Tvrde da reforma zdravstva ipak nije stala: Ministarstvo navelo što su ove godine poboljšali

"Reforma zdravstvenog sustava ima jedan opći cilj, a to je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Pod održivosti misli se i na organizacijsku i na kadrovsku i na financijsku održivost, koja su ujedno i tri glavna reformska područja.

Reforma ima osam konkretnih specifičnih ciljeva, a to su: jačanje javnog zdravstva, zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, ulaganje u ljudske resurse, fokus na kvaliteti, vrednovanje ishoda liječenja i postizanje financijske održivosti", kažu iz Ministarstva zdravstva. 

FOTO: HINA/Dario Grzelj 

Ispunjene aktivnosti 

Iz Ministarstva naglašavaju kako je reforma zdravstva koju provodi ova Vlada i zdravstvena administracija sveobuhvatna i strukturirana jer je to, tvrde, jedini način da se naprave održive, dugoročne promjene u sustavu.

"Reforma zdravstva ima glavna reformska područja, a reformsko područje ljudskih resursa je upravo jedno od njih, koje obuhvaća mjere kojima se uspostavlja kvalitetnije i učinkovitije upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu. To upravo govori o važnosti kadrova u zdravstvu, ali i usmjerenosti reforme na ljudske resurse u zdravstvu", kažu. 

Nabrojali su i aktivnosti  koje su već do sada ispunjene. "Hrvatski liječnički sindikat je dobio reprezentativnost. Navedeno je omogućila upravo ova zdravstvena administracija pa je nakon 30 godina vraćena reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu. Značajno su povećane plaće i materijalna prava u sustavu zdravstva.

Od 2016. godine do danas plaće su porasle za 43 posto, odnosno za 500 milijuna eura. Više puta su rađene izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama", navode za portal Direktno. 

U prosincu 2023. godine donesen je novi Zakon o plaćama u državnim i javnim službama, a nakon toga u 2024. godini slijedi i donošenje novih Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova.

"Riješeno je pitanje pravomoćnih sudskih presuda za prekovremene sate i osnovicu, kroz provedbu četiri tranše ukupno je isplaćeno 100 milijuna eura, čime je uspješno riješena navedena problematika", kazali su. 

Specijalizanti 

Reformom se žele stvoriti i održati svi potrebni uvjeti kako bi djelatnici u zdravstvu kroz svoj rad u javnom zdravstvenom sustavu ostvarili zadovoljstvo i profesionalni razvoj, kažu. To uključuje različite elemente, ne samo materijalne.

"Zato je velika usmjerenost i na specijalističko usavršavanje i na vrednovanje učinkovitosti i kvalitete rada, a to su aktivnosti koje unutar reforme slijede u godini koja je pred nama. Trenutno u Republici Hrvatskoj u javnom zdravstvenom sustavu imamo 3342 specijalizantice i specijalizanta.

Treba napomenuti i da su u srpnju ove godine donesene dopune Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje do 2024. godine za još 1479 specijalizacija i 377 užih specijalizacija za doktore medicine", kažu.

Poziv za centralno financiranje specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, hitnoj medicini i javnom zdravstvu je otvoren do 31. prosinca 2023. godine. Za sada su prijavljena 437 specijalizanta, ali u obradi je još nekoliko zahtjeva ustanova s više specijalizanata.

"Iz dostavljenih zahtjeva može se zaključiti da je dobar odaziv za obiteljsku medicinu, ginekologiju i druge specijalnosti  za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, a nešto manje za pedijatriju, školsku medicinu i za hitnu medicinu.

Trenutno je za primarnu zdravstvenu zaštitu potrebno više specijalizanata nego što ima godišnje diplomiranih liječnika, što je posljedica dugogodišnjeg neupućivanja na takve specijalizacije", kažu. 

FOTO: HINA/Daniel Kasap 

EU fondovi 

Podaci govore da je oko 30 posto izabranih liječnika u tri osnovne PZZ djelatnosti starije od 60 godina, što znači da će kroz sljedećih pet godina imati uvjete za mirovinu.

