Tenk na čelu, oklop na začelju pa potpuni slom: Evo kako je Hrvatska osvojila neosvojivo brdo

Prije same operacije "Maslenica", kojom je oslobođen velik dio okupiranog zadarskog zaleđa, tijekom cijele 1992. godine provedene su brojne vojne akcije. Među njima se posebno istaknula upravo operacija "Jaguar", koja je ostvarila jedan od značajnijih uspjeha. Hrvatskim postrojbama, sastavljenim od lokalnih snaga, uspjelo je u pomno isplaniranoj akciji tijekom šest dana slomiti obranu protivničkih snaga i 22. svibnja preuzeti kontrolu nad brdom Križ — ključnim uzvišenjem koje dominira područjem Bibinja i Sukošana. 

To je brdo, zbog svog strateškog položaja, koristila JNA kao mjesto za radarsko motrenje i navođenje topničkih napada na Zadar i okolicu tijekom najtežih razaranja 1991. godine. Iako je bilo snažno utvrđeno i okruženo minskim poljima, položaj je imao slabosti zbog svoje izoliranosti i otežane opskrbe, koja je bila moguća samo preko područja pod ničijom kontrolom.

Te su slabosti postajale sve očitije nakon što je 3. siječnja 1992. na snagu stupilo tzv. "Sarajevsko primirje". Podsjetimo, 2. siječnja 1992. godine u nazočnosti posebnoga izaslanika Ujedinjenih naroda Cyrusa Vancea u Sarajevu je potpisan sporazum o bezuvjetnome prekidu vatre u Hrvatskoj. Nakon višesatnih pregovora sporazum je s hrvatske strane potpisao hrvatski ministar obrane Gojko Šušak, dok je jugoslavensku stranu zastupao general-pukovnik Andrija Rašeta. To primirje bilo je preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj poznato i pod nazivom Vanceov plan. 

Operacija isplanirana do detalja 

Unatoč formalnom zatišju, sukobi manjeg intenziteta nastavili su se, a hrvatske snage sve su češće napadale prometne veze između brda Križ i zračne baze Zemunik — ključnog uporišta JNA u tom području. Upravo je presijecanje te komunikacije 17. svibnja označilo početak operacije "Jaguar".

U pažljivo pripremljenoj zasjedi uništena je kolona od pet vozila, među kojima je predvodio tenk T-34, a oklopno vozilo štitilo je začelje. Neprijateljski vojnici koji su trebali izvršiti smjenu raspršili su se, a uporište na brdu Križ ostalo je odsječeno.

Akcija koja je preokrenula tijek rata: 'Oluja je bila dječja igra prema majci svih bitaka'

Nakon pet dana opsade, 48 neprijateljskih vojnika predalo se, a brdo je u potpunosti prešlo pod kontrolu hrvatskih snaga. Ova iznimno uspješna i precizno organizirana akcija bila je djelo bojnika Ivana Vitanovića, zapovjednika 2. bojne 159. brigade, koji je također osobno vodio teške pregovore o predaji neprijateljskih snaga na brdu Križ.