Tko je Milan Stojadinović, čovjek s kojim je Milanović usporedio Plenkovića?

Tijekom davanja izjave za medije, Milanović se nasmijao na izjave Andreja Plenkovića oko Kissingera i bivših hrvatskih predsjednika.

"Ne znam kako bih njega nazvao ako on bivše predsjednike zove Kissingerima, onda je on Milan Stojadinović. On je meni davno najavio nered i rat. Ha, ha, a što da vam kažem? Čovjek će zapaliti Artemidin hram. To valjda zato što sam ja za njega rekao Hruščov pa se sjetio Kissingera. Plenkoviću to nisu Kissingeri nego hrvatski predsjednici", rekao je Milanović u srijedu pa nastavio:

"To je glupo uspoređivati nekoga tko je predsjednik svih građana, dva ili tri puta je izabran, s jednim namještenikom koji je služio američkom predsjedniku. A što je on dao? S čime da ja usporedim Plenkovića? To je ruganje s ljudima koji su radili taj posao, Plenković je bio jedan mali, običan diplomat. On je hrvatski Milan Stojadinović. Sjećate se što je rekao kada sam izabran za predsjednika? Bit će to 'tvrda kohabitacija'. Što to znači? Da je malo visok tlak, pa malo nije... To znači da je najavio nered. Nered, to je 'Plenkušenkova 'zasluga".

Tko je zapravo Milan Stojadinović?

Milan Stojadinović srpski je ekonomist, političar i sveučilišni profesor.

Nakon što je u prosincu 1934. godine u atenatu ubijen kralj Aleksandar i nakon potom održanih parlamentarnih izbora u svibnju 1935. godine, Stojadinović prihvata poziv regenta Pavla i postaje premijer Kraljevine Jugoslavije. S obzirom na to da je Stojadinović bio poslovno duboko povezan s britanskim kapitalom, njegov dolazak na čelo jugoslavenske vlade označio je prevladavanje britanskog utjecaja u toj državi, piše Wikipedija.

U njegovoj vladi su sudjelovali slovenski političar Anton Korošec i muslimanski politički vođa Mehmed Spaho: oni nisu imali ugled koloboracionista srbijanske politike i doživljavani su u političkoj javnosti kao autentični predstavnici svojih etničkih grupa.

Iako je Stojadinovićeva Jugoslavenska radikalna zajednica u sumnjivim okolnostima postigla većinu na izborima za Narodnu skupštinu Kraljevine Jugoslavije 1938., duboka politička kriza dovodi 5. veljače 1939. do pada vlade Milana Stojadinovića. Knez Pavle Karađorđević povjerava sastav nove vlade Dragiši Cvetkoviću, do tada ministru socijalne politike i narodnog zdravlja u Stojadinovićevoj vladi.

Godine 1941. prognan je na grčki teritorij te potom predan Englezima. Sedam godina kasnije, točnije 1948. godine, nastanjuje se u Buenos Airesu u Argentini. Tamo je stupio u kontakt s poglavnikom NDH Antom Pavelićem, a s njime krajem 1954. godine sklapa načelni sporazum o razbijanju i podjeli komunističke Jugoslavije.

Bio je član Jugoslavenske radikalne zajednice i Srpske radikalne stranke.