Treba li hrvatski policajac biti opremljen osobnom kamerom i elektrošokerom? Evo što o tome kažu MUP, Sindikat policije i pučka pravobraniteljica

O svim aspektima policijskih intervencija kontaktirali smo Sindikat policije Hrvatske (SPH), Ministarstvo unutarnjih poslova RH (MUP) te pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter.

MUP: 'Body worn camera' jedna je od komponenti dugogodišnjeg projekta e-Policija

Kako su nam iz MUP-a, ali i Sindikata policije, potvrdili već se 2015. godine u okviru projekta e-Policija predviđen pilot projekt ''Sustav za upravljanje policijskim kamerama''. Projekt tada nije u potpunosti uspješno implementiran, međutim on nije niti okončan.

''Sustav za upravljanje policijskim kamerama je tada uspostavljen na deset lokacija i to u šest policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke te još u četiri policijske uprave i to osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj, istarskoj i splitsko-dalmatinskoj, a na svakoj lokaciji sustav je činio e-kiosk s 20 kamera, aplikacijom za praćenje zaduživanja i razduživanja kamera te za čuvanje snimanja'', objasnili su iz MUP-a.

Cijeli sustav se tijekom godina redovito održava odnosno zamjenjuje te nije prestalo njegovo korištenje, već se mijenjao samo opseg. Naime, ''u pojedinim rodovima policije policijski službenici i danas nose kamere na odjeći i njima snimaju postupanja za koja se prethodno procijeni da bi mogla biti složenija'', potvrdili su iz MUP-a te dodali: ''Sustav za upravljanje policijskim kamerama u pilot primjeni je od 15. listopada 2015. godine, a tada ugovorena cijena sustava je bila 689.218,75 kuna, dok godišnje održavanje sustava iznosi 239 tisuća kuna s porezom na dodanu vrijednost (PDV)''. 

Iz MUP-a su u odgovoru na upit istaknuli kako je njihova namjera snažnije implementirati sustav budući da vjeruju kako bi uporaba takvog sustava s policijskim kamerama u svakodnevnom radu pridonijela većoj transparentnosti i demistifikaciji rada policije te zaštiti prava građana u prvom redu. Međutim, ''nije zanemariva činjenica da bi se sustav koristio i u zaštiti policijskih službenika od neutemeljenih optužbi na njihov rad'', dodali su.

Također, smatraju kako planirana nadogradnja i njena primjena u većem opsegu ne može se ostvariti unutar postojećih sustava ''već je potrebno stvoriti nove verzije sustava te nabaviti nove kamere, a korisnike sustava, odnosno policijske službenike osposobiti za sustavno korištenje''. 

Naime, implementacija tzv. ''body worn camera'' samo je jedna od komponenti dugogodišnjeg projekta e-Policija, a kojim se postupno digitalizira rad policije u mnogim područjima i to nakon što se za pojedinu komponentu u potpunosti pripreme detalji radnih procesa te svi potrebni zakonski i podzakonski propisi, objasnili su. 

''Po istom principu poduzimamo korake potrebne za implementaciju kamera izvan pilot projekta te smo trenutno u fazi pronalaska načina financiranja kroz fondova EU. Posljednja komponenta koju smo predstavili je bila vezana uz unaprjeđenje i modernizaciju rada prometne policije i to otvaranjem Centralnog ispisnog mjesta prekršajnog postupka Zadar'', dodali su iz MUP-a.  

Također, kako su nam objasnili u MUP-u europska policija nema jedinstvenu praksu niti stav oko korištenja tjelesnih kamera.

Naime, neke policije koriste isključivo kamere na policijskim vozilima i to samo za nadzor prometa, dok neke policije koriste i na vozilima i na odori i to često prilikom postupanja u prometu i prilikom intervencija zbog nasilja u obitelji, dok samo neke policije koriste kamere na odori prilikom postupanja u masama ljudi ili u očekivanim sigurnosno rizičnim postupanjima. 

Također, ''prakse su različite i u odnosu na učestalost i u odnosu na zakonske uvjete koje je potrebno ispuniti prije korištenja prema građanima''.

