'Švicarski' model odvoza otpada mogao bi biti dobar početak, ali nije: 'Tomašević se prema svemu sudeći priklonio Bandićevim megalomanskim projektima

Odluka o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu prošla je javnu raspravu i koncem veljače prihvaćena je od strane Gradske skupštine na čijem dnevnom redu će se uskoro naći i rasprava o operativnoj provedbi iste, koja je mjesecima predmet kritika, ali i strahovanja građana kako će se ona provoditi u stvarnosti s obzirom na mnoge nedorečenosti, ali i činjenice da smo opet dobili "sustav" odvoza otpada koji svu odgovornost baca na pojedince, a grad realno osim promjene pravila, ništa nije napravio kako bi se opravdala funkcija ovakvog modela za razvoj zelenijeg grada.

U Švicarskoj ovaj model funkcionira, ali se postavlja pitanje je li on primjenjiv na Zagreb. Naš sugovornik, gradski zastupnik iz redova Domovinskog pokreta, Slaven Dobrović, pozdravlja ideju uvođenja reda u proces gospodarenja otpadom, ali upozorava na niz nelogičnosti u načinu na koji se to radi.

"Taj model koji je Grad najavio bi mogao biti neki početak. On donosi ono bitno da stimulira građane na odvojeno prikupljanje i to je neka vrsta individualizacije odgovornosti. Naplaćuje se ono što stvarno sustav košta, a to je taj mješoviti otpad, a stimulira se građane na što više odvajanja što se ne naplaćuje. To je okej, ali nije u redu kada ne postoje nikakvi drugi elementi koji bi nas naveli na zaključak kako se to sustavno radi. Ne vidimo da se rade potrebne mjere s građanima koji idu kroz informiranost i edukaciju te tehničke pripreme koje se odnose na uklanjanje spremnika s javnih površina, to ide presporo", kazao je Dobrović za portal Direktno. 

Slijedi nam kaos s otpadom?

Dodatno, bez odgovarajuće infrastrukture za zbrinjavanje otpada, u gradu bi mogao nastati još veći kaos s otpadom od onog kojeg trenutno gledamo, a koji se, prvenstveno ogleda u pretrpanim kontejnerima papira i plastike, a naš sugovornik upozorava da je još veći problem kada je riječ o biootpadu.

Sa stupanjem na snagu ove Odluke 1. srpnja, Zagreb bi se trebao suočiti s većom količinom odvojenog otpada, a još uvijek nije jasno hoće li Čistoća povećati broj odvoza i što će se dalje raditi s potencijalnom sirovinom. S obzirom na to da grad nema ni sortirnice, a postojeća kompostana nema dovoljno kapaciteta za prihvat svog biootpada kojeg prikupe građani pa svjedočimo apsurdu da grad mora plaćati privatnim tvrtkama da tu potencijalnu sirovinu zbrinu što predstavlja veliki trošak koji se naravno onda preljeva na džepove građana.

Naime, građani bi od srpnja trebali na uplatnici plaćati "samo" paušal od 45 kuna, a vrećice za mješoviti otpad kupovat će po cijeni od četiri kune u trgovinama. Koliko smeća, toliko vrećica. 

S druge strane, osim što se ne zna kamo će se svi ti silni kontejneri maknuti s ulica, za mnoge je sporna činjenica da su propisane i kazne za one koji ne odvajaju pravilno otpad, a teret iste bi trebali podnijeti svi suvlasnici koji bacaju smeće u isti kontejner.

Činjenice da Zagreb nema ni kompostanu ni sortirnicu i da nisu ispunjeni prvi preduvjeti da bi odvajanje otpada imalo nekog smisla, doslovno nam omogućuju da na ovaj Tomaševićev potez gledamo kao na tek puko ispunjavanje forme propisane Zakonom o gospodarenju otpadom.

