Tomašević ima tajni plan za zagrebački otpad: Pitanje je hoće li mu EU dati zeleno svjetlo

Kako bi se otpad i njegov utjecaj na okoliš smanjio, EU je usvojio ambiciozne ciljeve za recikliranje i odlaganje otpada te radi na promjenama kod ambalažnog otpada. Cilj je potaknuti prelazak na održiviji model, to jest kružno gospodarstvo. EU potiče sprečavanje nastanka otpada i ponovnu uporabu proizvoda kad god je to moguće. Ako to nije moguće, prednost daje recikliranju (uključujući kompostiranje), nakon čega slijedi upotreba otpada za proizvodnju energije. Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je odlaganje otpada primjerice na odlagalištima, iako je to ujedno i jedna od najjeftinijih opcija.

Iako se količina otpada po stanovniku povećala, način na koji gospodarimo otpadom se poboljšao - povećalo se recikliranje i kompostiranje, a smanjeno je odlaganje na odlagalištima otpada, navode iz Europske unije. U skladu s Direktivom EU-a o odlagalištima otpada, države članice moraju do 2035. godine smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta na 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada. EU također izvozi dio svojeg otpada. Izvoz otpada iz EU-a u zemlje koje nisu članice EU-a 2022. dosegnuo je 32,1 milijun tona, što je smanjenje od tri posto u odnosu na 2021. godinu. Većina otpada koji se izvozi izvan EU-a sastoji se od željeznog i obojenog metalnog otpada (55 posto) koji uglavnom odlazi u Tursku.

EU je također izvezao dosta papirnatog otpada (15 posto), a glavna destinacija bila je Indija. U 2022. godini 39 posto otpada iz EU-a otišlo je u Tursku (12,4 milijuna tona), a slijede Indija (3,5 milijuna tona), Ujedinjena Kraljevina (2,0 milijuna tona), Švicarska (1,6 milijuna tona) i Norveška (1,6 milijuna tona). EU želi suzbiti nezakonit izvoz i u odredišnim zemljama osigurati gospodarenje otpadom na način prihvatljiv za okoliš. U veljači 2024. Parlament je odobrio stroža pravila za slanje otpada u treće zemlje. Pravila će zabraniti izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a i uvesti strože uvjete za izvoz u zemlje OECD-a. Slanje otpada u drugu državu EU-a bit će moguće samo u iznimnim okolnostima.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

Zagrebačko smeće van Hrvatske 

Grad Zagreb tako procjenjuje da će kroz dvogodišnji okvirni sporazum izdvojiti dvanaest milijuna i šesto tisuća eura bez PDV-a za odvoz miješanog komunalnog, neopasnog, biootpada, ostatka s ulica te ostalog otpada od njegove mehaničke obrade na udaljenu, zasad nepoznatu lokaciju ili više njih, od kojih će neke biti i u inozemstvu. U rujnu ove godine Tportal naveo je kako je u tijeku savjetovanje sa zainteresiranim poslovnim subjektima za uslugu prijevoza s vozačem podijeljenog u četiri grupe.

U prvoj, za koju se planira izdvojiti najviše 8,6 milijuna eura bez PDV-a, traži se prijevoz tegljačem s poluprikolicom volumena tovarnog prostora minimalno 80 kubnih metara. U drugoj bi se prijevoz obavljao tegljačem s kiperskom poluprikolicom volumena tovarnog prostora minimalno 50 kubnih metara, a za to je predviđeno 1,57 milijuna eura bez PDV-a. Isti iznos planiran je i u trećoj grupi za prijevoz roll kiperom s prikolicom spremnika volumena minimalno 28 kubnih metara. U svakoj od ovih grupa predviđeno je devet udaljenosti za koje će prijevoznici morati dati ponudu, a kreću se do 49 i preko 400 kilometara.

Za četvrtu grupu predviđeno je 787,5 tisuća eura bez PDV-a, ali nije precizirano kakav se prijevoz traži. Tek je navedeno da se radi o odvozu otpada u inozemstvo. I u ovom slučaju ponuđači će morati dostaviti ponude za devet udaljenosti. U prvoj grupi za sve udaljenosti predviđen je odvoz 12.400 tona smeća, a u tri preostale u svakoj po 20.600 tona. Naveli su te dodali kao bi utovar rasutog smeća i vaganje osigurao Grad na Jakuševcu.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

Investicija vrijedna oko 140 milijuna eura

Portal Direktno uzastopno je Gradu Zagrebu slao upit na ovo temu. Zanimalo nas je zašto se Grad odlučio na izvoz miješanog komunalnog, neopasnog, biootpada, ostatka s ulica te ostalog otpada u inozemstvo. Na koji rok i u koje zemlje će ga izvoditi te koliko će to koštati. Postavili smo pitanje i je li to samo privremena situacija dok se ne riješi problem Jakuševca ili trajna te pitali  jesu li upoznati s pooštravanjem europskih pravila za izvoz otpada u treće zemlje. Na naš upit nismo dobili odgovor iako smo ga opetovano tražili i molili za bilo kakvu informaciju. Ako ga ikada primimo, isti ćemo odmah objaviti.  

Podsjetimo, Tomislav Tomašević najavio je u kolovozu da će se centar za gospodarenje otpadom izgraditi do 2028., i to po najnovijim EU ekološkim standardima. Bit će to zatvoreno postrojenje i nikakav neugodan miris, a kamoli zagađenje ne smije iz njega izaći, naglasio je. Gradnja CGO-a omogućit će zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec. CGO je investicija od oko 140 milijuna eura te je upravo u završnoj fazi postupak javne nabave za odabir tvrtke koja će napraviti projektnu dokumentaciju, a vrijednost toga je oko 800.000 eura.

Tomašević priznao: 'Zadnji smo koji smo to imali, to je zakonom zabranjeno'

Tomašević je objasnio da jedino sada, kada upravljaju tim gradskim zemljištem koje se vratilo u posjed Gradu Zagrebu nakon 24 godine, mogu graditi centar za gospodarenje otpadom, a mogu dobiti i EU sufinanciranje za izgradnju trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda, investiciju vrijednu 94 milijuna eura, budući da time, prema pravilima EU, ne smije upravljati privatno poduzeće. 

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.