UPITAN POČETAK NASTAVE NA BANOVINI

Tuškan: Potrebne su redovne vježbe evakuacije; zamislite učitelja ili tetu u vrtiću koja u trenutku potresa mora izvesti van 20 djece

Autor

Bjonda Lučić

Oprečna su mišljenja o tome kada bi trebala početi nastava na potresom pogođenim područjima. Jedan od najjačih potresa pogodio je Banovinu 29. prosinca 2020. godine, a od toga dana tlo se ne smiruje. Nekoliko stotina slabijih, ali i jačih potresa neprestano stanovništvo drže na oprezu te tako otežavaju oporavak i jako željeni mir.

11.01.2021. u 19:31
Ispiši članak

Psihijatar Herman Vukušić kaže kako je njegovo osobno mišljenje da bi škola trebala početi što ranije i da bi trebalo što ranije ići na nastavu, pogotovo u potresom pogođenim područjima. Naglašava da bi se uvjeti za to trebali prilagoditi. "Djeca su vrlo aktivna društvena skupina koja će svoje traume na jedan način procesuirati međusobnim druženjem", smatra Vukušić.

S druge strane pak imamo Sindikat učitelja i Preporod koji su uputili svoje zahtjeve određenim institucijama, a jedan od njih je svakako odgađanje nastave u potresom pogođenim područjima, posebno zbog trauma s kojima se tamošnja djeca još uvijek suočavaju. Tlo se ne smiruje, poručuju. Druga stavka iz navedenog zahtjeva je da je nužno provođenje vježbi za evakuaciju i ažuriranje protokola spašavanja i u drugim županijama koje su pogođene potresom. Upozoravaju na to da je gotovo u cijeloj Hrvatskoj moguće da se dogodi ovako jaki potres te da je stoga takvo nešto neophodno. Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, za portal Direktno komentirala je neke od zahtjeva Sindikata te objasnila zašto su izuzetno važne vježbe evakuacije u odgojno-obrazovnim ustanovama.

"Ovo je suludo. Banovina se trese, djeca vrište, nemaju grijanje, a uskoro će biti i još hladnije. Njima treba osposobiti domove, moraju nekako nastaviti živjeti. Vezano direktno za nastavu, jasan mi je stav da bi netko želio napraviti psihološki bolju situaciju za djecu, da barem oni ne misle na nevolju u kojoj se nalaze. Većina ljudi s kojima smo se čuli kažu kako pamte ratno stanje, pamte kad su bili u drugim područjima i da jednostavno u ovakvom stanju šoka i stresa djeca ne mogu sjediti u razredu s učenicima koji takve probleme nemaju i normalno pratiti nastavu. Druga stvar – ako je u pitanju online nastava, dio djece taj normalni nastavni plan uopće ne može pratiti jer nemaju struje, interneta, pa ljudima dimnjaci padaju s krovova", rekla je Tuškan, slikovito objašnjavajući kakva je situacija.

"Potrebno je više vremena da se pripreme za rad, oni žele i dalje volontirati, pomagati sugrađanima u izgradnji domova. Potrebno je još vremena da se barem malo oporave od tog stresa. U pitanju je jedno izvanredno stanje gdje ne možete imati normalnu nastavu i pratiti nastavni plan i program te ne možete neometano učiti i pisati zadaće. Ne možete niti na normalan način održavati i pripremiti nastavu. Osim što nemaju uvjeta, oni su u tolikom psihičkom stresu i traumi da im treba apsolutno drugačije prilagoditi samo provođenje nastave. Njima, prije svega, treba psihološka pomoć", dodala je Tuškan.

Vježbe evakuacije

Četvrti, od ukupno pet zahtjeva koje je Hrvatski sindikat učitelja uputio institucijama RH traži da se uvede provođenje vježbi za evakuaciju i ažuriranje protokola spašavanja u županijama koje su pogođene potresom te i drugim županijama u kojima su moguća jača podrhtavanja tla jer je prevencija u Republici Hrvatskoj i dalje nikakva.

