TETOVAŽE KAO ZAŠTITA OD OSMANLIJA
Tradicionalno 'sicanje' Hrvata katolika u BiH ponovno aktualna tema: Znate li za ovaj običaj?
Običaj tradicijskog tetoviranja predstavlja važan etnološki element u kulturnoj povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine. Ova praksa trajnog označavanja kože, koja se najčešće provodila među ženama i djevojčicama, ali i među dječacima i danas je aktualna, na malo drugačiji način, budući da se mnogi u današnje vrijeme trude običaje i tradiciju otrgnuti zaboravu.
Naime, Bosna je pala pod Turke 1463. godine, a Osmansko Carstvo je tada zavladalo prostorom današnje BiH i svoju je vladavinu zadržalo sve do 1878. godine što je itekako ostavilo utjecaja. Oblici suprostavljanja nasilnoj islamizaciji bili su različiti, a jedan od tih je bilo tetoviranje kršćanskih simbola. Nemuslimanskom stanovništvu preostalo je nadati se kako osmanski agresori, kada vide kršćanski simbol tj. križ, neće oteti njihovu djecu, bilo mušku ili žensku.
Taj običaj tetoviranje kršćanskih simbola naziva se sicanje. 'Sicalo' se ruke, čela i prsa. Kako su Turci otimali kršćansku djecu i slali ih u Tursku da budu janjičari i sluge, katolici su tako željeli zaštitili svoju djecu i zauvijek ih obilježiti, kako bi uvijek znali kome pripadaju. Kasnije su Turci običavali iskoristiti pravo prve bračne noći, tj. spavali bi s tek vjenčanom djevojkom prije nego to učini njezin muž. Po predaji, djevojke katoličke vjere su tetovirane kako bi bile zaštićene i kako bi u slučaju da ih Turci odvedu, uvijek znale i bile svjesne svoga porijekla.
Tetoviralo se na katoličke blagdane
Iz povijesti je jasno vidljivo da je pripadanje hrvatskom korpusu značilo i automatsko pripadanje Katoličkoj Crkvi, navodi HU Benedikt. Tetovirana su muška i ženska djeca od treće do 18. godine i to na blagdan Svetog Josipa, Blagovijest, Veliki Petak i u Korizmeno vrijeme.
Poruka iz Gruda ujedinila Hrvate u BiH: 'Herceg-Bosna je sinonim za sve ono što jesmo'
Križevi su obično bili dio cijelog ornamenta, pomiješanog s raznim tradicionalnim uresima dijelom poganske simbolike starih Slavena i Ilira. Osim kod mladih, koji danas takve tetovaže stavljaju kako bi podsjetili na svoje pretke, ipak još uvijek na području Uskoplja, Bugojna, Kupresa, Kraljeve Sutjeske i Rame možemo susresti žene, bake, koje su tetovirane tradicionalnom tehnikom.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.