LISTE ČEKANJA
On tvrdi jedno, no Berošev plan ide puževim koracima: Samo jedna bolnica bilježi značajnije uspjehe
Ministar zdravstva Vili Beroš donio je odluku kojom se bolničkim liječnicima koji rade i privatno, a obavljaju dijagnostičke postupke na koje pacijenti čekaju dulje od 270 dana, trebaju ukinuti dopusnice za rad u privatnim ordinacijama. Cilj je ove mjere smanjiti liste čekanja za spomenute postupke te ubrzati pružanje medicinskih dijagnostičkih usluga pacijentima. Kakva je realna situacija u bolnicama i je li se nešto promijenilo javili su nam se iz KBC Sestara milosrdnica te KBC Rijeka.
Kao što je već poznato, nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) zacrtano je smanjenje najduljih lista čekanja do kraja 2023. godine na manje od 270 dana, a to je također uvjet za povlačenje novčanih sredstava iz NPOO-a. Bolnice su intenzivirale rad, provodeći rad u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi ubrzale proces i smanjile dane čekanja za postupke koji su ranije trajali godinu dana ili više. Taj rad dodatno je plaćen, ali je na dobrovoljnoj bazi.
Upravo iz tih razloga zna i zaiskriti između ravnatelja i liječnika koji ne žele dodatno raditi jer su umorni, što ne čudi pogotovo ako još rade i u privatnim ordinacijama. Ravnatelji uglavnom tvrde da većina liječnika surađuje, a tek manji dio njih upozorava se da bi mogli privremeno ostati bez dopusnice za privatni rad izvan bolnice. Uz navedene koji su nam se javili, kontaktirali smo još KBC Zagreb, Opću bolnicu Dubrovnik, KBC Osijek, KBC Split i Opću bolnicu Karlovac od kojih nismo dobili nikakve povratne informacije.
FOTO: HINA/Daniel Kasap
KBC Sestre milosrdnice
U KBC-u Sestre milosrdnice najdulje se čeka na dijagnostičke preglede, neuro MR (mozga, kralježnice, angiografija) te UZV (abdomena, dojke, urotrakta te vena i arterija). Rekli su kako pokušavaju smanjiti liste čekanja za gore navedene pretrage reorganizacijom rada uvođenjem poslijepodnevnih ambulanti. Dodatno, inzistira se na prenaručivanju pacijenata koji čekaju duže od 200 dana.
Trenutno kontaktiraju pacijente kako bi se utvrdilo tko od pacijenata čeka na prvi pregled. Racionalnom organizacijom nastoje doći do realizacije postavljenog plana od strane Ministarstva zdravstva. "S velikim ponosom ističemo nula dana čekanja na operativne zahvate u Klinici za tumore", izjavili su.
"U prvih 11 mjeseci 2023. godine u Klinici za tumore operirano je ukupno 3050 karcinoma i obavljeno dodatnih 4800 malih operacijskih zahvata, među njima bilo je 1273 pacijentica s karcinomom dojke, 320 kolorektalnih karcinoma, 160 operacija karcinoma abdomena, 30 karcinoma pluća, 12 zahvata na pacijentima s karcinomima jednjaka te 188 sarkoma i melanoma", naveli su iz KBC Sestre milosrdnice.
FOTO: HINA/Edvard Šušak
Medicinske sestre iz Vinogradske
Uspjeli smo doći do dvije medicinske sestre iz Vinogradske koje su podijelile svoja iskustva s čekanjem. "Najviše se mora čekati na magnetsku rezonancu, oftalmologa, kardiologa, gastroenterologa, uglavnom za sve ako nemaš 'vezu', a najmanje se čeka se za dermaloga. Na duge liste čekanja najviše utječe manjak bolničkog ili generalnog zdravstvenog osoblja", rekle su nam.
Nisu čule za Berošev plan rezanja listi čekanja za bolničku dijagnostiku na maksimalno 270 dana, ali su izrazile mišljenje kako im to nema smisla ako se novo zdravstveno osoblje ne zaposli jer se taj plan "ne može provesti bez onih koji će ga provoditi". Također, dale su prijedlog za smanjenje liste čekanja te istaknule kako se možda može smanjiti prema hitnosti, ali da opet veća hitnost ide u Hitnu Službu određene bolnice. "Trebao bi doktor opće prakse odrediti koliko je hitno ili ne hitno obaviti određeni pregled ili pretragu", izjavile su.
FOTO: Unsplash (ilustracija)
KBC Rijeka
KBC Rijeka, u koordinaciji s Ministarstvom zdravstva i drugim dionicima javnozdravstvenog sustava koji su uključeni u upravljanje listama čekanja, sveli su navedene liste za sve dijagnostičke postupke u ustanovi ispod ciljanog spomenutog praga od 270 dana. "Sada smo u postupku svakodnevnih kontrola upravo kako bi uočili potencijalna nova 'uska grla', a razloge istih otklonili, sve kako bi održavali ciljanu razinu, sa željom da liste čekanja trajno svedemo u realne okvire", rekli su nam iz KBC Rijeka.
Kod podataka na koje se pretrage najdulje i najkraće čeka, naglasili su kako se u ovom trenutku u KBC Rijeka najdulje, na bilo koju dijagnostičku pretragu, čeka do 200 dana. "Iako su nam sve liste čekanja ispod ciljanog praga uočavali smo opterećenje kod listi čekanja za određene pretrage poput dermatoskopije, UTZ dojke, određivanje dioptrije, mjerenje očnog tlaka, ergometrije", napomenuli su.
