Svjetski sukobi prepušteni zaboravu: Dok ovo čitate, ljudi ne ginu samo u Ukrajini i Gazi

Međutim, iako su možda sukobi koji najviše utječu na globalni poredak u Ukrajini i Gazi, nažalost nisu jedini. Armed Conflict Location & Event Data Project (ACLED), nevladina organizacija specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka o svjetskim sukobima rangirala je 50 najnasilniji svjetskih sukoba.

Zbog većine tih sukoba i ratova nisu organizirani ulični prosvjedu, niti se svađa u parlamentima diljem svijeta oko slanja oružja, ali njihov utjecaj na globalno stanje i život je ipak vidljiv. Prema njihovoj analizi u odnosu na 2022. godinu u 2023. godini bilo je 12 posto više sukoba, tako ACLED bilježi povećanje više od 40 posto u usporedbi s 2020.

Zastrašujuća je činjenica da dolazimo do podatka kako svaka šesta osoba na svijetu živi u području aktivnog sukoba. U 234 zemlje i teritorija koje pokriva ACLED, većina — 168 — vidjela je barem jedan sukob u 2023. Zabilježeno je više od 147.000 sukoba i najmanje 167.800 smrtnih slučajeva. Konflikti se razlikuju po intenzitetu, učestalosti i obliku.

FOTO: ACLED

Razlog geografskog položaja

Oslanjajući se na najnovije podatke i obrasce, ažuriranje ACLED Indeksa sukoba za 2024. procjenjuje razine sukoba prema četiri ključna pokazatelja: rokovima, opasnosti za civile, geografskoj rasprostranjenosti sukoba i fragmentaciji oružanih skupina. Tako je ACLED sastavio listu 50 zemalja s aktivnim ratom ili sukobom te stanje u njima rangirao u tri kategorije: ekstremno, visoko ili turbulentno. Tih 50  rangiranih zemalja čini 97 posto svih sukoba zabilježenih u posljednjih 12 mjeseci. 

Rat u Mjanmaru rangiran je kao najnasilniji od 50 svjetskih sukoba koje ACLED trenutno motri i zabilježila kako su osnovane stotine malih milicija koje se bore protiv vojne hunte koja je 1. veljače 2021. svrgnula izabranu Aung San Suu Kyi. ACLED procijenjeni broj žrtava popeo se na najmanje 47.000, od čega su 8000 civili, no ta je brojka prilično konzervativna. Stvarnih žrtva moglo bi biti i više od 12.000, uključujući i još 2000 civila.

Borbe u Mjanmaru su se prošle godine pojačale kada je savez pobunjeničkih skupina postigao velike uspjehe protiv snaga vođe hunte Min Aung Hlainga, koji je pod zapadnim sankcijama i dobiva oružje uglavnom iz Rusije i Kine. Ujedinjeni narodi kažu da je oko 2,3 milijuna ljudi raseljeno zbog rata.

Unatoč velikom utjecaju na ljude, rat je privukao mnogo manje pozornosti zapadnih vlada ili aktivista i prosvjednika nego rat u Ukrajini ili Gazi. Iako je broj žrtava u Ukrajini veći od onog u Mjanmaru, a borbe između Izraela i Hamasa intenzivnije, rat u toj zemlji je SAD-u i Europi od manje strateške važnosti i zbog geografskog položaja Mjanmara.

FOTO: ACLED

Ekstremno nasilje

Sirija je druga najkonfliktnija zemlja zbog višestrukih, preklapajućih sukobi koji se nastavljaju događati unutar njezinih granica. Palestina ima sukob koji pokriva gotovo cijeli njezin teritorij i stoga se naziva ''najdifuznijim'' sukobom. Položaj Palestine, na rang listi ACLED-a, porastao je od posljednjeg indeksa, u potpunosti zbog opsežnog i smrtonosnog rata s Izraelom koji se prvenstveno vodio u Gazi. Meksiko je i dalje najopasnija zemlja za svoje građane jer su oni izravno na meti kartela u njihovim borbama za moć.

Ukrajina je i dalje najsmrtonosnija jer su vojske i na ukrajinskoj i na ruskoj strani izgubile desetke tisuća boraca — iako, od 7. listopada, Gaza konkretno ima najviše ukupnih žrtava. Od tih zemalja s ekstremnim nasiljem, dvije su u Africi (Nigerija i Sudan). Stanje u Sudanu se nastavlja pogoršavati jer su masovna ubojstva ključna značajka tog sukoba. Tri su zemlje na Bliskom istoku (Palestina, Jemen i Sirija), što naglašava dubinu problema koji desetljećima postoje toj regiji.

Mjanmar je jedina azijska zemlja s ekstremnim nasiljem, ali ostaje najteži slučaj sukoba na svijetu u ovome trenutku. Četiri od 10 iznimno nasilnih mjesta u Latinskoj Americi (Meksiko, Brazil, Kolumbija i Haiti); izuzev Haitija, države su koje se  smatraju relativno stabilnim demokracijama i tržišnim ekonomijama unatoč tome što su prožete bandama, spornim vlastima, korupcijom i nasiljem nad civilima. U tim zemljama nema velikih, tradicionalnih ratova, već višestrukih, smrtonosnih, sveprisutnih malih sukoba.

Nitko se nije nadao ovako izravnoj izjavi Zelenskija: 'To je jasan signal preko Atlantika'

Takvi mali sukobi i njihove karakteristike i dalje su obilježje nestabilnosti u zemljama u razvoju i razvijenijim zemljama. Ključno obilježje ovih sukoba je broj naoružanih skupina i njihovi planovi: nekoliko tisuća milicija i bandi djeluje diljem tih regija, a njihovi su ciljevi često lokalna vlast i kontrola. Mnogi će se stoga složiti s izjavom s početka ovoga teksta, nažalost, ''u povijesti čovječanstva nije postajao dan bez sukoba ili rata".