TKO JE BIO NAJBLIŽE? Neke su ankete znatno pogriješile, a samo je jedna pogodila gotovo sve

Usporedili smo rezultate istraživanja javnog mnijenja uoči prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora i izlazne ankete u izbornim noćima s konačnim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Konačni rezultat - 52,67% : 47,33%

Prema konačnim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva Milanović je dobio 1.034.389 glasova ili 52,67 posto važećih listića, a Grabar-Kitarović 929.488 glasova ili 47,33 posto. Od 3.734.115 birača, koliko je moglo sudjelovati na izborima, glasalo je 2.053.848 birača ili 55 posto. Nevažećih glasačkih listića bilo je 89.415 odnosno 4,35 posto.

Izlazne ankete – 53,22% : 46,78%

Tri nacionalne televizije, u trenutku zatvaranja birališta, objavile su izlazne ankete koju je provela agencija Ipsos.

Rezultati prvih izlaznih anketa prognozirali su uvjerljivu pobjedu Zorana Milanovića. Prema njima dobivao je 53,25 posto glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 46,75 posto. Potpuni rezultati izlaznih ankete neznatno su korigirali te brojke – 53,22 posto za Milanovića i 46,78 posto za Grabar-Kitarović.

Izlazne ankete nisu uključivale glasove dijaspore, a statistička pogreška iznosi 1,31 %. Oduzmemo li glasove dijaspore postoci dobivenih glasova bili bi 53,76 posto za Milanovića i 46,24 posto za Grabar-Kitarović.

Pogreška izlaznih anketa unutar je statističke pogreške istraživanja – 0,54 postotna boda na štetu Grabar-Kitarović.

Anketa Nove TV – 45% : 42% (bez neodlučnih 51,72% : 48,28%)

Agencija Ipsos je provela istraživanje uoči drugog kruga predsjedničkih izbora. Istraživanje je provedeno na građanima koji će sigurno izaći na izbore. Među njima je bilo čak 13 posto neodlučnih. Po toj anketi za Milanovića je navelo da će glasati 45 posto, a za Kolindu Grabar-Kitarović 42 posto anketiranih.

Istraživanje je provedeno telefonski uz maksimalnu pogrešku uzorka +/- 3,1 posto. Indeksiramo li te postotke i po jednakom postotku rasporedimo glasove neodlučnih rezultat je 51,72 posto za Milanovića i 48,28 posto za Grabar-Kitarović.

Pogreška istraživanja Nove TV unutar je statističke pogreške istraživanja – 0,95 postotnih bodova na štetu Milanovića.

CroElecto 2x1 komunikacija – 50,71% : 49,29%

Istraživanje CroElecto 2x1 komunikacija objavljeno nekoliko dana uoči drugog kruga predsjedničkih izbora predvidjelo je znatno neizvjesnu utrku. Prema njoj Zoran Milanović dobivao je 50,71 posto glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 49,29 posto. To je rezultat iz kojeg su bili izuzeti neodlučni birači. Njih je, prema tom istraživanju u tom trenutku bilo 21,17 posto.

Istraživanje je provedeno u prvih tjedan dana nakon prvog kruga, a prije prve debate i to isključivo na građanima Republike Hrvatske, ne i onim biračima s pravom glasa izvan Hrvatske. Reprezentativan uzorak od 1041 ispitanika stratificiran je po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95).

Pogreška istraživanja 2x1 komunikacija unutar je statističke pogreške istraživanja – 1,96 postotnih bodova na štetu Milanovića.

Uoči prvog kruga predsjedničkih izbora ankete su davale prednost upravo kandidatima koji su se plasirali u drugi krug. Podsjetimo, u prvom krugu najviše glasova osvojio je Zoran Milanović s osvojenih 29,55 posto glasova. Druga je bila aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s osvojenih 26,65 posto glasova. 

Nezavisni kandidat Miroslav Škoro osvojio je 24,45 posto, Mislav Kolakušić 5,87 posto, a Dario Juričan 4,61 posto glasova.

Izlazne ankete u prvom krugu

Milanović je prema izlaznim anketama, koje su objavile nacionalne televizije HRT, Nova TV i RTL, dobivao 28,69 posto, Grabar-Kitarović 25,63 posto, a nezavisni kandidat Miroslav Škoro 24,26 posto. 

