ANALIZA RADA MINISTRA POLJOPRIVREDE

Tolušić je imao hrabrosti pokrenuti što drugi nisu, ali zamjerke su samopromocija i sudbina baranjske zemlje

Autor

Rafael Jurčević

Portal Direktno nastavlja s analizom rezultata rada ministara, ususret polovici mandata ove Vlade. Jedna od većih promjena u više od godinu dana mandata vezana je upravo uz ministra kojeg ovog tjedna analiziramo. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić postao je prije mjesec dana i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo.

02.07.2018. u 09:59
Ispiši članak

Ministar Tomislav Tolušić je u fokus javnosti prvi put došao kad je obnašao mjesto župana Virovitičko-podravske županije.

Virovitičko-podravska županija se u njegovom mandatu isticala po iskorištavanju sredstava iz fondova Europske unije. Navedena županija je u njegovom mandatu osnovala svoju razvojnu agenciju, poduzetnički inkubator, počela izgradnju sustava navodnjavanja Kapinci-Vaška, a izgrađeno je i više od 40 školskih objekata, a i nekoliko zdravstvenih objekata, među njima i Opća bolnica.

Zapaženi rezultati u pogledu iskorištavanja europskih sredstava bili su dovoljan razlog da se Tomislava Tolušića imenuje 2016. godine ministrom regionalnog razvoja i europskih fondova. Vlada u kojoj je sudjelovao kao ministar nije dugo trajala zbog sukoba između koalicijskih partnera, pa se njegov rad na mjestu ministra tog ministarstva ne može ni ocjenjivati, iako je imao nekoliko zapaženih istupa i inicijativa.

Tolušić je dobio povjerenje u stranci i od strane novog premijera Andreja Plenkovića pri formiranju aktualne Vlade. Imenovan je ministrom poljoprivrede, na kojoj funkciji je ostvario i određene rezultate, a i dobio određeno promaknuće pošto je naslijedio Martinu Dalić na mjestu potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo.

Odmah nakon preuzimanja nove funkcije morao je rješavati problem Agrokora zajedno s Darkom Horvatom, a u problematiku Agrokora svakako je bio upućen jer su Agrokorove kompanije praktički predvodnik poljoprivrede u Hrvatskoj te o njima ovisi poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj.

Za komentar poljoprivredne politike u Hrvatskoj te ocjenu rada ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića portal Direktno kontaktirao je Udrugu Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" i bivšeg čelnika Hrvatske poljoprivredne komore Matu Brlošića.

'Problem hrvatske poljoprivrede je upravo u samom ministarstvu'

Udrugu OPG-a "Život" godinama je vodio poznati seljački aktivist i poljoprivrednik Antun Laslo, kojeg je ove godine naslijedio docent s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Vladimir Margeta. Udruga predstavlja vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji čine stup hrvatske poljoprivrede.

Udruga je izuzetno kritična prema radu ministra Tolušića. Njegov rad su ocijenili dvojkom, jer smatraju da se njegov rad sastoji od samopromocije bez pokrića i uporišta u rezultatima.

Kao najveće probleme u njegovom mandatu su ocijenili to što ministarstvo nije oduzelo baranjsku zemlju Agrokoru za koju smatraju da će "pasti" u ruke stranaca, ali smatraju pogreškama i sve uredbe i pravilnike koje je ministarstvo donijelo u njegovom mandatu. 

Iz udruge "Život" nisu manje kritični ni prema njegovim prethodnicima na mjestu ministra poljoprivrede: "Temeljni problem razvoja ruralnih krajeva i poljoprivrede svih ovih godina je Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa svojim agencijama i upravama te zakonima i pravilnicima, uz nepoznavanje problema i nerad te su oni direktno odgovorni za loše stanje u poljoprivredi u zadnjih 26 godina. Svi su oni bili elementarna nepogoda za poljoprivredu."

Za najpoznatije ministrove inicijative o zabranama nepoštenih trgovačkih praksi te pokušaju smanjivanja uvoza iz drugih zemalja, pogotovo onih koji ne dolaze iz Europske unije kažu da se radi o propalim pokušajima.

"Još nisu donijete odluke o dodjeli sredstava iz Mjere 4 za natječaj iz 04.2017, iako je on tvrdio da će se sve riješiti u 90 dana. Odobravanje projekta nije ništa brže ali je kompliciranije i podijeljeno u dvije faze, ništa bolje nego što je bio za bivših ministara", rekli su nam iz Udruge OPG-ova Život na pitanje o tome koliko je aktualno Ministarstvo učinilo za navodnjavanje i iskorištavanje europskih fondova.

S druge strane, bivši čelnik udruge "Brazda" i Hrvatske poljoprivredne komore te sadašnji predstavnik malih dobavljača u privremenom Vjerovničkom vijeću Agrokora Mato Brlošić smatra kako se ne može izjednačavati rad ministra Tolušića s prijašnjim ministrima.

Brlošić: Ministar Tolušić se trudi, imao je hrabrosti pokrenuti što drugi nisu

"Poljoprivredne politike do dolaska ministra Tolušića bile su pasivne, pogotovo smo propustili dosta toga nakon ulaska u Europsku uniju. Ministar Tolušić se u svakom slučaju potrudio da se sve ono što se može ispraviti ispravi. Napravio je napore u pogledu mladih poljoprivrednika, imao je hrabrosti nešto pokrenuti za što su se drugi bojali", rekao nam je Brlošić.