"Kako je privatnim praksama u mreži omogućen rad do 68 godina života, odnosno do 70 uz suglasnost Ministarstva, te uz 922 specijalista koje ćemo sufinancirati iz EU fondova od 130 milijuna eura, vjerujemo da će se do 2027. godine uspješno premostiti ova evidentna smjena generacija.

Pred nama je zahtjevan i važan posao rada na novom Planu, u koji će biti ugrađene promjene vezane za reorganizaciju bolničke zdravstvene zaštite", dodaju iz Ministarstva. 

Uvedeno je specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine. I ide se dalje sa specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara i tehničara. Donesen je i novi Plan i program mjera zdravstvene zaštite od 2023. do 2026. godine.

"Radi se na novom unaprjeđenju modela specijalističkog usavršavanja, kao i na promjenama vezanim uz ugovore koje imaju specijalizanti. Radi se aktivno na administrativnom rasterećenju liječnika, posebno primarne zdravstvene zaštite, dio je realiziran koji se odnosi na određene obrasce, a veći dio tek slijedi.

I ono što je pred nama su novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite, u kojem se razmatraju i mogućnosti smanjenja broja opredijeljenih pacijenata po timu, što se također odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu", dodaju. 

Prednosti reforme

Ministarstvo navodi da je proces reforme u tijeku te da se nalazi u drugoj fazi. "Prvu fazu smo završili usvajanjem izmjena i dopuna glavnih zakona u zdravstvu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

U ovoj drugoj fazi izgrađujemo nove temelje organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom. Zato smo u Zakon postavili dva nova načela na kojima se temelji zdravstvena zaštita, to su načelo kvalitete i načelo integracije", tvrde. 

Dodaju kako se načelom kvalitete osigurava provođenje mjera sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja.

"Načelo integracije uključuje suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, posebice u području dugotrajne skrbi za kompleksne pacijente", kažu. 

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Novi Zakoni 

Na pitanje što još treba poboljšati, rekli su kako više žele pričati o onome što je napravljeno i o onome što slijedi. "Kako bi ostvarili osnovni cilj reforme, a to je održiv sustav s pacijentom u središtu, pokrenuta je sveobuhvatna reforma. Konkretno, ne možemo reformirati bolničku zdravstvenu zaštitu, a da ne uzimamo u obzir kako će te promjene utjecati na primarnu zdravstvenu zaštitu. Isto vrijedi i obrnuto.

Ne možete niti reformirati bolnice u medicinskom dijelu, a ne pratiti i istovremeno djelovati na financijski dio bolničkog sustava jer efekti odluka se prelijevaju na sve sektore u zdravstvu. Zato se reformi zdravstva pristupilo vrlo ozbiljno i strukturirano i sveobuhvatno, uzimajući u obzir sve segmente zdravstva", navode iz Ministarstva. 

Dodaju kako su puno učinili te donijeli nove Zakone i podzakonske akte. "Posebno bi naglasili aktivnosti u preventivi. Revizija i novi Nacionalni preventivni programi te javno zdravstvene akcije. Kao primjer izdvajamo javno zdravstvenu akciju vezanu uz melanom, koja se tijekom 2023. godine održala u Kninu, Korčuli i Pelješcu i gdje je pregledano gotovo 2000 osoba pri čemu je otkriven 251 suspektni tumor kože, 178 karcinoma i 35 melanoma.

Beroševa preventiva ima utemeljenja: Dvije trećine pregledanih ima zdravstvenih problema

Posebno naglašavamo i preventivne zdravstvene preglede, gdje je samo kroz pilot projekt kod 70 posto pregledanih prepoznati i prevenirani faktori rizika za razvoj bolesti. Zato preventivni zdravstveni pregledi u sljedećoj godini se uspostavljaju na nacionalnoj razini. Tu su još izmjene vezane za brigu o mentalnom zdravlju i osnivanje timovi za mentalno zdravlje pri Domovima zdravlja", kažu. 

