FILIP GALIĆ ZA DIREKTNO

'Ako želi naprijed Hrvatska treba početi rezati administraciju i proračun te dubinsku reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava'

Autor

Marijan Opačak

Ekonomske slobode Hrvatske do sredine su 2016. stagnirale. Kanadski Fraser Institute 25. je rujna 2018. objavio novo izvješće "Ekonomska sloboda svijeta za 2018." i Hrvatska se sad nalazi na 75. mjestu (u odnosu na 73. mjesto u prošlogodišnjem izvješću) sa 70 posto ekonomske slobode. O uzroku pada ekonomskih sloboda u Hrvatskoj razgovarali smo sa Filipom Galićem, suradnikom Centra za javne politike i ekonomske analize.
 

29.09.2018. u 11:21
Ispiši članak

Centar za javne politike i ekonomske analize neovisni je ekonomski 'think-thank' koji na svojim stranicama često analizira i komentira teme iz globalne ekonomije i radi usporedbe s domaćim zbivanjima te nudi rješenja koja bi mogla pogurati hrvatsko gospodarstvo s mrtve točke. 

Suradnik CEA-e pravnik Filip Galić za Direktno je komentirao zbog čega je došlo do stagnacije ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj i što treba činiti kako bi se trend stagnacije ekonomskih sloboda pozitivno okrenuo. 

Naš sugovornik smatra kako stagnaciju ekonomskih sloboda možemo uredno pripisati kontinuitetu politika dosadašnjih vladajućih stranaka koje nisu razumjele ili htjele razumjeti kako ekonomske slobode doista funkcioniraju.

“Možemo to najjednostavnije opisati nabrajanjem nekoliko segmenata: 1)pretjeranom reguliranošću hrvatskog gospodarstva, uključujući i brojne parafiskalne namete, 2) pretjeranim poreznim opterećenjem rada i kapitala, 3) prevelikom ulogom države kroz stotine poduzeća, 4) niskom razinom vladavine prava odnosno neefikasnim pravosuđem, itd”, rekao je Filip Galić.

“Od 2016. godine (a izvješće Fraiserova instituta se odnosi do  tada)  počele su izvjesne reforme u vidu fiskalnog i administrativnog rasterećenja, koje se nastavljaju, no ne može se reći da su na drugim područjima jednako ambiciozne neke druge reforme (mirovine, zdravstvo, administracija, javna poduzeća itd). Navedene su reforme, nakon godina odgađanja, uslijedile tek u 2017. i 2018. godini, tako da ćemo efekt istih vidjeti tek u izvješćima od 2021.”, objašnjava Galić. 

Dodao je kako treba napomenuti kako sve reforme moraju biti ambiciozne i da se mora spriječiti uvođenje novih opterećenja.

“Primjerice, planira se povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto što je neprihvatljivo. Uvedeno je subvencioniranje stambenih kredita (što je posljedično dovelo do značajnog rasta cijena nekretnina), dok je smanjen porez na promet nekretnina. Smanjen je porez na dobit, ali nije ukinuta akontacija te još uvijek nema naznaka da bi se dohodak oporezivao po "flat tax“ principu. Radno zakonodavstvo je blago fleksibiliziramo, ali poslodavci i dalje imaju brojne nepotrebne obaveze prema radnicima”, napominje. 

Galić smatra da ako Hrvatska želi krenuti naprijed u smislu ekonomskih sloboda, porezna i administrativna rasterećenja moraju se nastaviti i biti snažnija.

“Politička volja mora biti još veća u rješavanju tog i svih drugih pitanja oko reformi. S obzirom na to da postoje očito brojne otporničke skupine kojima ekonomski liberalnije politike nikako ne bi odgovarale. Treba započeti sustavne privatizacije, rezanje administracije i proračuna te dubinsku reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava kako bi se konačno rezalo oporezivanje rada”, smatra Filip Galić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.