LICEMJERJE

TKO JE TU LUD Traže veće plaće, a može ih zamijeniti mobilna aplikacija

Autor

Marijan Opačak

Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u četvrtak je podržao nastojanja sindikata u zdravstvu i obrazovanju da im se povećaju plaće te je apelirao na Vladu da prilikom pregovora o plaćama vodi računa i o "zaboravljenim radnicima bez kojih ova država ne bi mogla funkcionirati".

22.08.2019. u 21:54
Ispiši članak

Vidjela žaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu, pa je tako Radnički sindikat HZMO-a u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću između ostalog zavapio da je danas zaposlenje u javnim i državnim službama za mlade zadnja opcija jer su "plaće katastrofalno male, uvjeti rada izuzetno loši, a ljudi nas doživljavaju kao uhljebe koji ništa ne rade, a primaju velike plaće". 

Sindikat HZMO-a stoga apelira na premijera da vodi računa da uz liječnike i profesore u javnim i državnim službama rade i radnici bez kojih niti jedan hrvatski građanin ne bi mogao ostvariti svoja prava (mirovina, dječji doplatak, socijalna pomoć, osobna iskaznica, putovnica, prebivalište, povrat poreza). 

Nije da do toga lako možemo doći i sada s obzirom na to da su najveća prepreka poslovanju i ostvarivanju prava upravo 'tete sa šaltera' kojima uvijek nedostaje nekakav papir do kojeg one, za razliku od nas običnih smrtnika, mogu doći jednostavnim pregledom evidencije na kompjuteru, a mi tek obijanjem tko zna koliko soba i gubljenjem vremena. Upravo to baca u očaj sve hrvatske građane, koji usput birokratima isplaćuju plaće, je što razno razne službe koje eto imaju male plaće, a opet iznad prosjeka,  traže od građana dokumente koje mogu digitalno, ili u hodniku, sami razmijeniti. 

Mi u Hrvatskoj skloni smo proizvoditi uhljebe. Baviti se raznim odborima, agencijama, stvarati gomile nepotrebnih zakona kako bi političari zaposlili hrpe ljudi koji rade posao koji se inače može odraditi na mobilnoj aplikaciji koju je napravio nekakav šesnaestogodišnjak iz garaže.

Pa tako na porezne prijave, pošti i drugim uredima, prema neslužbenim procjenama, nekim tvrtkama godišnje odnese više od 60 radnih dana. Naravno u Hrvatskoj vrijeme nije novac, ono je potpuno nebitna stvar koja postoji samo pri izračunavanju godišnjih odmora i spajanja neradnih dana. 

Nije ni čudo da je u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma učinkovitost hrvatskog javnog sektora ocijenjena s pretposljednjim 136. mjestom. Boljim jedino od Venezuele. 

E sad, nije ovo prvi put da nekakav sindikat koji predstavlja radnike u javnoj službi traži novac. To se događa svaki put kad se stanje u gospodarstvu malo popravi. I svakako nije problem kad učitelji, vatrogasci, liječnici i zdravstveni radnici, policajci i vatrogasci i oni koje ne može zamijeniti jednostavni računalni algoritam traže veće plaće. Problem je to kad to traže oni koje u normalnim i modernim država može i treba i mijenja mobilna aplikacija. 

Upravo zbog prevelikog broja birokratsko-političko-administrativne klase ograničava se mogućnost za rast plaća radnicima u javnoj službi od kojih i imamo kao društvo koristi. 

Sjetimo se kako je to izgledalo u vrijeme najveće krize. I dok je cijelo hrvatsko gospodarstvo trpjelo štete, skoro 20 tisuća obrtnika i poduzetnika zatvaralo svoje tvrtke više od 200 tisuća ljudi našlo se na ulicama i otišlo trbuhom za kruhom u bijeli svijet, u javnoj službi posao je izgubilo tek šest (6) radnika u javnom sektoru. 

Prema podacima OECD-a udio radnika u javnom sektoru u ukupnom broju zaposlenih za Hrvatsku iznosi više od 30 posto. Dakle, skoro svaki treći radnik od 1,5 milijuna koliko ih ima u Hrvatskoj radi za državu. A ti radnici se plaćaju iz proračuna, te su oni, iako nominalno plaćaju porez, neto primatelji iz proračuna jer njihov dohodak dolazi primarno iz njega. Dakle, mjesta novim davanjima radnicima u javnim službama, kojih je po nekim procjenama čak 30 posto viška, morala bi se namaknuti nova sredstva naravno iz proračuna kojeg pune isključivo zaposleni u realnom sektoru. 

A prvi i jedini koji bi trebali biti mjerodavni za to ima li novca za nova traženja Sindikata su radnici u privatnom sektoru koji taj novac i stvaraju, a ne interesne skupine onih koji od proračuna žive poput sindikata, čiji vođe uzgred rečeno nisu dužni predavati imovinsku karticu iako neki od njih žive i bolje od ministara. 

Dakle radi se o tome da učiteljima, profesori, medicinskim sestrama, policajcima, vatrogascima i sl. tom jednom nažalost malom dijelu zaposlenih u javnom sektoru upravo zbog prevelikog broja birokratsko-političko-administrativne klase, takozvanih uhljeba, a koji imaju najveća traženja, ograničava mogućnost za rast plaća tom dijelu radnika u javnom sektoru koji je taj rast apsolutno i zaslužio.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.