BORBA ZA MOĆ U VRIJEME VIRUSA

TKO SU DOBITNICI I GUBITNICI? Kina je u korona krizi znatno manje pogođena nego SAD, ali stručnjaci upozoravaju: Njihovo zlatno doba je prošlo...

Autor

Rafael Jurčević

Globalna pandemija korona virusa počela je krajem 2019. godine, a kraj joj se ne nazire. Očekuje se kako će se prva cjepiva pojaviti krajem ove ili početkom iduće godine, a najcrnje prognoze govore kako bi korona virus trebao među nama ostati godinama. Optimističnije prognoze govore kako bi iduće ljeto trebalo izgledati kao i prije epidemije. 

18.10.2020. u 16:30
Ispiši članak

Pandemija je zaustavila svjetsko gospodarstvo, "razbila" globalni dobavljački lanac, nanijela velike štete turizmu i industrijama zabave. Očekuje se kako će oporavak najvažnijih svjetskih gospodarstava trajati najmanje nekoliko godina, a pravo je pitanje kad će se oporaviti neki sektori poput putovanja avionima, velikih zabava, sportskih natjecanja...

Rijetko tko se može smatrati pobjednikom i "profiterom" u globalnoj pandemiji, dok su na gubitku manje više svi.

Najveći dobitnik bi svakako mogla biti farmaceutska tvrtka koja bi prva izbacila na tržište cjepivo protiv korona virusa, među dobitnicima su i najbogatiji ljudi svijeta koji su u vrijeme 'lockdowna' povećali svoje bogatstvo, što upućuje na to da bi se razlike između bogatih i siromašnih mogle daljnje zaoštriti. 

Osim što je izazvala veliki gospodarski pad na svjetskom nivou, korona je već uzrokovala i nove promjene u globalnim odnosima moći. Teško se može reći kako je virus uzrok novog krvavog sukoba na Kavkazu ili da je uzrok napete političke i trgovinske politike između SAD-a i Kine, ali neki događaji već se mogu povezati s korona virusom. Virus je utjecao i na nasilne prosvjede u Srbiji, jednim dijelom je uzrokovao i prosvjede u Bjelorusiji, svakako je imao ili će imati i utjecaj na izbore u Hrvatskoj, SAD-u i drugim državama. Moguće je kako će virus i reakcija na virus ostaviti najveće političke posljedice tek idućih godina, nakon što epidemija i službeno završi.

Bitka za moć dvije najveće globalne sile

U fokusu globalne bitke za premoć u svijetu su svakako Sjedinjene Američke Države i Kina.

SAD su trenutno u teškoj gospodarskoj situaciji, zdravstvenoj (s više od 220 tisuća preminulih od korone), ali i u napetoj političkoj situaciji uslijed važnih predsjedničkih izbora. Državu su potresali i nemiri uzrokovani rasnim pitanjem, a nekadašnji poslovni centri izgledaju kao iz apokaliptičnih filmova.

Kina je s druge strane prošla znatno povoljnije u borbi protiv virusa. Službeni broj preminulih osoba od korone je izuzetno mali (manje od 5000 ljudi) što izaziva sumnje u točnost kineskih brojki. Broj zaraženih osoba je prema statistikama skoro 100 puta manji nego u SAD-u, što izaziva još i veće sumnje. 

S druge strane Kina će prema prognozama biti jedina velika država koja će imati rast BDP-a ove godine (prognoze govore  o rastu iznad dva posto), čime bi se moglo reći kako je Kina znatno povoljnije prošla u odnosu na ostatak svijeta.

Naravno, to izaziva i snažnu reakciju Amerikanaca. Američki državni tajnik Mike Pompeo je posljednjih mjeseci u svojevrsnoj diplomatskoj ofenzivi po europskim državama. Pompeo koristi priliku kako bi od europskih država dobio garancije kako neće koristiti najnovije 5G tehnologije od strane kineskih dobavljača, a jasno je upozorio i na to da europske države "daju" svoje informacije Komunističkoj partiji preko tehnoloških platformi poput TikToka. Radi se o sukobu koji snažno traje još od dolaska Donalda Trumpa na vlast, a sve je intenzivirano nakon početka epidemije. 

Posljedice korona krize će doći na naplatu svima

Za komentar dobitnika i gubitnika epidemije upitali smo poslovnog konzultanta s velikim iskustvom poslovanja s Kinom Davida Lekaja.