Posebne Mreže

Dodaju kako je donesena nova Mreža hitne medicine i sanitetskog prijevoza, a osim toga uspostavljena je hitna pomorska medicinska služba i u funkciji je šest brzih brodica, koje su već u 2023. godini imale 43 uspješne intervencije. Potpisan je i ugovor o uspostavljanju hitne helikopterske medicinske službe, koja se uspostavlja u 2024. godini.

"Donesen je Sporazum o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite, između slovenske i hrvatske Vlade. Doneseni su podzakonski akti koji se odnose na tržište lijekova, koji su također usmjeravaju na mjerenje ishoda liječenja", tvrde. 

Naglasili su kako je tijekom 2023. godine, uspješno nastavljen i transplantacijski program, a ukupno je transplantirano 297 organa. "Pokrenuta je nova Mreža intervencijske neurologije i neuroradiologije koja smanjuje rizik kod pacijenata od novog moždanog udara za čak 80 posto te omogućava bolji oporavak pacijenata i daljnju kvalitetu življenja", navode. 

Foto: Unsplash

Liste čekanja 

Na pitanje o listama čekanja dodaju kako su pokrenute promjene vezano uz upravljanje istima te tvrde kako su se smanjile. "Posebno za dijagnostičke pretrage u bolnicama, koje neće biti veće od 270 dana, a to se odnosi na pacijente koji nisu prioritetno upućeni.

Kakve su liste čekanja u hrvatskim domovima zdravlja: Ovo je ključna stvar za njihovo smanjenje

Za onkološke bolesti uvedena je onkološka uputnica odnosno sustav za brzu obradu onkoloških i onkološki suspektnih pacijenata koji omogućava obiteljskom liječniku da osigura suspektno onkološkom pacijentu obradu u bolničkoj ustanovi unutar sedam dana. Pilot projekt koji je proveden u KBC Rijeka doveo je do rezultata o obradi unutar četiri dana za onkološki suspektne pacijente", naglasili su. 

Nacionalni plan otpornosti i oporavka

Posebno su istaknuli, kako oni kažu, povijesno ulaganje u javni zdravstveni sustav u području prevencije, dijagnostike i liječenja oboljelih od raka, nabavom 21 linearnog akceleratora u vrijednosti od 55,4 milijuna eura, za što su sredstva osigurana iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka.

"Kroz NPOO za zdravstvo je osigurano 340,3 milijuna eura i sva sredstva su usmjerena na provedbu reforme zdravstva. Preduvjet za povlačenje financijskih sredstava od strane EU je provedba reformi i investicija, odnosno ispunjenje indikatora koji su dio NPOO-a.

Ministarstvo zdravstva realiziralo je sve dosadašnje obveze i projekte u roku i time ispunilo 10 indikatora, četiri reformska i šest investicijskih. Osim NPOO za investicije i kapitalna ulaganja u zdravstvu su i dodatno izdvojena sredstva, od 2016. godine do danas ulaganja u zdravstvo su viša od 2,2 milijarde eura", dodaju. 

Kekin ne vidi stvarnu želju za reformom zdravstva: 'Nema pomaka dok vladaju HDZ-ovi simpatizeri'

Za 2024. godinu najavili su reorganizaciju cijelog bolničkog sustava koja počinje s izmjenom upravljačkih prava kod općih bolnica i donošenjem nove Mreže javno zdravstvene službe.

"Ono što slijedi je svakako daljnje ulaganje u preventivu i rano otkrivanje bolesti, podizanje zdravstvene pismenosti, usmjerenost na ishode liječenja, daljnje jačanje primarne zdravstvene zaštite, povećanje dostupnosti zdravstvenim uslugama, usmjerenost na kvalitetu i učinkovitost rada zdravstvenih ustanova, posebno kroz nove modele ugovaranja i financiranja.

Predviđeno je i uspostavljanje centara izvrsnosti, nove kategorizacije bolnica kao i daljnje jačanje zdravstvenog proračuna i funkcioniranje sustava bez potrebe dodatnih financijskih sanacija", zaključili su iz Ministarstva zdravstva. 

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.