Tadić o ruskom 'letećem Černobilu': 'Najgore je bilo 2019. kad je pobila pet ljudi'

Tadić je na svom Facebooku podijelio najvažnije informacije o toj krstarećoj raketi na nuklearni pogon. "Riječ je o raketi Burevestnik, koju su Rusi testirali još od 2017. godine. Ona je veću opasnost predstavljala za one koji su je lansirali nego za protivnike, jer sve do nedavno su sva lansiranja prošla katastrofalno. Najgore je bilo ono 2019. kada je pri lansiranju eksplodirala, pobila pet ljudi, razorila platformu. Radioaktivnost se osjetila, 16 puta veća od prirodne, čak do 30 kilometara", započeo je Tadić.

"Riječ je o raketi koja postiže pogon, gdje se toplina koja pogoni motor i širi plinove postiže zagrijavanjem zraka s pomoću nuklearnog reaktora. Vjerojatno starta klasičnim putem s nekim raketnim boosterima, onda kad se dovoljno udalji njezin reaktor preuzima ulogu, grije plinove. Ona tako može putovati jako daleko jer ne mora nositi gorivo", dodao je.

Pojasnio je da nije riječ o sasvim novom konceptu te da su razvijali Amerikanci još 1960-ih, ali su odustali upravo zbog opasnosti koje prijete. "Rusi sad idu s tim jer je to sve skupa jedan veliki politički teatar. Putin pokušava pokazati da je i dalje ozbiljna nuklearna sila i tako vrši pritisak i na Trumpa i na Europsku uniju, ali tu se postavlja jedno vrlo logično pitanje. Koja je svrha ovih lansiranja ako je cijeli ruski nuklearni arsenal tako fantastičan kao što on tvrdi?"

'Čim jedna poleti, s NATO-ve strane kreće kompletni odgovor'

Tadić je istaknuo da ne treba padati na rusku propagandu i teze o tome kako je riječ o nezaustavljivoj raketi, pojašnjavajući pritom da ta raketa ide prema protuzračnoj obrani. "Što se uostalom vidjelo u Ukrajini, Kinžali koji jesu hipersonični ne probijaju se do ciljeva jer ih ruše američki sustavi Patriot koji su u Ukrajini", naveo je.

Putin nakon testiranja tvrdi: 'To je jedinstveno oružje koje nitko drugi na svijetu nema'

"Dakle, ovo lansiranje, kao i sva ruska lansiranja, pa i to od 2019. su prijavljena NATO-u. Zašto su prijavljena? Zato što, ako nije najavljeno, onda sa NATO-ve strane nitko ne čeka da provjeri radi li se o jednoj, sto i jednoj ili svih 1600 nuklearnih bojnih glava nego odmah ide kompletni uzvrat sa svih 1500 američkih bojnih glava, 200 britanskih i 400 francuskih. Zato se to najavljuje. Potpuno je nebitno leti li ona brzinom zvuka ili šest puta brže od zvuka i koliko dugo leti. Čim jedna poleti, s NATO-ve strane kreće kompletni odgovor kompletnog arsenala."