Brlošić je posebno spomenuo slučaj s donošenjem pravilnika o uvozu voća i povrća iz zemalja koje nisu članice Europske unije, a koji je propao: "Sjetimo se onog uvoza,. Tolušić se u navedenim slučaju dobro pokazao, ali Vlada je tu zakazala. Nije dobio potporu Vlade kad je trebao i to je propalo".

Najbolje rješenje za hrvatsku poljoprivredu po bivšem čelniku poljoprivredne komore je u tome da jedna osoba ili jedna stranka vodi Ministarstvo poljoprivrede najmanje šest godina jer smatra da bi se tek tada ostvario nekakav kontinuitet politika koji bi dao rezultate.

"Sustav je trom, ogroman je to resor, bitno je da se on trudi i pokušava riješiti probleme. Zakon o dodjeli poljoprivrednih zemljišta je dobar, iako su dosadašnji posjednici izgubili pravo prioriteta, što je jedan mali minus, ali se radi o dobrom zakonu. Dobar je i Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, jer se napokon definira status poljoprivrednika u Hrvatskoj i izjednačava nas se s drugim pravnim subjektima, to su dobre stvari koje se rade", istaknuo je Brlošić.

Brlošić ima i drugačiji pogled na korištenje sredstava iz europskih fondova od Udruge "Život", smatra kako je ministar dobro postupio: "Problem je u samom sustavu koji je trom i ogroman. Jakovina je raspisao natječaj, a nije htio donijeti odluku o Mjeri 4. Romić je bio kratko ministar, ali ni sam nije donio odluku. Kakva god bila, odluka je donesena, trebalo bi ići sve brže, puno je tu natječaja, mora biti sve jednostavnije."

Za kraj Brlošić nam kaže da su sva europska sredstva bila "zarobljena" sve dok ministar Tolušić nije donio odluku o Mjeri 4: "Nije se moglo funkcionirati bez te odluke, promijenjeni su pravilnici, ubrzano je raspisivanje natječaja. Ali postoji tu dosta posla i s europskim pravilima, u svakom slučaju je dobro što se nešto pokrenulo".

Za ocjenu svog rada portal Direktno poslao je upit i samom Ministarstvu poljoprivrede.

Ministarstvo: Postignut je velik napredak u povlačenju europskih sredstava

Iz ministarstva su nam odgovorili kako Zakon o poljoprivrednim zemljištima i Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi spada u najveće uspjehe u zadnjih godinu dana rada. 

Napominju kako su svojim raznim politikama značajno pomogli mljekarima, ribarima, ali i vinogradarstvu: 

"Uvjerili smo Europsku komisiju da hrvatski vinari imaju legitimno pravo proizvoditi i tržiti vino s oznakom sorte teran unutar Zaštićene oznake izvornosti 'Hrvatska Istra'. Veliki broj povijesnih i tehničkih dokaza EK nije ignorirala te je usvojila delegirani akt kojim se hrvatskim vinarima dozvoljava proizvodnja vina sorte teran.

Kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018. do danas je odobreno 274 projekata investicije u vinarije, rekonstrukciju vinograda i promidžbu vina za 203 milijuna kuna potpore."

Odgovorili su nam i o svom radu na povlačenju europskih sredstava, za koji kažu da je uspješan te da su za to zaslužni učinkoviti rad uprava i agencija te smanjenje "birokracije i poboljšanje komunikacije s poljoprivrednicima:

"Tijekom 2017. i prvih šest mjeseci ove godine postignuto je više nego protekle tri godine.  U brojkama gledano to znači da je od 1. siječnja 2017. do danas ugovoreno više sredstava nego od početka ovog programskog razdoblja, odnosno od siječnja 2014. do kraja 2016. U godinu i pol dana, za projekte iz ruralnog programa izdano je 8500 odluka u vrijednosti 4,8 milijardi kuna. Broj prigovora poljoprivrednika na rezultate natječaja pao je s 24% na 7%. 

Grade se nove farme, kapaciteti za preradu, podižu novi voćnjaci, maslinici, poljoprivrednici kupuju novu poljoprivrednu mehanizaciju koja zamjenjuje traktore kupljene prije 40-ak i više godina. Gradi se 57 vrtića u ruralnim područjima, a ovaj mjesec je otvoren i novi natječaj za 100 vrtića. 

Grade se pristupne ceste, vodovodi i sustavi navodnjavanja čime se EU novcem uvelike poboljšava lokalna infrastruktura za koju jedinice lokalne samouprave nisu imale potrebnih sredstava".

Za kraj su istaknuli i program besplatnih obroka hrvatskim školarcima nazvan 'Školska shema': 

"Izravno su povezane škole i dobavljači, mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja proizvode mlijeko, voće i povrće. U 'Shemu' se uključio najveći broj dobavljača i škola u odnosu na protekle 4 godine provedbe ove EU mjere kojom se žele promijeniti prehrambene navike školske djece.

'Shema' funkcionira na način da se djeci u škole, jednom tjedno tijekom cijele školske godine, dostavlja voće i povrće te im se nudi kao zaseban obrok. Do sada je kroz ovu shemu isporučeno preko 4.000 tona voća za što je dobavljačima isplaćeno ukupno 50 milijuna kuna."

Svoju ocjenu rada ministra Tomislava Tolušića možete dati u anketi: 

 

 

Glasova: 448

Glasovanje je završeno

Palac gore

67%

Palac dolje

33%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.