OTVORENO NOVO BOJIŠTE

Tog dana krenuo je napad na Dubrovnik: 'Odsječeni smo od svijeta, ali ne bojte se'

Autor

Bjonda Lučić

Početkom listopada 1991. godine otvoreno je novo bojište u Hrvatskoj. Bitka za Dubrovnik počela  1. listopada spomenute godine kada u rano jutro pokrenut opći napad na šire područje grada Dubrovnika. Rezervisti JNA i dobrovoljci Teritorijalne obrane Crne Gore, Istočne Hercegovine i četničke dragovoljačke postrojbe krenuli su prema Konavlima i Dubrovniku.

30.09.2024. u 22:05
Ispiši članak

Neprijateljske snage brojile su gotovo 30 tisuća vojnika potpomognutih sa 100 tenkova, 50 oklopnih transportera, 120 topova, oko 100 zrakoplova te nekoliko ratnih brodova. Područje Dubrovnika branilo je tek nešto više od 900 hrvatskih vojnika i policajaca pod vodstvom generala Nojka Marinovića. Napad je krenuo u tri smjera.

Postrojbe JNA i teritorijalne obrane iz Crne Gore prešle su granicu na Debelom brijegu i krenule prema Konavlima. Postrojbe iz Istočne Hercegovine iz pravca Ivanice krenule su prema Brgatu, te iz pravca Huma prema Osojniku. Istovremeno je jedan dio Hercegovačkog i dio Titogradskog korpusa krenuo preko sela Ravna i Čepikuća prema Slanom. 

Isto jutro zrakoplovi su raketirali odašiljač na Srđu te doveli Dubrovnik u komunikacijsku blokadu, a već prvog dana grad je ostao bez struje i vode. U opkoljenom gradu ostalo oko 50 tisuća stanovnika, a snimke razaranja ovog povijesnog blaga brzo su obišle su svijet. Nakon osam mjeseci opsade, Dubrovnik je deblokiran u svibnju 1992. godine.

FOTO: Tom Dubravec / CROPIX

Ohrabrenje biskupa Puljića: Ne bojte se

U stanovnike Dubrovnika i okolice uvukao se strah, a poruku vjere i utjehe uputio im je biskup dubrovački Želimir Puljić preko radio Dubrovnika.

"Dragi slušatelji Radio Dubrovnika, u ovoj besanoj noći, dok se svi snebivamo nad svime što se događa oko nas, i dok strepimo nad tim kako ćemo jutro dočekati, mislim na sve vas. Molim se za vas, dijelim svu muku, brigu, tegobe i nevolje ovoga vremena naše velike narodne kušnje. Sve više osjećam da smo i kao pojedinci i kao narod uronjeni u misterij križa. Zapamtit ćemo ovaj dan, 1. listopada ’91 ući će u povijest i kroniku našega grada kao dan početka nemilosrdnog napada, i s kopna i s mora i zraka", ohrabrivao je biskup Dubrovčane, prenosi HKM.

"Nema struje, nema vode, odsječeni smo od svijeta i telefonski i televizijski. Ali, nismo odsječeni od neba. Zato vam poručujem Kristov uskrsni pozdrav – ne bojte se! On je pobijedio i grijeh i zlo i smrt. Obećao nam je da će biti s nama u sve dane. On će nam donijeti svoj mir jer je rekao – mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Na sve vas koji me slušate zazivam obilje Božjeg blagoslova", poručio je tada biskup.

Heroj Domovinskog rata

Podsjetimo, zapovjednik obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu general Nojko Marinović preminuo je 2021. godine u dubrovačkoj bolnici nakon duge i teške bolesti u 73. godini života.  Teško je ranjen 19. ožujka 1992. godine od nagazne mine tijekom izviđanja, a u svibnju 1992. na vlastiti zahtjev napušta bolnicu i opet se priključuje obrani Dubrovnika. Postaje zamjenikom tadašnjeg zapovjednika Južnog bojišta generala Janka Bobetka, a nakon osam mjeseci u zapovjedništvu odlazi u mirovinu.

Samo riječi hvale za pokojnog generala Marinovića ima i Andrija Hebrang, koji je bio ratni ministar zdravstva i koordinator Saniteta oružanih snaga RH-a u vrijeme srpske agresije na Hrvatsku. On je svojevremeno za portal Direktno rekao kako je Marinović jedan od heroja Domovinskog rata "koji je odmah u početku srpsko-crnogorske agresije vidio da je napadnut jug Hrvatske i Dubrovnik te se odmah nesebično stavio na raspolaganje".

Hebrang: Marinović je jedan od heroja Domovinskog rata; Krstičević: Ne smijemo zaboraviti našeg Nojka i sve što je učinio za Hrvatsku

"Upravo njegova dobrota, odlučnost i domoljublje stvorili su veliki ugled među vojnicima koji su davali puno više od sebe, s obzirom na to da su bili u značajnoj manjini u odnosu na agresora. Davali su puno više upravo zbog takvih osobina svoga zapovjednika", rekao je Hebrang tada.

 

 

 

 

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.