"Kratkoročno ili dugoročno svi će osjetiti gospodarske posljedice pandemije. U ovom trenutku je Kina na neki način u 'plusu', međutim posljedice korona krize će relativno brzo doći na naplatu. Kina je ovisna o izvozu, točnije o re-izvozu, a pandemija je upalila alarme svima koji imaju proizvodne pogone u Kini. Njemačka i Italija idu u nacionalizaciju strateških tvrtki, vraćaju proizvodnju iz Kine natrag u Europu. Isto tako postupaju i zemlje u kineskom susjedstvu, Japan, Koreja i Indija. SAD su takve planove imale i prije korona krize, no sada će stvari ubrzati. To će značajno pogoditi kinesko gospodarstvo,  jer više od 40 posto njenog izvoza čini re-izvoz. Oni će se pokušati okrenuti domaćem tržištu, međutim sumnjam da će uspjeti kompenzirati gubitke kroz domaću potrošnju iz dva razloga. Prvo, Kinezi su vrlo štedljivi, jer su donedavno bili jako siromašni i taj mentalitet je teško promijeniti. Drugo, jer su plaće u Kini dosta pale uslijed krize, od 20 do čak 50 posto", rekao nam je u svom komentaru Lekaj i dodao kako misli da će Kina na neki način platiti cijenu zbog propusta i zataškavanja zaraze u Wuhanu, iako kaže da će Kina teško priznati svoje greške.

Lekaj kaže i kako su SAD s druge strane zaista u poteškoćama, ali njihov mentalitet bi ih trebao vrlo brzo izvući.

"Amerikanci imaju ugrađen happy end kôd razmišljanja, i izraženu kompetitivnost i kreativnost. Od njih svi trebamo učiti, a ne nadati se da će Amerika propasti, jer neće. Ali ključna stvar koja razlikuje globalnu poziciju SAD i Kine je okruženje u kojemu se dvije zemlje nalaze. SAD je država koja ima stabilno okruženje i iz takve pozicije se može posvetiti globalnim ciljevima. Kina nije u takvoj poziciji, ona je u sukobu s većinom država u susjedstvu, vodi teritorijalne sporove. Ne možete biti globalno efikasni dok ste okruženi tenzijama sa susjedima i na rubu rata s Indijom i Tajvanom", kaže nam Lekaj i ističe kako je 'zlatno doba Kine' prošlo. 

Za Pompeovu diplomatsku ofenzivu po europskim državama Lekaj smatra kako je ostvarila uspjeh: "Pompeo je ponajprije osoba kojoj je sadržaj važniji od forme, dakle nije klasični diplomat. Njegovo slaganje kockica u vanjskoj politici SAD-a je rezultat promišljanja čovjeka koji je bio šef Središnje obavještajne agencije CIA-e, koji je vojnu naobrazbu stekao na West Pointu, a doktorat prava na Harvardu. Italija i Grčka su najizloženije kineskom utjecaju i već možete vidjeti promjene u reakcijama i eksplicitno odbijanje pritisaka Kine. I njemački stav se potpuno promijenio, tako da nema sumnje u uspjeh Pompeove misije".

'Hrvatski poduzetnici bi se trebali fokusirati na nova tržišta'

Dugogodišnjeg konzultanta za poslovanje s Kinom smo upitali i kako će globalna pandemija utjecati na gospodarske odnose Hrvatske i Kine te bi li preporučio hrvatskim poduzetnicima poslovanje u toj gospodarskoj i političkoj velesili.

"Kinesko gospodarstvo je i prije početka pandemije bilo u silaznoj putanji, pa su njihove investicije izvan Kine drastično reducirane. Sada je projekt 'Novog puta svile' potpuno stao, čak i započeti projekti su zaustavljeni. Kod nas su se pompozno najavljivale investicije iz Kine, ali ih nije bilo. Ako ćemo biti sarkastični sada je porasla trgovinska razmjena, jer uvozimo zaštitne maskice i dezinfekcijska sredstva iz Kine. Očito je da Hrvatska nije bila u fokusu kineskih investicija, ali se uvijek možemo nadati da će se stvari promijeniti, možda nakon pandemije", istaknuo je Lekaj i savjetuje hrvatskim poduzetnicima da budu fokusiraniji na tržište naše (proširene) domovine - Europske unije.

"Od alternativnih tržišta osim Kine postoje i druga, poput Indije ili Turske. Turska je posebno zanimljiva, njihove tvrtke su vrlo jake i s njima se mogu graditi partnerstva za nastupe na trećim tržištima. Oni su i snažan most za zemlje Azije i  Bliskog istoka. Imaju moćne i velike tvrtke, obrazovane ljude koji ih vode i ogroman bazen osposobljene radne snage za velike infrastrukturne projekte. S obzirom na veličinu naše zemlje svakako mislim da Turska može zamijeniti Kinu u svim poslovnim segmentima i pružiti hrvatskim poduzetnicima partnerske mogućnosti na globalnoj razini. Uostalom, Francuzi i Talijani više surađuju s Turcima nego među sobom", zaključio je Lekaj na kraju razgovora za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.