za mirenje zaprimili su ukupno 201 potrošački spor.

Hrvatska udruga poslodavaca obavijestila je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, rekli su u Ministarstvu,  da odlukom Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca od 14. studenoga 2019. godine, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca nije u funkciji čime mu prestala funkcija tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

Podsjetimo, prije četiri godine ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, najavio je kako planira broj sporova sa 490.000 smanjiti na manje od 350.000 obrazlažući kako teret predmeta za rješavanje nije ravnomjerno raspoređen. Dvije godine kasnije, pohvalio se kako je ostvario cilj. Naime, broj neriješenih predmeta na kraju 2017. godine bio je 415.425, a u posljednje tri godine smanjen je za 155.915 predmeta ili 27 posto.

No, unatoč tome, hrvatski sudovi su i dalje zatrpani predmetima i predugim trajanjem sudskih procesa. Centri za mirenje bi ih mogli rasteretiti, ali njihov broj se rapidno smanjuje i gase se zbog premalo posla.

Unatoč deklarativnim naporima resornih ministarstava i sudova da mirenje kao alternativni oblik rješavanja sporova zaživi, ono u praksi jednostavno nedovoljno funkcionira. Gospodarski subjekti, uključujući banke, i građani pravdu traže isključivo na sudovima. Primjer gašenja Centra za mirenje pri HUP-u, o čemu u Ministarstvu pravosuđa ne znaju ništa, najbolji je dokaz toga da u sustavu postoji velik broj onih, poput odvjetnika i javnih bilježnika, kojima nije u interesu da se broj sudskih sporova smanji, a samim time i da se troškovi dugotrajnog parničenja reduciraju.

Radi li se možda i o neupućenosti potrošača o takvoj mogućnosti rješavanja sporova pitali smo u udruzi "Potrošač".

Zadnji smo na ljestvici iz područja zaštite potrošača

"Iz potrošačke pozicije možemo reći da su potrošači, hrvatski građani, jako loše informirani i gotovo nikako upoznati s mogućnošću korištenja tijela za alternativo rješavanje potrošačkih sporova iz područja trgovine, obrtničkih usluga, javnih usluga, financija, osiguranja....To nas uopće ne čudi s obzirom na politiku zaštite potrošača koju Ministarstvo gospodarstva (ne)  provodi. Cijela situacija u zaštiti potrošača, kad bi rekli da je katastrofa, dali bi sebi kompliment“, rekao je Igor Vujić iz  udruge "Potrošač", jednog od društava za zaštitu potrošača Hrvatske.

Naglašava kako je gašenje jednog od centara za mirenje samo još jedna od posljedica vođenja loše politike u zadnje dvije godine. Dokaz tome je i smanjen broj udruga za zaštitu potrošača, koje su aktivne i djeluju, a nisu samo registrirane. U zadnje dvije godine, njihov broj, pao je na osam ili devet od ukupno 24. Smatra kako bi u svakom, malo većem, gradu trebala postojati i raditi udruga za zaštitu potrošača.

"Najveći apsurd svega je što u doba konzumerizma nemamo zaštitu potrošača kakvu zaslužujemo.  Iznad svega, kao članica Europske unije, već treću godinu zaredom, zadnji smo na ljestvici iz područja zaštite potrošača“, negoduje Vujović.

Izlaskom Velike Britanije iz Europske unije, s 28.  Hrvatska bi zauzela 27. mjesto ljestvice iz područja zaštite potrošača.