Mislav Kolakušić prema izlaznim anketama imao je 6,23 posto, Dario Juričan 4,77, a Dalija Orešković 3,39 posto. Ivan Pernar imao je 2,78 posto, Katarina Peović 1,11, a Dejan Kovač 1,07 posto. Manje od jedan posto dobilo je preostalih dvoje kandidata - Nedjeljko Babić 0,45 i Anto Đapić 0,37 posto.

Izlazne ankete Ipsosa nisu uključivale glasove dijaspore, a statistička pogreška iznosi 1,31%.

Pogreška izlaznih anketa unutar je statističke pogreške istraživanja – 0,86 postotnih bodova na štetu Milanovića, 1,02 postotna boda na štetu Grabar-Kitarović i 0,15 postotnih bodova na štetu Škore.

HRejting pogodio kandidate, ali ne i redoslijed

Istraživanje HRejting HRT-a i Promocije plus je tri dana uoči prvog kruga predsjedničkih izbora pogodilo ulazak u drugi krug Milanovića i Grabar-Kitarović, no problem je bio u redoslijedu. Grabar-Kitarović je osvojila prvo mjesto, a Milanović drugo.

Razlika u rezultatima je kod Grabar-Kitarović i Milanovića bila nešto manja od tri postotna boda, a kod Škore oko četiri postotna boda. HRejting je precijenio rezultat Mislava Kolakušića za gotovo dva postotna boda.

Što se tiče procjena rezultata u drugom krugu istraživanje, koje je objavio HRT, ponovno je pogriješilo u redoslijedu. Prema tom istraživanju pobjednica predsjedničkih izbora trebala je biti Kolinda-Grabar Kitarović s prednošću od 2,1 postotni bod. Istraživanje je provedeno uoči prvog i jedinog sučeljavanja uoči prvog kruga predsjedničkih izbora.

Uzorak istraživanja je bio 1400 ispitanika, a provedeno je prema načelu cijela Hrvatska - jedna izborna jedinica. Statistička je pogreška +/- 2,62 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Pogreška HRejtinga u prvom krugu bila je unutar statističke pogreške istraživanja za dvoje od četvero prvoplasiranih kandidata – 2,95 postotnih bodova na štetu Milanovića, 1,65 postotnih bodova u korist Grabar-Kitarović, 3,75 postotnih bodova na štetu Škore i 1,73 postotna boda u korist Kolakušića.

I RTL pogodio kandidate, a promašio redoslijed

Promocija plus je za RTL napravila istraživanje koje je objavljeno nekoliko sati uoči izborne šutnje prije prvog kruga predsjedničkih izbora. Ono je djelomično obuhvatilo sučeljavanje na HRT-u, ali pokazalo je sličan rezultat.

Grabar-Kitarović je, prema tom istraživanju, imala glasove 27,9 posto birača, a Milanović 26,7 posto, dok Škoro nije imao šanse za drugi krug s 19,3 posto. Kolakušić je u ovom istraživanju dobivao 6,8 posto.

Mali uzorak ispitanika obrađen prije sučeljavanja na HRT-u pokazao je da je nakon nje rejting aktualnoj predsjednici i bivšem premijeru narastao, a Škori i Kolakušiću pao. No, izbori nisu pokazali slične rezultate.

Što se drugog kruga tiče RTL je promašio redoslijed pa je i kumulativni zbroj promašene razlike postotnih bodova znatno veći od standardne pogreške za istraživanje. 

Istraživanje je provela agencija Promocija plus od 17. do 19. prosinca 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 800 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 3,46 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Nova TV pogodila redoslijed, a CroElecto i približne postoke

Istraživanje Nove TV i IPSOS-a je najviše pogriješilo što se tiče Miroslava Škore. Davalo mu je samo 18 posto podrške birača, što predstavlja značajnu razliku od 24,45 posto glasova koje je osvojio na izborima. No, ovo istraživanje je pokazalo kako Zoran Milanović osvaja prvi krug, ali uz tek 0,1 postotni bod više od Grabar-Kitarović, a obuhvatilo je i sučeljavanje na javnoj televiziji.

Najtočnije rezultate za prvi krug imalo je istraživanje CroElecto 2x1 komunikacija. Prema njoj prvi u prvom krugu bio je Zoran Milanović s 25,97 posto, a na drugom mjestu je Kolinda Grabar-Kitarović s podrškom 25,31 posto anketiranih. Treći je Miroslav Škoro s 23,75 posto potpore ispitanika. 

Ako se pogledaju konačni rezultati prvog kruga jedino je istraživanje CroElecto predvidjelo tijesnu bitku Grabar-Kitarović i Škore za drugi krug.