"Zatim, postoji i niz pretraga na koje se čeka dan do dva, a tu se radi o više MR pretraga, ergometriji za djecu, holter EKG za djecu...Postoji cijeli niz pretraga za koje postoji tzv. slobodan prijam (EKG, hormoni štitnjače uzimanje uzoraka-mikrobiologija, nuklearna, laboratorij, itd). 'Slobodan prijam' znači da pacijent dolazi na pretragu bez narudžbe i obavi pretragu istog dana", izjavili su iz bolnice. Kako su naveli u KBC-u Rijeka dijagnostičke pretrage specijalističko - konzilijarne zdravstvene zaštite provode se također i popodne ili vikendom.
FOTO: HINA/Miljenko Klepac
Rade na implementaciji digitalnog rješenja
Primjerice, popodne na Klinici za tumore, Klinici za dermatovenerologiju, Klinici za bolesti srca i krvnih žila, Klinici za dentalnu medicinu Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Klinici za psihijatriju, Klinici za internu medicinu, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinici za neurologiju, Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju vrata, Klinički zavod za transfuzijsku medicinu, Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, Klinici za ginekologiju i porodništvo, Klinici za oftalmologiju, Klinici za neurokirurgiju, Klinici za neurologiju te Klinici za urologiju, barokomora, itd. rade prema definiranim rasporedima.
Naveli su kako se neke pretrage obavljaju svakog dana i popodne ili tijekom vikenda, kao što je slučaj a određenim radiološkim pretragama, kao što je MR, koje se inače obavljaju od 7 do 21 sat, svaki dan osim nedjelje, ali se prema potrebama, pretrage obavljaju i nedjeljama. "Na oblikovanje lista čekanja utječe manjak nekih profila medicinskog kadra u sustavu, broj pacijenata, ali uočavamo u posljednje vrijeme kako tzv. vanjski liječnici prilikom narudžbe pacijenata u e-sustavu odaberu usprkos ranijim slobodnim terminima daljnji datum, a pritom zaborave označiti da se radi o kontrolnom, a ne prvom pregledu", objasnili su nam.
"Upravo radimo na implementaciji digitalnog rješenja za transparentno i precizno naručivanje kontrolnih pretraga", otkrili su. "U ovisnosti o kadrovskoj raspoloživosti i drugim elementima koji mogu utjecati na rasporede po pojedinačnim radilištima, prilagođavamo i prilagođavat ćemo i nadalje raspon pružanja usluga dijagnostičkih postupaka i specijalističkih pregleda", napomenuli su te istaknuli kako u KBC-u Rijeka nastavljaju s kontrolom lista čekanja u cilju njihove maksimalno moguće redukcije, uz poštivanje svih drugih zakonskih odredbi koje su, kao poslodavci, dužni pratiti.
FOTO: HINA/Miljenko Klepac
Što kaže Beroš?
Beroš se izjasnio Hini oko svog ambicioznog plana. "Postigli smo prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje smo uveli i onkološke uputnice. Vezano za dijagnostičke postupke za koje liječnik procijeni da pacijent može čekati, trenutno imamo 188.604 narudžbi, na koje se prosječno čeka 167 dana. U usporedbi s lipnjem, kada se čekalo 207 dana, bilježimo pad lista čekanja za 19 posto", izjavio je ponosno ministar.
Naglasio je kako su liste čekanja odgovornost ravnatelja bolnice i ako netko ima listu čekanja preko 300 dana, odgovor zašto je to tako krije se u jednom od četiri faktora, broju uređaja, broju doktora, organizaciji rada i broju naručenih pacijenta. "U slučaju nedostatka uređaja, ravnatelj mora upozoriti i Upravno vijeće i Ministarstvo i predložiti način rješavanja problema. To može biti zahtjev za nabavom opreme a kod ostalih faktora može drugačije organizirati rad, dodatno ugovoriti liječnike iz drugih bolnica ili domova zdravlja, odnosno povezati se drugim bolnicama u regiji", naveo je.
FOTO: HINA/Daniel Kasap
Nastavljaju jednakim tempom i u Novoj godini
"Ravnatelji bolnica moraju aktivno upravljati procesima lista čekanja. Financijski preduvjeti za to su riješeni, Vlada i Ministarstvo zdravstva pružili su sve poluge. Međutim, događaju se situacije da saznam da je u određenim bolnicama, i to prije samih ravnatelja, čekanje recimo za magnet abdomena 700 dana. Trideset ustanova je na svojim web stranicama objavilo transparentne liste čekanja, no 32 još nisu. Kao ministar imam odgovornost prema hrvatskoj javnosti, ali imaju odgovornost i ostali, a ponajviše ravnatelji", kazao je Beroš.
Beroš potvrdio reorganizaciju bolničkog sustava: Posebnu zahvalu uputio kolegi ministru
Imao je potrebu dodatno naglasiti da ih na smanjenje lista čekanja nije prisilila Europska komisija, kao što je nedavno bio naslov u novinama. "Kao ministar svjestan sam da je to veliki problem i želim ga riješiti. Stoga i u sljedećoj godini nastavljamo jednakim tempom smanjivanja listi čekanja. Jer naš glavni indikator je zdravlje naših pacijenata", konstatirao je Vili Beroš.
* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.