Trend rada od kuće povećat će potražnju za industrijskim softverom

"Uloga inženjera i tehničara za izgradnju, vođenje i održavanje suvremenih telekomunikacijskih mreža i druge 'kritične infrastrukture' kao npr. vodovodne, elektro, plinske, naftovodne, prometne sada postaje sve više cijenjena", kaže za Direktno Boran Lončarić, osnivač i vlasnik GDi Grupe, informatičke kompanije specijalizirane za softverska rješenja u području pametne industrije  infrastrukture i društvenih funkcija. 

Tehničarima dodaje i stručnjake za logistiku čiju učinkovitost smatra kičmom funkcioniranja suvremene industrije, opskrbe i društva. 

"Sve je kritičnija njihova dostupnost, raspoloživost, pouzdanost , učinkovitost, vrijeme otklona kvarova ili vrijeme dostave i predvidljivost, a time je sve jača potreba za ključnim softverom i tehnološkim rješenjima", kaže Lončarić.  

Pod svjetlo reflektora Lončarićev je GDi prošli tjedan lansirao najjači potres koji je pogodio Zagreb u zadnjih 140 godina čije će se posljedice sanirati godinama. 

GDi-jevi inženjeri su u manje od 20 sati nakon razornog zagrebačkog potresa konfigurirali i u suradnji s Uredom za hitne situacije grada Zagreba u rad pustili sustav s aplikacijom putem koje su Zagrepčani mogli prijaviti štetu na svojim domovima digitalno, bez papira ili telefonskih poziva. 

Prijave su digitalno dolazile svakih šest sekundi i na taj ih je način prikupljeno više od 25 tisuća. Neki inženjeri GDi-ja su u uspostavi i podršci sustava u tri dana svaki dan radili i po više od 20 sati dnevno, a spavali možda 10 sati ukupno u tri dana. 

Istovremeno u GDi-ju su lansirali  i online portale, na kojima se može integrirano pratiti stanje i trendove u vezi korona virusa, kako u regijama Hrvatske, tako i u susjednim zemljama, u kojima su također lansirali takve portale za tamošnje stanovnike. 

Prošlu godinu koju je obilježilo otvaranje ureda u Varšavi i Abu Dhabiju, rast ureda od Budimpešte do Skoplja i od Ljubljane do Kijeva,  te širenje posla u cijeloj srednjoj Europi, GDi Grupa je završila s više od 16 milijuna eura prihoda, a  ove godine plan je bio rasti na više od 20 milijuna eura. 

Čak 70 posto prihoda već godinama ostvaruju u inozemstvu. GDi softver isporučuje telekomunikacijama, medijima, operaterima infrastrukturnih mreža poput prijenosa električne energije, vodovoda, naftovoda, plinovoda, istraživanja i proizvodnje nafte i plina, te u transportu i logistici, i javnim službama.

Umjereni optimist

Pred kraj prvog poslovnog tromjesečja 2020 koje istječe na kraju mjeseca Lončarić okuplja svih skoro 300 zaposlenika GDi-ja u svim zemljama  internim GDi digitalnim  meetingom, kako bi svi zajedno, timski, otvoreno se informirali i sagledali kako ide ispunjenje poslovnog plana GDi za 2020 za prvi kvartal, i koje akcije su prioritet.

"U prvome tromjesečju smo unatoč radu od kuće u ožujku te potresa u Zagrebu, na putu ne samo da ispunimo, već i pretegnemo osnovni plan. Za drugo tromjesečje imamo sigurne narudžbe i puno posla koji trebamo intenzivno odraditi. Za treći i četvrti kvartal godine 2020 imamo dobar dio narudžbi za operiranje i podršku postojećih sustava u radu, za njihova proširenja ili nove funkcije", kaže Lončarić ističući ipak da su u planiranju za drugi dio godine oprezni jer dok kako kaže, s jedne strane imaju čak i traženja i natječaje i pozive za ponude za dodatne poslove, neki bi njihovi korisnici u primjerice lokalnoj samoupravi u vrlo turistički orijentiranim dijelovima Hrvatske, odgoditi digitalne transformacije. Za poslovanje u drugom dijelu godine Lončarić je, tvrdi – umjereni optimist. 