Zanimljivo je kako su u pojedinim državama članicama s više policijskih organizacija svaka pojedina organizacija za sebe odlučuje o korištenju kamera na odorama, dok je u pojedinim zemljama takva odluka prepuštena svakom policijskom službeniku ponaosob. 

Pored svega navedenog, u nekim europskim zemljama policija nikad ne koristi kameru prilikom nadzora masa i demonstracija, kao niti kod progona počinitelja, redovne ophodnje ili zaustavljanja osoba na javnom prostoru, pojasnili su iz MUP-a.

S toga smatraju ''kako bi sustavno uvođenje snimanja kamerama, nakon što bi ga se adekvatno tehnički, tehnološki i zakonodavno pripremilo, unaprijedilo rad policije, poboljšalo odnos policije i javnosti, ali se uvođenje navedenog sustava nikako ne može smatrati cjelovitim rješenjem''.

Prema mišljenju Ministarstva ''ključ kvalitetnog rješenja je komunikacija koja vodi k afirmativnim rješenjima među zainteresiranim stranama – klubovima organizatorima i njihovim navijačima - stoga i Ravnateljstvo policije MUP-a sudjeluje i pruža potporu u izradi tog Protokola/Sporazuma''. 

Jagić: 'Osobne kamere smanjile bi policijsko nasilje, ali i zaštitile policijske službenike'

Kamere su ključ za podizanje sigurnosti, kako policijskih službenika, tako i građana, istakli su iz SPH-a. SPH se zalaže za to da se projekt nastavi i proširi na cijelo područje RH jer smatraju da bi takve snimke bile od velike pomoći u analizi policijskih postupanja i da bi kasnije potencijalno utvrđivanje opravdanosti postupaka policijskih službenika bilo kvalitetnije, a istovremeno napominju da bi navedena praksa snimanja psihološki utjecala i na počinitelje. 

''Policijski službenici trebaju imati nepobitan dokaz na svojoj strani kad je u pitanju njihovo djelovanje, jer dobro znamo da su u velikom broju situacija primorani upotrijebiti sredstva prisile. Također, smatramo da bi se u sustav osobnih kamera trebalo uključiti sve policijske službenike u RH – probni period je već, kao što je rečeno, postojao, a u mnogim zemljama su takve policijske kamere uobičajena praksa'', istaknuli su iz SPH-a.

Govoreći o korištenju kamera kod policijskih službenika, predsjednik SPH-a Dubravko Jagić za Direktno je progovorio i o tome koliko upotreba kamera smanjuje rizik od policijskog nasilja ali i nasilja koje policija trpi od strane navijača, pojedinaca i dr. s kojima se nedvojbeno svakodnevno susreće u obavljanju svoga posla.

''Kamere će omogućiti lakše utvrđivanje činjenica i isto tako osigurati da svaka intervencija bude dokumentirana. Policijski službenici su ovdje da zaštite sve građane, tako da je nužno boljom opremom omogućiti kvalitetan rad policajaca i smanjiti trend sve učestalijih napada na njih, dok obavljaju svoj težak i odgovoran posao očuvanja života, zdravlja i sigurnosti drugih'', objasnio je.

Šimonović Einwalter: 'Nakon incidenta na odmorištu Desinec pokrenuli smo ispitni postupak i tražili očitovanje MUP-a'

Kako je povod za istraživanje ove teme bio već spomenuti nemili događaj s autoceste A1, kontaktirali smo i pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter, koja nam je pojasnila svoja stajališta oko ove teme.

Za Direktno je potvrdila kako je nakon incidenta na odmorištu Desinec njen ured pokrenuo ispitni postupak i tražio očitovanje MUP-a, te kako je postupak još u tijeku pa o detaljima ne može javno govoriti.

Šimonović Einwalter korištenje policijskih kamera vidi kao veliki i višestruki potencijal u snimanju policijskog postupanja te bi podržala njihovo sustavno korištenje, ali napominje jedino ako bi bilo kvalitetno pripremljeno. 

