O ČUVANJU GRANICA

Tuđman: Stajališta udruga koje kritiziraju postupanje policije s migrantima nisu takve naravi da bi bile objektivne

Autor

mo

Europa svako malo strahuje od novog migrantskog vala nakon što je turski predsjednik Erdogan zaprijetio da će iz kampova na svojem teritoriju pustiti više od tri i pol milijuna sirijskih izbjeglica prema Europi. Istodobno, u neposrednoj blizini hrvatske granice, u Bosni i Hercegovini, nalazi se oko 6500 izbjeglica koji su, pritisnuti nehumanim uvjetima i dolaskom zime, sve očajniji, a postoje i svjedočenja BiH dužnosnika kako kroz istočnu granicu BiH više manje bez ikakve kontrole ulaze migranti.

21.11.2019. u 18:20
Ispiši članak

Hrvatska granica prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori najdulja je granica zemlje članice Europske unije pa je stoga i pritisak na tu granicu najveći. S druge strane, granica je teško prohodna, a hrvatska policija uz velike napore s rastegnutim resursima jedva je uspijeva kontrolirati. Unatoč tome, nevladine udruge kako domaće, tako inozemne, ne staju s kritikama prema hrvatskoj policiji i državnom vrhu: prvu optužuju za nasilno ponašanje, ilegalno vraćanje migranata pa čak i mučenje, a drugu za prešutnu dozvolu. 

Tokom susreta s Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima, a na upit njemačkog novinara ''kako zemlja koja ima problem sa zaštitom ljudskih prava na temi migranata može predsjedati Unijom'', njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako su izazovi veliki te kako svi imamo iskustva s izbjeglicama i migrantima. "Ali iz perspektive zemlje koja štiti vanjske granice je drugačije nego od zemlje koja je u sredini Schengena. Zato se zalažem da se sačuva Schengen", izjavila je kancelarka koja je tako branila napore u zaštiti vanjskih granica EU-a. 

Je li Hrvatska predziđe, ovaj put Schengenske Europe, ili je država koja na nasilan način odvraća migrante sa svojih i europskih granica te je li ulazak u Schengen nagrada za obranu europskih granica, pitali smo saborskog zastupnika HDZ-a i člana Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslava Tuđmana

Tuđman kaže kako na svako od ovih pitanja može dati više odgovora, ovisi s kojeg stajališta vrednujemo ono što se govori. 

"Neke udruge negativno govore o odnosima hrvatske policije prema migrantima, ali mi naprosto nemamo tu argumentaciju, a ako se pojedinačni slučaj generalizira ne dolazimo do preciznog odgovora. S druge strane, sa stajališta Europe i Europske unije problem je zaštita Schengena i  schengenskih granica i s te strane, bez obzira na sporadične propuste, Hrvatska odrađuje svoj posao jer se granica čuva. Prema tome, trebalo bi imati nekakav uravnotežen pristup, a ne ono što se stalno događa putem društvenih mreža i masovnih medija, a to je da se generalizira jedno ili drugo mišljenje", smatra Tuđman. 

Dodaje kako stajališta ovih udruga, dok god ne izađu s podacima i metodama i kako su došli do zaključaka koje iznose, jednostavno nisu takve naravi da bi bile objektivne.

"Zato mislim da je presudno institucionalno znanje, kao i službena izvješća koja daju hrvatske institucije. Jasna stvar, ona su uvijek podložna kritici i preispitivanju, ali do sada nismo vidjeli da ima nekih većih nesporazuma", kaže saborski zastupnik. 

Ulazak u Shengen je proces koji će trajati  

"Problem Schengena je drugačiji od ovoga što se govori. Moramo biti svjesni činjenice da ono što je danas jugoistok Europe, odnosno ono što se zove zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, praktički su zemlje koje nisu članice Europske unije, a nalaze se u trbuhu EU", kaže Tuđman.

Objašnjava kako, da bi ušle u euroatlantske integracije, te zemlje moraju zadovoljiti niz standarda, a taj se taj put ne može dogoditi preko noći i trajat će neko vrijeme.

"Dakle, problem Schengena je problem zatvaranja tog prostora da bi se došlo do jednog cjelovitog koncepta Europske unije. Naravno, problem nije samo na tim zemljama, problem je i u Europskoj uniji, koja nema ujednačeni ritam interesa i standarda da se to učini", kaže naš sugovornik. 

"Konkretno, mislim na BiH u kojoj postoje tri konstitutivna naroda, ali nema dovoljno pritiska od Europske unije da bi Hrvati u BiH kao konstitutivni narod dobili garanciju i sigurnost svog opstanka, odnosno svoje garantirane ustavne ravnopravnosti. To je proces koji će trajati, a koji je dio jedne politike koja mora biti cjelovita da bi bila uspješna", rekao je za Direktno Miroslav Tuđman.  

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.