Dobrović: Radi se o godinu dana na vlasti, radi se već o kontinuitetu

"S obzirom na kritike koje je Tomašević upućivao Bandiću, ja sam doista iskreno očekivao daleko više. Mi možemo podvući crtu s obzirom na to da se radi o godinu dana na vlasti i reći da se radi o kontinuitetu. Osim ove odluke, koja je donesena pod pritiskom Zakona, mi ništa novo i kreativno nismo čuli od ove gradske uprave po pitanju gospodarenja otpadom, a gospodarenje otpadom je upravo sektor na kojem možete demonstrirati tzv. zelene politike, smanjiti emisije, umjesto troškova generirati prihode komunalnom društvu, što znači da je svima dobro, i poduzeću i građanima, jer su ukupni trošak manji, a benefiti su veći. Strahoviti je prostor za taj napredak, ali sve je isto", nastavlja. 

"Zagreb treba hitno veće kapacitete za kompostiranje i treba sortirnice. Ići u odvojeno prikupljanje, a ne imati tu infrastrukturu je veliki rizik i vodi u još veći kaos, stvaranje troškova i jačanje nepovjerenja građana i korisnika komunalnih usluga uopće u gradski sustav i u kolaps. Zagreb sigurno nije spreman za 1. srpnja kada se planira stupanje na snagu ove odluke", kaže Dobrović.

Foto: Slaven Dobrović (FaH)

"Tomašević se prema svemu sudeći priklonio Bandićevim projektima koji su megalomanski i sve košta pet do 10 puta više", ističe Dobrović. Gradonačelnik umjesto da jednostavno nabavi stroj za sortiranje koji mu je uz svu postojeću infrastrukturu jedini potreban, tvrdi, on nastavlja s projektom kojeg je iznjedrila Bandićeva administracija i projekt sortirnice težak 400 milijuna kuna. Riječ je o novcu iz EU fondova i procesu koji bi trebao trajati nekoliko godina, a to po Dobroviću nije rješenje.

'Tko lud to radi? Je li to zelena politika?'

Također, dodaje, nelogičnosti su velike i po pitanju zbrinjavanja biootpada.

 "Zagrebu trebaju sortirnice, prostori za to postoje i kada se to napravi na način da kupujete ono što vam treba, a to je stroj za sortiranje, onda to košta sedam puta manje. Potpuno je neodgovorno od Tomaševića da to nastavlja. Što reći nekome tko planira sustav tako da vozi biootpad 100 kilometara daleko, a 23-30 milijuna kuna je samo pretovarna stanica? To se prevozi šleperima, a koliko to košta posebno u uvjetima drastičnog poskupljenja energenata, i još koliko to zagađuje? Tko lud to radi, je li to zelena politika? Nije", govori bivši ministar gospodarstva. 

Umjesto toga, grad bi mogao imati nekoliko manjih kompostana i to bi bile "jednostavne, izolirane jedinice koje produciraju kompost, uredan sustav odvojenog prikupljanja biootpada koji nosi preduvjet da je proizvod kompost visoke kvalitete spreman za svaku poljoprivrednu proizvodnju", a sve bi moglo biti gotovo, tvrdi Dobrović, za šest do osam mjeseci.

"To bi bila kružna ekonomija, to je ono što piše u njihovom programu, a to je ono što oni ne provode. Nevjerojatno", kaže.

Zbog svega, Zagreb bi se mogao suočiti s visokim stupnjem bojkotiranja sustava.

"Građani jesu tu da svojim sudjelovanjem tome pomognu, ali komunalni sustav je taj koji ponudi i organizira sve", kaže Dobrović koji strahuje da ćemo, ako veliki udio građana ovaj model ne prihvati, na kraju imati kaotično stanje u sustavu odvajanja otpada. Ništa manje bitno nije ni edukacija građana o odvajanju otpada jer, što je posebno važno kod plastike, nju treba osloboditi sadržaja, odnosno isprati je i posušiti prije odlaganja kako bi se iz nje u konačnici mogao izvući kvalitetna sirovina za daljnju uporabu.

Pri tom ne bi trebali građani odlučivati koja plastika je reciklabilna, a koja nije, već bi se to trebalo raditi u sortirnici, pa se sada opet vrtimo u krug. Imamo stručnjake, imamo infrastrukturu, ali i opet, kao i nebrojeno mnogo puta proteklih godina, sustav planira potrošiti milijune, kažnjavati građane, a rezultata nema.

Na kraju se postavlja pitanje hoćemo li otpad koji se cijelu godinu gomila na ulicama, samo preseliti u vlastita dvorišta.