"Ne možemo sa sigurnošću predvidjeti hoće li ukupni trend biti povećane potrebe za softverom radi bolje borbe protiv korona virusa i čim veće digitalizacije rada svih ključnih infrastruktura ili će u nekim dijelovima biti pada", kaže Lončarić. 

Dok Hrvatska, Europa i svijet doslovno gore od vijesti o otkazima, izgubljenim prihodima i nesretnim ljudskim sudbinama, što zbog bolesti što zbog neizvjesne ekonomske budućnosti, Lončarić smireno kaže da je on osobno snažno uvjeren kako se takva kriza treba premostiti i premašiti prvenstveno održavanjem i jačanjem solidarnosti te učvršćivanjem i širenjem svijesti da se samo sustavnim radom, znanjem i trudom postiže uspjeh – pa tako i u ovoj situaciji.

"Potrebno je još više, u svaku regiju i u svako selo, dovesti modernu infrastrukturu, optičke mreže za široko pojasni internet kako bi se na svakom mjestu moglo raditi od kuće", kaže Lončarić. Takvi infrastrukturni zahvati mogli bi se u svijetu koji mijenja korona virus ubrzati, a time i GDi softveraši dobaviti više poslova. 

Rad od kuće, smatra Lončarić nije samo za krize.

"Mi imamo GDi urede u Hrvatskoj pored Zagreba i u Osijeku i Rijeci u kojima rade naši inženjeri i inženjerke, ali imamo i softver inženjere koji već godinama rade od kuće, npr.  iz Istre, a dođu u ured na par dana nakon dva tjedna rada", objašnjava Lončarić. 

Trend rada i od kuće zahtijevat će prilagodbu mnogih industrija i djelatnosti te njihovo okretanje ka totalno digitalnom organiziranju i podršci vremenskog rasporeda te dodjeljivanju i realizaciji radnih zadataka i cijelih poslovnih procesa korištenjem softvera. 

Kako GDi posluje međunarodno, s korisnicima kroz 12 vremenskih zona Lončarić prati mjere više država za ublažavanje posljedica zdravstvene krize. 

Najviše mu se kaže sviđaju kultura socijalne solidarnosti i održavanja stabilnosti industrije kroz program "rada na čekanju" znan kao "Kurzarbeit" u Njemačkoj i Austriji gdje država tvrtkama sufinancira otprilike dvije trećine plaće djelatnika "na čekanju", a tvrtka plaća otprilike jednu trećinu. U Hrvatskoj mu se podržava prijedlog ukupnog paketa horizontalnih mjera "jednakih za sve" financijskog stručnjaka Andreja Grubišića, a od mjera vlada država u susjedstvu, posebno mu se sviđaju mjere slovenske Vlade. 

"Vlada u Sloveniji umjesto poslodavca plaća davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sve poreze za djelatnike stavljene 'na čekanje' i one koji su 'spriječeni raditi zbog više sile' jer moraju primjerice skrbiti za djecu kod kuće, a dodatno poslodavcima daje potporu 20 posto za isplatu neto plaće. Stavljen je i automatski moratorij na plaćanje akontacija poreza na dobit tvrtki i poreza da dohodak zaposlenika. Na strani javnih službi, u podsektorima zdravstvo i policija, odlukama ravnatelja, plaće pojedincima koji sada posebno intenzivno rade, mogu se podići i do 200 posto", nabraja Lončarić te kaže kako mu se namjere hrvatske Vlade čine dobrima, ali prevelik broj mjera, koje su kompleksne, parcijalne, a za mnoge se industrije uopće niti ne mogu uopće primijeniti. Dodatno, traži se mnogo administriranja.

No, za dobar učinak, mjera bi trebalo biti, smatra Lončarić mali broj, trebale bi biti jasne, opće, horizontalne, jednake za sve, posebno bitno : jednostavno provedive, bez ikakvih administrativnih opterećenja, ili samo vrlo malenim, posve digitalnim postupkom.