''Vjerujem da snimanje može smanjiti rizik od kršenja prava građana kod policijskog postupanja i olakšati vođenje  potrebnih postupaka protiv službenika, ali može zaštititi i policijske službenike u slučaju neosnovanih pritužbi na njihov rad, kao i smanjiti rizik od napada na policijske službenike.  Sama spoznaja da vas se snima može djelovati odvraćajuće u pogledu nasilja i općenito nezakonitog postupanja, a zakonite snimke svakako su korisne u postupcima u kojima treba utvrditi što se i kako dogodilo u nekoj konkretnoj situaciji'', objasnila je. 

Kako pravobraniteljica navodi upravo su pritužbe u ovom području jedne od najčešćih koje prima od građana, a između ostalog odnose se i na uporabu sredstava prisile uz elemente nasilja i neprofesionalno i neetično ponašanje policijskih službenika prema građanima, a takve predmete njen ured otvara i na vlastitu inicijativu. 

''Prema iskustvu naše institucije, s obzirom na to da su među ispitnim postupcima koje provodimo i oni koji se odnose na kršenja prava tijekom policijskog postupanja, na žalost velik broj navoda o neprofesionalnom i nedoličnom ponašanju policijskih službenika ostaje nerazriješen, upravo zbog nedostatka dokaza, jer se činjenice utvrđuju temeljem izjava policijskih službenika i građana koje su u pravilu suprotne''. S toga smatra kako bi snimke bile itekako korisne za utvrđivanje činjenica vezano za policijsko postupanje. 

Šimonović Einwalter: 'Tijekom projekta 2015. godine, u niti jednom predmetu u kojem smo zatražili dostavu video snimke, nismo ju od MUP-a dobili'

Međutim, napominje kako to nije ''čarobno'' rješenje, jer za to, kako navodi moraju biti osigurani određeni uvjeti jer ako njih nema moguće su i negativne posljedice.

Šimonović Einwalter podsjetila je da već postoje određeni zakonske pretpostavke, kao npr. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (čl. 3.a) kojim je propisano, između ostalog, da je policija ovlaštena, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih službenika, zvučno i vizualno ili na drugi način snimiti obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti odgovarajućim tehničkim sredstvima.

Što se pak tiče same tehničke pripreme i edukacije policajaca o korištenju kamera, pravobraniteljica smatra kako je izuzetno potrebno da snimanje bude pouzdano, a policijski službenici osviješteni o njegovim prednostima i obučeni za korištenje kamera. 

''To posebno ističem jer, na žalost, upravo tijekom projekta iz 2015. godine, u niti jednom predmetu u kojem smo zatražili dostavu video snimke, nismo ju dobili, uz obrazloženje MUP-a da postupanje nije bilo zabilježeno, što onda čitavu ideju čini neučinkovitom'', naglasila je Šimonović Einwalter.

Također, ''samo snimanje policijskog postupanja ne može biti zamjena za efikasan nadzor nad postupanjem policijskih službenika koji, uz nas koji postupamo po pritužbama građana i na vlastitu inicijativu te, ovisno o ishodu ispitnog postupka, upućujemo preporuke i upozorenja MUP-u, provode unutarnja kontrola MUP-a, zatim Povjerenstvo za rad po pritužbama koje predstavlja građanski nadzor nad radom policije, a u konačnici i Ustavom zajamčena sudska kontrola nad radom policije''.

Jasno je da je priroda policijskog posla takva da zahtijeva iznimno visoki stupanj odgovornosti i profesionalnosti, a osnovni preduvjet, prema njoj, za to je dobro educirani policijski službenik, uključujući naravno o obvezi poštivanja ljudskih prava, ali istovremeno koji ima primjerene uvjete rada i primjerena primanja za svoj posao.

Pravobraniteljicu, između ostalog, zabrinjava i situacija u kojoj prema popunjenosti radnih mjesta u policijskim postajama nedostaje značajan broj policijskih službenika, a tendencija je da će se isto nastaviti. Sve će to prema Šimonović Einwalter, ''u konačnici, imati posljedice za profesionalno postupanje policijskih službenika u 'kritičnim' situacijama, što može rezultirati s neželjenim posljedicama po slobode i prava građana, kao i provođenjem manjkavog unutarnjeg policijskog nadzora''.