"Potrebna je organizacija redovnih programa vježbi za evakuaciju i psihološke pomoći učenicima", rekla je naša sugovornica te dodala kako bi Hrvatska trebala po uzoru na druge zemlje koje su u trusnim područjima uvesti vježbe evakuacije. Rekla je da su vježbe napravljene tako da se provode redovito te da su uključene u neke predmetne teme. 

"Moramo imati svijest da živimo na takvom području. To što je danas bio potres u ovim županijama, ne znači da sutra, prekosutra potres neće zadesiti neku drugu županiju. Moramo spomenute programe uvesti i u druge županije, bilo gdje gdje tlo podrhtava". Navela je kako se Hrvatska ne može usporediti s Japanom, ali je spomenula da se tamo učenici od vrtića pripremaju za potres. Osim što imaju i sigurnije zgrade, građene prema određenim standardima zbog jakih potresa, djeca u Japanu imaju svoj mali ruksak za slučaj potresa i u svakom su trenutku spremni reagirati i znaju kako se ponašati.

"Ako ste dobro informirani i dobro pripremljeni, imate dobru edukaciju, možete smireno i kvalitetno reagirati u tim trenucima. Mi smo tražili taj plan vježbe i evakuacije i ažuriranje protokola, s obzirom na stanja zgrada u potresom oštećenim područjima, još prije otvaranja škole 11. svibnja. To što se potres nije dogodio u vrijeme kad su škole otvorene, nego za vrijeme lockdowna, spriječio je još veće ljudske žrtve", istaknula je naša sugovornica.

Objasnila je i što se spomenutim vježbama zapravo postiže.

"To je jednostavno psihološka potpora, jačanje kognitivnih sposobnosti, motivacije, rad na emotivnom stanju djece i vježbe te evakuacije koje moraju biti redovne. Dakle, vježbe ne provesti samo jedanput, nego redovno i to bi moglo znatno pomoći da se i učenici i zaposlenici osjećaju sigurnije, da pričaju o svim tim problemima. Trebaju znati kako racionalno postupiti, mi to ovdje ne znamo. Ono što možemo saznati iz medija je to da najmanju mogućnost tih podrhtavanja imamo u Baranji i u Istri, to znači da je cijeli ostatak Hrvatske podložan potresu za koji se, doista, nikad ne zna kad će se dogoditi. Već je i prije bilo vrijeme za uvođenje ovih vježbi, ali ovo je krajnje upozorenje da se to treba uvrstiti u redovne programe kako bi svi bili spremni. Informiranost, pripremljenost i znanje kako postupiti u određenom trenutku vam može uliti dodatnu sigurnost", poručila je.

Rekla je kako bismo trebali od onih sustava koji imaju uvedene programe i vježbe preuzeti najbolju praksu, a uzeti u obzir našu kulturu, percepciju učenika te sve prilagoditi našoj kulturi i našim potrebama. "Sjetila sam se primjera Blaženke Divjak i Milana Bandića. Oni nisu međusobno komunicirali niti obišli teren prije otvaranja škole. Osim svojih vlastitih interesa nisu gledali ništa drugo", dodala je. 

Osvrnula se i na apel zagrebačkih roditelja da roditelji s djecom šeću i traže sigurne putove do škole.

"Apel zagrebačkih roditelja je apsolutno opravdan. Nadam se da će se sve to odraditi i ukloniti opasnosti. Želimo javnu objavu svim roditeljima i zaposlenicima za koji stupanj potresa je zgrada spremna jer to su podaci koji se trebaju znati. Zamislite situaciju da se jedan učitelj ili teta u vrtiću mora smireno ponašati i izvesti više od 20 djece u trenutku potresa izvan iz zgrade. Za to nije dovoljna samo jedna vježba, za to je potrebna kontinuirana edukacija. Nadam se da će ovo biti razlog da se stvari promijene", zaključila je Tuškan.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.