Tvrtke se pohvalile donacijama za borbu protiv korone, a za plaće zaposlenih tražili su novac od države

Pandemija je autoindustriju u Europi sasvim zaustavila, kako u tvorničkim postrojenjima, tako i u prodajnim salonima. Stoga su u Porscheu Croatia za svojih 120 zaposlenika zatražili državnu pomoć za plaće te, prema popisu korisnika državne potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od poreznih obveznika primili 390 tisuća kuna za ožujak u kojem njihovi prodajni saloni nisu radili deset dana.

Prema poslovnim rezultatima Porschea Hrvatska ta je tvrtka 2018. godine na hrvatskom tržištu ostvarila 2,87 milijardi kuna prihoda i 104 milijuna kuna neto dobiti. U pet godina poslovanja od 2014. do 2018. prodaja automobila građanima Hrvatske donijela im je gotovo 300 milijuna kuna neto dobiti. Budući da saloni automobila nisu radili niti u travnju izvjesno je da će porezni obveznici hrvatskoj podružnici Porschea pomoći s još 480 tisuća kuna.

Donacije ponekad manje od potpora države

Poštujući prodajno pravilo prema kojem se "najbolje prodaje kad se ne prodaje" mnoge su se kompanije odvažile na donacije zdravstvenom sustavu. Paradoks je u nekoliko slučajeva htio da njihove donacije (objavljene) budu manje od iznosa koji im pripada kroz kanal državne pomoći za plaće zaposlenih.

Paradoks uvećava i činjenica da je riječ o samo deset dana potpune zabrane poslovanja u ožujku koja je poreze obveznike ukupno koštala 1,55 milijardi kuna za 485 tisuća zaposlenih u 84 tisuće tvrtki i obrta. 

Pretraživa baza državne pomoći koju je omogućio GONG tako otkriva da su tvrtke iz sustava Adris Grupe, jedne od financijski najmoćnijih hrvatskih kompanija za ožujak zatražile državnu pomoć i dobile 5,8 milijuna kuna (Maistra 4,2 milijuna kuna i Cromaris 1,6 milijuna kuna). Istovremeno, Zaklada Adris je objavila kako su donirali tri milijuna kuna KBC-u Rijeka za nabavku respiratora.

Fortenova Grupa: Jedni traže pomoć, drugi doniraju

Fortenova Grupa, pravna i poslovna nasljednica propalog Agrokora ponešto je drugačiji primjer kombinacije državne pomoći i donacija. Još uvijek najveći hrvatski poljoprivredno prehrambeno trgovački koncern pohvalio se donacijom pola milijuna zaštitnih maski Ravnateljstvu civilne zaštite početkom travnja kad su maske postale najtraženija domaća roba. 

Ledo, poslovno snažnija kompanija iz koncerna nedavno je pak objavio donaciju hrvatskim bolnicama od stotinu tisuća kuna.

Istovremeno, druge su sastavnice koncerna zatražile pomoć države za ožujak koji je zahvaljujući paničnoj kupnji i gomilanju zaliha u kućne ostave maloprodaji i prehrambenoj industriji donio privremeni skok prodaje kakav se nije postizao ni najboljim ožujcima u dobrim godinama. Porezni su obveznici sastavnicama Fortenova Grupe tako pomogli s pet milijuna kuna. 

Za 390 zaposlenika PIK Vinkovaca, proizvođača i skladištara ulja, žitarica i povrtlarskih kultura porezni su obveznici dali 1,26 milijuna kuna, porečkoj Agrolaguni proizvođaču vina otišlo je 687 tisuća kuna dok je Roto Dinamic, Fortenovin distributer za svojih 546 zaposlenih dobio 1,76 milijuna kuna iz državnog proračuna. 

Fortenovina poliklinika Aviva iz proračuna je primila 247 tisuća kuna, a turistička agencija Atlas 471 tisuću kuna. Pomoć za travanj istim tražiteljima iznosila bi šest milijuna kuna. 

Država je sa 3,7 milijuna kuna za plaže 977 zaposlenih pomogla varaždinskoj tekstilnoj industriji Varteks. Tim je iznosom financiran praktično cijeli iznos prosječne plaće koja u kompaniji prema podacima servisa Poslovna Hrvatska iznosi 3394 kune za 2018. godinu. 

Država ostavila prostor

Varteks se tijekom karantene pohvalio kako ubrzano proizvode 70 tisuća zaštitnih maski za donaciju Stožeru civilne zaštite i 20 tisuća komada Ministarstvu unutarnjih poslova. Država je ograničila cijenu zaštitnih maski na 12 kuna po komadu. Varteks ih je tržištu ponudio za nešto manje od deset kuna po komadu pa se može zaključiti da je država ostavila prostor za rast cijene zaštitnih maski. 

Banke koje posluju u Hrvatskoj nisu tražile državnu pomoć za plaće svojih zaposlenika unatoč zatvorenim poslovnicama, a donirale su prema izvještajima u medijima 11,5 milijuna kuna bolnicama u opremi i materijalu. Međutim, Hrvatska narodna banka je bankama smanjila obveznu rezervu kako bi one mogle dati izdašniju pomoć gospodarstvu u premoštavanju posljedica zaustavljanja gospodarstva kako bi se zaustavilo širenje korona virusa. 

Pretraživa baza državne pomoći zaposlenima za, važno je naglasiti deset dana karantene pokazuje kako je državnu pomoć zatražio veliki dio privatnog zdravstvenog sektora pa je tako 9,08 milijuna kuna potpore otišlo poliklinikama, a 4,5 milijuna kuna ordinacijama. Među njima prednjače stomatolozi, među kojima su oni kojima unosan i vrlo profitabilan biznis zdravstvenog stomatološkog turizma u ožujku ponajviše uzdrman zdravstvenom krizom u Italiji. 

Država pomaže i dobrostojećima

Baza pokazuje i da su odvjetnički uredi i samostalni odvjetnici iz proračuna primili više od 11 milijuna kuna pomoći za ožujak. 

Među 485 tisuća ljudi kojima je država pomogla za isplatu plaća mnogo je financijski dobrostojećih građana, a među njima i Iva Todorić, kćer Ivice Todorića koja je za jedinu zaposlenu osobu u svojoj marketinškoj tvrtki Srculence dobila 3250 kuna državne pomoći za ožujak pričajući tako jednostavnu priču prema kojoj, naravno očekivano pomoć države u nošenju s korona krizom nisu zatražili samo oni koji su za njome imali potrebu već mnogobrojni koji su na to jednostavno imali pravo.

Tako su nezaposleni kojima je korona kriza objektivno zaustavila potragu za poslom ostali nevidljivi, a nerijetko imućni građani dobili su novac između ostalog ušteđen i zaustavljanjem brojnih poslova države s onim dijelom privatnog sektora koji pomoć nije zatražio.