U Europi smo po ovome na samom dnu: Može li ministar riješiti goruće probleme u zdravstvu

Preventivni liječnički pregledi i samim time jačanje primarne zdravstvene zaštite, po Berošu su temelji zdravstvene zaštite na kojima počiva i njegova inačica reforme koju je do sada, inače, imao svaki ministar zdravstva, barem u papirnatom smislu. Sada bi, prema najavama, zdravstveni sustav trebao zakoračiti u dublje promjene koje bi trebale generirati kvalitetnije usluge, ali i financijski održiv sustav, tj. financijsko ozdravljenje sustava koji godinama generira značajne gubitke koje redovno zatim servisira država novcima poreznih obveznika.

Pacijent u središtu

Hrvatska se po visini izdvajanja za javno zdravstvo nalazi na europskom začelju, dok s druge strane, ovaj neodrživ sustav guta nevjerojatnu količinu proračunskog novca te je već godinama jasno da su korjenite promjene neophodne. Pitanje se sada postavlja, je li Beroševa reforma zaslužila pridjev korjenite?

Dakle, preventivna zdravstvena zaštita, jačanje domova zdravlja, reorganizacija bolničkog sustava te praćenje ishoda liječenja s pacijentom u središtu trebale bi biti osnova na kojoj će počivati najavljene izmjene.

Shodno tome, u ožujku ove godine Hrvatski sabor usvojio je zakonski zdravstveni paket koji predstavlja pravno uporište za Beroševu reformu kroz izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Parlamentarna većina je glasala za izmjene, dok je oporba kritizirala najavljene promjene još uoči rasprave u Saboru u prosincu 2022. tvrdeći nema ni "r" od reforme već se njome uvodi "puzajuća privatizacija".

Foto: HINA/Mladen Volarić

Rast cijena, fokus na domovima zdravlja, nova kategorizacija bolnica...

Navedenim izmjenama predviđeno je povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna. Proširuje se djelatnost domova zdravlja što znači da bi svaka županija trebala imati po jedan dom zdravlja koji će moći imati i podružnice u slučajevima kada se primjerice radi o otocima. Svaki dom zdravlja trebao bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge. 

Nadalje, zakoni predviđaju uvođenje objedinjene javne nabave te novu kategorizaciju bolnica, a najavljeno je i formiranje centara izvrsnosti. Ono o čemu se puno govorilo posljednjih mjeseci je dio koji se odnosi na prenošenje osnivačkih prava općih bolnica s jedinica lokalnih samouprava na državu što bi trebalo zaživjeti početkom iduće godine. 

Kako bi se ipak osigurala uključenost jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica, zakonima je predviđeno da one daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja bolnice na svom području. Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama gdje bi težište trebalo biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima. 

Prenošenje osnivačkih prava posebno je sporno upravo jedinicama lokalnih samouprava među kojima je najglasniji bio Grad Zagreb koji upravlja Općom bolnicom Sveti Duh, a namjeru Grada da pokrene ustavnu tužbu zbog ovog pitanja, prihvatila je nedavno i Skupština Grada Zagreba. 

Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

Zagreb najavio tužbu

Kao razlog navode se milijunska ulaganja Zagreba u ovu bolnicu, a utemeljenje za tužbu vide u odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u kojem stoji kako se odluka o prijenosu osnivačkih prava ne može donijeti bez suglasnosti osnivača, a Zagreb je nema namjeru dati. 

Inače, jedan od razloga za ovaj potez, Ministarstvo je pravdalo velikim dugom bolnica koji dvije trećine otpada na opće bolnice, a trećinu čine državne bolnice, točnije njih sedam. 

Promjene se odnose i na organizacijski dio: cilj je standardizacija poslovanja bolnica, a samim time i standardizacija u pružanju bolničke zdravstvene zaštite. Sve to, prema mišljenju Ministarstva, dovest će do poboljšanja financijskog poslovanja bolnica, nabavi medicinskih uređaja i lijekova te boljeg upravljanja ljudskim resursima, što je dio koji se posebno odnosi na broj liječnika i specijalizanta, s obzirom na to da smo s liječničkim kadrom u deficitu već godinama, pogotovo određenih specijalista, a posebno liječnika opće prakse.

I za kraj, navedimo još jedan dugogodišnji problem hrvatskog zdravstva čiji pokušaj rješavanja je također Beroš najavio, a odnosi se na skraćivanje listi čekanja na preglede i pretrage, na nevjerojatnih 270 dana do kraja ove godine. Tome bi dodatno trebali pridonijeti i standardizacija usluga nakon što bolnice prijeđu u državno vlasništvo, ali i zabrana rada liječnika u privatnim praksama tijekom radnog vremena u javno zdravstvenom sustavu, te opet boljom organizacijom rada.

Foto: HINA/Siniša Kalajždija

Hoćemo li riješiti liste čekanja?

Podsjetimo, nedavno je odjeknulo obećanje Beroša Europskoj komisiji da će dati ostavku ako liste ne dođu na 270 dana. Naime, u iduće tri godine trebali bi se svesti na to da pacijenti ne čekaju na uslugu dulje od navedenog perioda, ako Hrvatska želi dobiti 700 milijuna eura iz Europske unije. Rok se bliži jer kraj je godine pred vratima.

Sabor u četvrtak o zakonima u zdravstvu: Poskupit će participacija, najavljene velike promjene u sustavu

Zdravorazumski je za očekivati da bi liste, ako ovo i poluči uspjeh, i dalje trebalo kratiti, a hoće li ovaj najnoviji potez biti dio samo kozmetičkog rješenja da država dođe do novca EU-a, ili će se pozitivan trend nastaviti, vrijeme će pokazati.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.