Tomaševićeva štetna teorija pada u vodu: Projekta nema u GUP-u, ali bivši aktivist ne odustaje

Riječ je o kompleksnoj situaciji u kojoj ima više varijabli koje treba uzeti u obzir prilikom rješavanja gorućeg problema gomilanja otpada. Do sada smo vidjeli da se rješenja na nacionalnom nivou oslanjaju na koncept odvajanja otpada i zabranjivanja određenih vrsta plastike u skladu s europskom legislativom, kada je riječ o industriji, iako su rezultati kada je riječ o smanjenju gomilanja plastičnog otpada poražavajući na razini cijele Europske unije.

Svaka osoba koja živi u EU-u proizvela je u prosjeku 36,1 kg plastičnog ambalažnog otpada u 2021. godini, podaci su s kojima je izašao Europski parlament. Količina plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku povećala se za oko 29 posto (8,1 kg po osobi) između 2010. i 2021. godine. U 2021. godini, u EU-u je proizvedeno ukupno 16,13 milijuna tona plastičnog otpada. Reciklirano je 6,56 milijuna tona.

Kada je riječ o recikliranju plastike, prema dostupnim podacima, Hrvatska spada u skupinu EU zemalja s najmanjim postotkom kilograma recikliranja plastike po stanovniku, dok u tome prednjače Njemačka, Španjolska, Italija i Irska. Kada je riječ o Zelenom planu Europske unije, on obuhvaća koncept kružne ekonomije, kojim se želi postići smanjenje količina opasnih kemikalija u otpadu i proizvodnim procesima, mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, potpuno kružnog gospodarstva bez toksina do 2050., uključujući stroža pravila recikliranja i obvezujuće ciljeve za upotrebu materijala i potrošnja do 2030.

FOTO: Eurostat

EU ne financira spaljivanje otpada

Sama EU se postupno okreće od spaljivanja otpada i njegove pretvorbe u energiju, a glavne europske financijske institucije to isključuju iz financijske potpore. Nakon što su postavljeni ambiciozni ciljevi koje smo naveli gore u tekstu, jasno je da su potrebne brze i snažne promjene. Glavni razlog je taj što je spaljivanje otpada proces koji intenzivno emitira ugljik u atmosferu i potkopava napore da se smanje emisije ugljika i time postigne ugljična neutralnost na vrijeme.

Pa zašto onda Tomašević i dalje inzistira na izgradnji spalionice protiv čega je svojedobno i sam prosvjedovao? Iako je sredinom srpnja odjeknula informacija da spalionice otpada u novom Generalnom urbanističkom planu Zagreba nema, sam Tomašević je kazao  kako sve to i dalje ne znači da spalionice neće biti, barem dok naručena studija izvodljivosti ne procijeni isplativost takvog pogona za glavni hrvatski grad.

Tomašević je pritom napomenuo da spalionice zaista nema u GUP-u, ali je za slučaj njezine izgradnje dovoljno to što je zabilježena u Prostornom planu koji je i dalje važeći. Ako se Grad Zagreb pak odluči na sustav mehaničko-biološke obrade (MBO) bez spaljivanja, nerazvrstani ostatak bi se navodno slao u neke druge sredine koje već raspolažu pogonom za spaljivanje.

FOTO: HINA/Edvard Šušak (na fotogrfiji Marko Šošak)

Spalionica pritisak koalicijskih partnera?

Marko Košak, voditelj kampanje protiv spaljivanja otpada i potpredsjednik Zelene akcije, tom je prigodom kazao za Deutsche Welle da, iako im je drago da je nakon dugogodišnje borbe udruga i građanskih inicijativa spalionica otpada obrisana iz GUP-a, "nipošto nam nije drago da se, zbog evidentnog pritiska koalicijskog partnera (što bi bio SDP, op.a.), koji očigledno podilazi spalioničarskom lobiju, i dalje rade studije kojima se ispituje isplativost njene potencijalne buduće izgradnje". 

Isplativost ne može biti jedini kriterij, pogotovo ne u svjetlu novih dokaza o zagađenju prehrambenih ekosustava u okruženju novih spalionica u EU, istaknuo je. O štetnosti spalionica godinama progovara i Udruga za zaštitu okoliša Resnik, čija je predsjednica  Branka Genzić-Horvat nedavno o tome govorila za portal Direktno.

"Spalionice su dokazano vrlo opasne za zdravlje i okoliš (tlo, vode, zrak), što dokazuju brojne, a potvrđuju i najnovije nezavisne studije u Europi i svijetu, koje emitiraju najotrovnije kancerogene i mutagene spojeve, koje ne zaustavljaju nikakvi filteri, dioksine i furane, teške metale i stakleničke plinove u okoliš", kazala je i podsjetila na načela kružne ekonomije na kojima počiva i Zeleni plan EU-a. To obuhvaća, podsjetila je, lokalna reciklažna dvorišta, kompostane i sortirnice te burze otpada i pristupanjem otpadu kao sirovini, što i dalje ne vidimo u mnogim sredinama u Hrvatskoj.

FOTO: HINA/Admir Buljubašić (na fotogrfiji Branka Genzić-Horvat)

'Rado ćemo mu pružiti pomoć'

"Legitimno je i legalno pravo građana i udruga civilnog društva štititi svim sredstvima temeljna ljudska prava zagarantirana Ustavom, a osobito pravo na zdrav život i okoliš i jednakost pred zakonom. U tome nas podržava veliki broj građana i drugih udruga, neovisno o političkim i ideološkim uvjerenjima", naglasila je predsjednica Udruge.

Unatoč dokazima Tomašević ustraje u ostvarenju besmislenog plana: 'Spalionice su dokaz neuspjeha

No, što ako Tomašević i dalje ne odustane od svoje ideje? "Ako pak gradonačelnik donese odluku o uspostavi sustava gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom gospodarenja i cirkularnom ekonomijom i u javnom interesu koji građani trebaju (što zasigurno spalionica i uvoz smeća u  ZCGO nije), rado ćemo mu pružiti pomoć, umjesto da sramotno na nas i građane šalje interventnu policiju, kako bi ga štitila od njegovih vlastitih  nezakonitosti", zaključila je.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.