Svjedočimo paradoksu nakon pada još jedne vlade: 'Oni su sad najstabilnija europska država'

Podsjetimo, njemački kancelar Olaf Scholz zatražio je predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera da raspusti parlament nakon što mu je izglasano nepovjerenje.  Scholz je predložio da se izbori održe 23. veljače. Od 717 prisutnih zastupnika, 394 je glasalo protiv Scholza, 207 za, a 116 je bilo suzdržano, rekla je predsjednica Bundestaga Bärbel Bas.

Rezultat glasanja bio je očekivan pošto je Scholzova vlada ostala bez većine u parlamentu. Raspad njemačke koalicije uslijedio je nakon mjeseci žestoke unutarnje borbe glede ekonomske politike i proračuna za 2025., posebice s mlađim koalicijskim partnerom, pro-poslovnom Slobodnom demokratskom strankom (FDP). I dok su se Njemačka i Francuska našle u političkim krizama, Italija, na čelu s Giorgijom  Meloni, promiče se u najstabilniju članicu Unije.

Politički analitičar Davor Gjenero za portal Direktno istaknuo je kako su "dvije ključne europske zemlje u ozbiljnim političkim krizama".
"Njemačka i Francuska inače imaju pametne političke izbore koji sprječavaju izbijanje političkih kriza", rekao je Gjenero za Direktno te podsjetio kako su ti politički sustavi proizašli iz iskustva u 30-tim godinama prošlog stoljeća kada su te dvije zemlje bile u "permanentnim krizama". "S druge strane, Italija ima visoko fragmentiran stranački sustav te politički sustav koji načelno generira nestabilnost. Međutim, sada doista imate situaciju da je s konzistentnom parlamentarnom većinom Italija najstabilnija europska država u krugu G7", pojasnio je politički analitičar. 

FOTO: EPA/Clemens Bilan

'Full time posao iz Bruxellesa'

Kako je istaknuo za naš portal, riječ je o paradoksalnoj situaciju kakvu nismo imali niti '60. niti '70. pa sve do sada. "To je činjenica. Pokazalo se da je Meloni produktivna iz pozicije Europske unije i da je ozbiljan atlantski partner. Ta stvar bitno olakšava situaciju", pojasnio je.  "U Europi postoji određena zabrinutost zbog toga što je Meloni odlučila prestati voditi konzervativce i reformiste u Europskom parlamentu (ECR)", podsjetio je politolog te istaknuo kako je riječ o logičnom potezu jer se ne može u isto vrijeme voditi velika politička grupacija unutar EP-a i biti premijer jedne države članice. "Taj posao vođenja parlamentarne frakcije je full time posao koji se mora voditi iz Bruxellesa", dodao je.

Međutim, upozorio je na popriličnu zabrinutost europskih dužnosnika zbog odstupanja Meloni što analitičar vidi kao dodatni pokazatelj što talijanska premijerka uistinu znači za Europi i EU.  "EU je u situaciji kad bi se trebali rasplesti ključni geopolitički problemi, a to je završetak krvavog rata u Ukrajini. Znači, sigurno nije pogodna situacija da se države koje nazivamo lokomotivom ili motorom Europe bave svojom unutarnjom, a ne europskom politikom", rekao je Gjenero. 

Zanimalo nas je i možemo li govoriti o određenom političkom trendu u kojem padaju liberalne vlade, a rapidno se uzdižu desne političke opcije. ''U svakom slučaju desnica u Europi jača, ali činjenica je da sve to još ostaje u okvirima ustavnoga luga", istaknuo je te nastavio:  ''U Njemačkoj će vjerojatno parlamentarni izbori dovesti do stabilizacije s povratkom administracije u kojoj će ključnom ulogu igrati CDU, CSU. Vjerojatno će se i u Francuskoj na sličan način rasplesti politička nestabilnost. Ne treba očekivati neko eksponencijalno jačanje anti-europskih i kvazi-suverenističkih političkih opcija. EU će se na razini integriranosti konsolidirati''.  ''To vam upravo naznačuje ono što radi Meloni, a do koje mjere je uspješna vidite i po tome što je britanska vlada preuzela neke njene politike, prije svega politiku prema migracijama i useljavanju", pojasnio je Gjenero.

FOTO: Tomislav Kristo / CROPIX

Ekonomija na izdisaju?

Za kraj razgovora s političkim analitičarom zanimalo nas je i kako on vidi ekonomsku krizu koja je zahvatila Njemačku te kako će se ona odraziti na Hrvatsku.  Podsjetimo, izbori u Njemačkoj dolaze u osjetljivo vrijeme. Njezino gospodarstvo bilježi pad drugu godinu zaredom, industrijski divovi poput Volkswagena suočavaju se s egzistencijalnom prijetnjom stranih konkurenata, a politički stavovi zaoštrili su se protiv migranata. Konzervativni čelnik Friedrich Merz i njegova stranka Kršćansko-demokratska unija (CDU) žele smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit te niže cijene električne energije kao način jačanja gospodarstva.

Iako je signalizirao otvorenost prema umjerenim reformama, do sada se drži planova da poštuje ustavom utvrđene granice državne potrošnje poznate kao kočnice duga. Alat je uveden nakon financijske krize 2009., ali kritičari kažu da koči rast ograničavanjem zaduživanja i ulaganja. Scholzovi socijaldemokrati (SPD) žele reformirati dužničku kočnicu. Boreći se za ponovno preuzimanje inicijative SPD je također predložio poticanje privatnih ulaganja i modernizaciju infrastrukture s izvanproračunskim fondom od 100 milijardi eura. Planiraju uvesti program "Proizvedeno u Njemačkoj" kako bi potaknuli ulaganja.

AfD odaslao poruku koja će uzdrmati svijet: 'Realnost je stigla. Njemačka mora razmisliti'

''Njemačka je ekonomski najsnažnija europska država. Izvoz u Njemačku je i za Hrvatsku izuzetno važan u bilanci. Svako zaostajanje njemačke privrede se izravno odražava na stanje ekonomije drugih europskih država", istaknuo je Gjenero. ''Njemački ključni problem je pitanje trenutne konkurentnosti koja djelom proizlazi iz cijena energenata. Cijene energenata su pak uvjetovane Putinovom agresijom na Ukrajinu i to su strukturni problemi na koje je dosta teško efikasno i brzo utjecati s pozicije izvršne vlasti", zaključio je Davor Gjenero za portal Direktno.