MUP: Električni paralizator sastavni dio specijalne policijske opreme policijskih službenika Antiterorističke jedinice Lučko

Iz MUP-a su nam pak odgovorili da prema odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u čl. 81 navedena su sredstva prisile koja policijski službenici smiju uporabiti u slučajevima propisanim tim Zakonom, a ''radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti ako je vjerojatno da se mjerama upozorenja i naredbi neće postići cilj''.

Prema Zakonu električni paralizator ili poznatije elektrošoker, dopušteno je uporabiti kao sredstvo prisile u slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za uporabu posebnih vrsta oružja, a odluku o uporabi posebnih vrsta oružja donosi glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti.

Iz MUP-a su nam potvrdili kako su za sada električni paralizatori sastavni dio specijalne policijske opreme policijskih službenika Antiterorističke jedinice Lučko.

SPH: 'Bolje opremljeni policajci mogli bi se i bolje obraniti i spriječiti druge teže posljedice u mnogo slučajeva'

SPH se već godinama zalaže za uvođenje elektrošokera po uzoru na američke kolege jer, kako kažu, smatraju da je, bez je obzira na sve, bolje upotrijebiti njega za onesposobljavanje počinitelja nego vatreno oružje, a ''isti je sigurniji i za počinitelja, kao i za policijskog službenika jer je to dodatni način obrane''.

''Njegovom se upotrebom može smanjiti broj slučajeva s težim posljedicama za policijske službenike, počinitelje i imovinu'', objasnili su. 

Iz SPH-a podsjetili su i na nekoliko slučaja u kojima bi prema njima korištenje 'šokera' bilo opravdano.

U Splitu su tako, 2018. godine, policijski službenici zatekli dvije osobe u pokušaju provale od kojih je jedna nožem napala policijskog službenika. ''Tom je prilikom u svrhu sprječavanja daljnjeg napada te obrane života i tijela policijski službenik uporabio vatreno oružje, najprije hicem upozorenja, te zaustavio daljnji napad. Time je spriječio i najteže posljedice po policijske službenike – u samom događaju jedan naš kolega je teže, a trojica su lakše ozlijeđena, a napadač je zadobio prostrjelnu ranu noge''.

Prema njima postoje mnogi slučajevi kad nije moguće upotrijebiti sredstvo prisile kao što je oružje. ''Imamo slučaj u Belovaru pokraj Sesveta, kad je počinitelj obiteljskog nasilja polio benzinom i zapalio dva policajca i nanio im teške ozlijede te doveo njihovu daljnju mogućnost rada u pitanje, a ugroženi su bili i napadačevi roditelji i dijete''. Također, ''zbog gusto naseljenog područja, policajci nisu upotrijebili oružje kao sredstvo prisile u slučaju obiteljskog nasilja u Vrbovcu, gdje je alkoholizirani počinitelj napao sina i policijske službenike, pritom teško oštetivši tri policijska vozila''.

Time su objasnili kako prijedlog SPH-a nije vezan samo za nedavni napad na policijske službenike, ali smatraju da bi se ''bolje opremljeni policajci mogli, naravno, i bolje obraniti i spriječiti druge teže posljedice u mnogo slučajeva''.

Pučka pravobranitelja protiv korištenja elektrošokera

Međutim, sa stavovima o korištenju elektrošokera ne slaže se pučka pravobraniteljica.

''Tu je moj stav drugačiji od onoga za snimanje, jer postoje znatne kontroverze i mogućnosti negativnih posljedica, prvenstveno po pitanju sigurnosti njihova korištenja. UN-ov Odbor protiv mučenja (CAT) istaknuo je zabrinutost zbog njihovog korištenja koje može predstavljati mučenje jer ne samo da uzrokuje jaku bol, već može uzrokovati i smrt'', objasnila je te dodala:  

''O ovoj temi svakako je relevantan i stav mehanizma Vijeća Europe, Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), koji ističe mogućnost zlouporaba elektrošokera i utjecaja na zdravlje. CPT je istaknuo i da je nesporno da uporaba elektrošokera stvara posebne zdravstvene rizike, kao što je mogućnost ozljede pri padu nakon primjene, ili mogućnost opeklina pri duljem korištenju'', zaključila je Šimonović Einwalter za Direktno.