Svuda je oko nas, sada i u organima Hrvata: 'To je velik problem na koji upozoravaju stručnjaci'

Nema sumnje da nam je promjena po pitanju korištenja plastike itekako potrebna, no ona se ne može dogoditi preko noći. Nužno je osvještavanju društva o štetnosti koju ona nosi za Zemlju, a prije nego počnemo mijenjati druge nužno je da promjenimo svoje navike.

Podatak koji bi vas možda mogao potaknuti na određene promjene u odnosu prema plastici mogao bi biti onaj da je Mediteran, kojem pripada i Jadransko more, jedno od plastikom najzagađenijih mora na svijetu. U njemu tako godišnje završi više od 200 tisuća tona plastičnog otpada, a dobar dio dolazi upravo s kopna. To rezultira time da se čestice plastike manje od pet milimetara talože na morskom dnu te tako završe u organizmima morskih životinja koje potom dolaze na naše tanjure.

Velik je to problem s obzirom da su znanstvenici dokazali da se mikroplastika nalazi u svim segmentima našeg okruženja, od najdubljih djelova oceana do najviših planinskih vrhova. Te sitne čestice na taj način dolaze i u ljudski organizam gdje mogu izazvati brojne zdravstvene probleme, uključujući hormonske poremećaje i bolesti dišnog sistema.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Pronađite alternativu

Radikalna promjena u odnosu prema plastici ne može se dogoditi preko noći no ono što možemo napraviti je pokušati smanjiti potrošnu plastike u našem svakodnevnom životu. Ne moraju to biti velike promjene no itekako su moguće.

Najjednostavniji način za male promjene kojima ćete čak dugoročno i napraviti uštedu u svom kućnom budžeti je taj da počnete izbjegavati jednokratnu plastiku. U to se mogu ubrojiti slamke za piće, plastični tanjuri i pribor za jelo, čaše, britvice, plastične boce,… Svi ovi proizvodi imaju lako dostupne održive alternative. To su npr. metalne slamke, staklene čaše i boce, keramički tanjuri…

Druga mala promjena koja će jako pomoći planeti su platnene vrećice za kupovinu. One ne samo da se mogu upotrijebiti više puta, nego se mogu i prati te su čvršće od plastičnih vrećica. Također, za razliku od plastike koja se razgrađuje stotinama godina pamuku trebe svega tri mjeseca da se razgradi u prirodi, a i puno ga je lakše reciklirati.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Termosica i karton

Hrvati su poznati kao veliki ljubitelji kave, a i pri uživanju u tom svakodnevnom ritualu možemo napraviti male promjene koje će naša planeta itekako cijeniti. Stručnjaci tako predlažu da pokušamo izbjegavati čaše za kavu za jednokratnu upotrebu te da umjesto toga konobara zamolimo da nam kavu ulije u našu termosicu ili jednostavno u šalicu za kavu.

Na taj način izbjegavamo ambalažu koja možda izgleda papirnato no u stvarnosti je vrlo često obložene polietilenom, vrstom plastične smole koja se u teoriji može reciklirati, no vrlo često nedostaje adekvatna infrastruktura za to. Tu su još naravno nezaobilazni plastični poklopci, slamke i žličice.

Još jedan materijal kojeg je lakše reciklirati od plastike je karton jer se on proizvodi od papira. Pozitivna strana kartona je i da, za razliku do stakla, proizvodu značajno ne povaćava masu. Brojni stručnjaci zbog toga građanima savjetuju da kad god imaju izbor umjesto plastične ambalaže biraju kartonsku. To znači na primjer da bi bilo dobro da umjesto tjestenine u vrećici birate onu u kutiji.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Voda iz slavine

Ako primijetite da vam je teško u većoj količini smanjiti uporabu plastike, probajte joj nakon prvotne svrhe, dati novu. Ideja "uradi sam" pune su društvene mreže, a ovdje ćemo samo nabrojati neke od prijmjera: plastične boce možete odrezati po pola i u njih posaditi cvijeće, ambalažu od tekućih deterdženata i omekšivača također. Različite plastične posude možete pretvoriti u stalak za olovke, kasicu prasicu ili pak vazu za biljke.

U svakom slučaju, ako koristite plastiku pokušajte odabrati onu koja je biorazgradiva jer ona ima strukturu koja je mikroorganizmima lakša za razgrađivanje nego ona kod obične plastike. Također, Hrvatska je jedna sretnih zemalja u kojima je voda iz slavine zdravstevno ispravna. Zbog toga bi bilo dobro da što češće konzumirate vodu iz slavine umjesto onu iz plastične boce.

Bivša ministrica otkrila što smrdi u zagrebačkom otpadu: 'Ne postoji hijerarhija koju propisuje Unija'

Krajnji cilj u ovom bi slučaju bio da vam recikliranje postane navika te da svojim postupcima date dobra primjer svojoj obitelji, prijeteljima i poznanicima te da ih motivirate da I oni pokušaju smanjiti upotrebu plastike u svom svakodnevnom životu.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.