Tko je bila kraljica Jelena Slavna? Žena koja je oblikovala Hrvatsko Kraljevstvo u X. stoljeću

Jelena je srednjovjekovna hrvatska kraljica, koja je živjela u X. stoljeću. Nažalost o ženama u hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti malo se zna, a povijesni izvori nude šture podatke o njihovom djelovanju. Međutim, zna se da je Jelana Slavna bila supruga  kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava.

Život žena u srednjem vijek bio je iznimno težak. Uzmemo li u obzir da je Jelena Slavna živjela u vrijeme burne borbe za vlast u hrvatskom kraljevstvu, za pretpostaviti je da je odigrala ključnu ulogu u trenucima presudnim za opstanak kraljevske vlasti.

Naime, nakon smrti kralja Tomislava (posljednji se put Tomislav u izvorima spominje 928. godine, op.a.) došlo je do borbi oko prijestolja. Time je središnja vlast kralja oslabila, a unutarnjim sukobima u hrvatskom kraljevstvu nastojala se okoristiti Venecija kako bi proširila svoj utjecaj na istočnoj obali Jadrana.

O Tomislavovim nasljednicima postoji tek nekoliko podataka, stoga je moguće samo ustanoviti imena vladara i nekako uspostaviti njihov redoslijed. Tomislavov nasljednik bio je Trpimir II. i vladao je do 935. godine. Nakon njega vladali su kraljevi Krešimir (935. – 945.) i Miroslav (945. – 949.). Miroslava je, prema dostupnim izvorima, ubio ban Pribina te na prijestolje doveo Mihajla Krešimira. Već oko 970. godine na vlasti je bio Stjepan Držislav, sin Jelene Slavne.

Sve do 1898. godine povjesničarima je bilo nemoguće ustvrditi pojedinosti o Hrvatskom Kraljevstvu u 10. stoljeću. Međutim, to se promijenilo istraživanjima arheologa don Frane Bilića koji je 28. kolovoza 1898. pronašao nadgrobnu ploču kraljice Jelene na Gospinu Otoku kraj Solina. Nadgrobni natpis kraljice Jelene zapravo je prednji dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo kraljice Jelene, a koja je, pretpostavlja se, podrijetlom bila iz zadarske plemićke obitelji Madijevaca. Na razbijenom sarkofagu upisane su riječi Helena uz epitet Famosa, u prijevodu Jelena Glasovita ili Slavna.

''U ovom grobu počiva glasovita Jelena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja, ona koja je smrću prezrela kraljevski grimiz osmoga mjeseca listopada i ovdje u miru pokopana godine od Gospodnjeg utjelovljenja 976.

I ona koja je za života bila kraljevska majka postade i (majkom) sirota i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledaj, čovječe, i reci: Bože, smiluj joj se duši!'', stoji na nadgrobnoj ploči.

(Foto: Hrvatska enciklopedija)

Mnogi gradovi u Hrvatskoj posvetili su joj ulicu ili trg

Za razliku od istoimene Zvonimirove supruge (Ilone-Jelene) i nedovoljno poznate Domaslave (prvoj poznatoj hrvatskoj kraljici, op.a.), Jeleni Slavnoj mnogi su gradovi i mjesta (osobito u Dalmaciji) posvetili svoje ulice i trgove (Split, Šibenik, Biograd, Nin, Knin, Zagreb… Podstrana, Pakoštane, Vrana, Privlaka... itd.), a Zadrani i jedan perivoj.

Upravo na širem splitskom području, bogatom arheološkim ostacima iz starohrvatskog doba, pronađeni su kameni ulomci s dva kraljevska naslova iz X. stoljeća: kraljice Domaslave (Klis) i kraljice Jelene (Solin). I dok je, kliška tvrđava bila vladarski dvorac ("curtis") Trpimirovića, u obližnjem Solinu nalazio jedan od vladarskih mauzoleja. Tako je, zahvaljujući djelomično sačuvanom Jeleninom epitafu, moguće utvrditi mnoge pojedinosti o genealoškim vezama hrvatskih kraljeva te o političkim i društvenim prilikama Hrvatskog Kraljevstva druge polovice X. stoljeća.

Uz ime kraljice Jelene dodani su epiteti koji govore o njenoj legendarnoj dobroti: žena, majka, zaštitnica udovica i siromašnih, mirotvorka. Vjera i milosrđe javljaju se kao dvije glavne odrednice ove žene iz hrvatske povijesti: bila je supruga kralju Mihajlu Krešimiru II. koji je vladao od godine 949.-969. i majka kralju Stjepanu Držislavu, koji je naslijedio oca te vladao do 997. godine.

Tijekom svoga života bila je svjedokom nemira u kraljevstvu Hrvata prije dolaska Mihajla Krešimira II. na prijestolje, u vrijeme kad je ban Pribina ubio kralja Miroslava i na prijestolje doveo njenoga budućeg supruga. Koliko je ovaj sudjelovao u tim političkim borbama, teško možemo znati...

Za vrijeme zajedničkoga života, neki povjesničari smatraju da je pomagala suprugu kako bi postigli snagu države i uveli mir, da bi njen sin stupio na prijestolje ojačane Hrvatske. Tvrde da je i ona zaslužna što je primio od Bizanta dalmatinske gradove i otoke te dobio titulu eparha.

Jelena je gledala kako počinju ponovne borbe s Mlečanima poslije smrti supruga, nadživjela ga je sedam godina, a prije svoje smrti sudjelovala je u prvim godinama sinovljeve vladavine.

Srednjovjekovna tradicija nalagala je da se i kraljeva supruga kruni, stoga je za vjerovati da je i na Jeleninu glavu položena kruna. Vjerojatno je krunu primila zajedno s Mihajlom Krešimirom II., nakon čega je slijedila intronizacija, točnije novi kralj i kraljica sjeli su na prijestolje. Tim svečanim činom ustoličenja završen je svečani dio ceremonije krunidbe.

Pošto je Jelena dolazila iz aristokratske kuće Medijevaca, vjeruje se da je bila obrazovana, točnije da je znala čitati i pisati.

Premda su izvori o kraljici Jeleni vrlo šturi, ova hrvatska vladarica ostavila je snažan trag u hrvatskoj povijesti. Bila je majka kralja Stjepana Držislava, za kojega se smatra da je prvi hrvatski doista okrunjeni kralj jer je postoje pisani dokazi da je od Bizanta primio znakove kraljevske časti. Upravo zahvaljujući natpisu s njezina nadgrobnog spomenika povjesničari su mogli popuniti praznine u kronologiji hrvatskih narodnih vladara te dobiti uvid u položaj i ulogu žene u hrvatskom kraljevstvu. Nadgrobna ploča kraljice Jelene danas se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a po njoj je nazvan i perivoj kraljice Jelene Madijevke u Zadru.